Novu vlast u BiH potrebno je formirati što prije, a njihov prioritet mora biti evropska agenda i ispunjavanje potpisanog iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, kaže u intervjuu za TV Liberty Boris Jaroševič, otpravnik poslova delegacije Evropske unije u BiH.
Ukidanje viznog režima za građane BiH je svakako korak naprijed, ali u slučaju zloupotreba, Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama u regionu, mogu uslijediti sankcije, odnosno povlačenje odluke o liberalizaciji, upozorava Jaroševič.
Jaroševič: Prije svega potreban vam je biometrijski pasoš. Potom postoje uslovi vezanio za boravak u šengen zoni. Radi se o razdoblju od 90 dana u okviru šest mjeseci, tako da ona ne daje pravo na rad zbog toga što vam je za to potrebna posebna radna dozvola, niti daje pravo na duži boravak u zemljama. To ne daje pravo na duže studije. Za to su vam također potrebne posebne dozvole, što zavisi od uslova u određenoj zemlji.
Službenica izdaje biometrijski pasoš BiH, Sarejavo 8. novembar 2010.S druge strane, daje pristup svim evropskim državama, što znači 27 članica EU, minus Ujedinjeno Kraljevstvo Irska, ali plus Island, Švicarska i Norveška, tako da se radi o širokom spektru zemalja u koje građani BiH mogu ići i u kojima mogu boraviti, kao što sam ranije rekao, do 90 dana u toku šest mjeseci.
Jaroševič: Da, to je tačno. Prije svega želim reći da će bezvizni režim stupiti na snagu 15. decembra ove godine, i dakako postoji mogućnost ukidanja bezviznog režima na određeno vremensko razdoblje za BiH, ali također i za druge zemlje u regionu, ako dođe do zloupotrebe tog režima.
I to je u suštini povezano sa takoreći ljudima koji traže azil, a koji bi mogli otići u evropske zemlje i tamo ga zatražiti. Ako neke zemlje članice budu evidentirale neuobičajen broj posjetilaca ili lica koja traže azil iz određene zemlje, onda bi bezvizni režim mogao biti ukinut na određeno vremensko razdoblje.
BiH već prekršila odredbe SSP-a
Jaroševič: Prije svega izvještaj je uravnotežen. Time mislim da postoji i priča o uspjehu, kao što je liberalizacija viznog režima koja je dovela do mnogih reformi u oblasti vladavine prava i u pravosudnom sektoru, ali tačno je da je sveukupni napredak koji je postignut u posljednjih 12 mjeseci ograničen. I ono što je veoma zabrinjavajuće je to što vidimo da druge zemlje iz regije napreduju brže od BiH, što je naravno loše, i mi ne bismo željeli imati još lošiji izvještaj o napretku za godinu dana, kao ni situaciju da BiH čak i više zaostaje iza drugih zemalja. Dakle, zaista je do političara ovdje da djeluju. I ja smatram da bi prije svega bilo od veoma velike pomoći vrlo brzo formiranje novih vlasti. Uz to da agenda vezano za EU bude visoko među prioritetima - i ja smatram da bi se time sve moglo započeti, dakle, sa vladom, sa agendom EU i pitanjima koja se odnose na EU pozicioniranim u centru programa sljedeće vlade.
Jaroševič: Postoje tri ključna prioriteta zbog toga što mi već imamo ugovor između BiH i EU. To je ono što zovemo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. I jasno je da je BiH već prekršila odredbe tog sporazuma. Stoga će svakako prvi prioritet biti izmjena Ustava, i to njegovo usklađivanje sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u tzv. predmetu Sejdić i Finci. To bi bio prvi korak koji bi, naravno, mogao voditi i ka daljim ustavnim reformama ako bude postojao konsenzus po tom pitanju. Drugo, veoma važno pitanje za nas jeste zakon o popisu stanovništva. BiH još uvijek nema taj zakon i možda će biti jedina zemlja u Evropi koja neće izvršiti popis 2011., što će biti veoma loše zato što su zemlji potrebni podaci da bi provela planove socio-ekonomskog razvoja.
Također, jednom kad BiH bude aplicirala za članstvo u EU moraće popuniti upitnik sa hiljadama pitanja i taj upitnik ne može biti popunjen bez popisa stanovništva, odnosno bez pouzdanih i provjerenih ekonomskih i socijalnih podataka. Treći prioritet, koji je također sadržan u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, jeste osnivanje tijela za državnu pomoć - i mi na tome u velikoj mjeri insistiramo. BiH je trebala imati to tijelo za državnu pomoć do 1. jula ove godine. Mi smo već u mjesecu novembru i još uvijek zakon o državnoj pomoći ne postoji, kao ni to tijelo, tako da je to također prioritet za nas i trebao bi biti u vrhu prioriteta i za narednu vladu.
Ukidanje viznog režima za građane BiH je svakako korak naprijed, ali u slučaju zloupotreba, Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama u regionu, mogu uslijediti sankcije, odnosno povlačenje odluke o liberalizaciji, upozorava Jaroševič.
RSE: Kada govorimo o liberalizaciji viznog režima za BiH, šta to znači u smislu obaveza i odgovornosti koje predstoje kako za građane, tako i za državu?
Jaroševič: Prije svega potreban vam je biometrijski pasoš. Potom postoje uslovi vezanio za boravak u šengen zoni. Radi se o razdoblju od 90 dana u okviru šest mjeseci, tako da ona ne daje pravo na rad zbog toga što vam je za to potrebna posebna radna dozvola, niti daje pravo na duži boravak u zemljama. To ne daje pravo na duže studije. Za to su vam također potrebne posebne dozvole, što zavisi od uslova u određenoj zemlji.
RSE: Kada je objavljena vijest da je Bosni i Hercegovini ukinut vizni režim svakako je bilo i upozorenja da u slučaju zloupotrebe liberalizacije viznog režima može biti i sankcija, odnosno vraćanja na staro.
Jaroševič: Da, to je tačno. Prije svega želim reći da će bezvizni režim stupiti na snagu 15. decembra ove godine, i dakako postoji mogućnost ukidanja bezviznog režima na određeno vremensko razdoblje za BiH, ali također i za druge zemlje u regionu, ako dođe do zloupotrebe tog režima.
I to je u suštini povezano sa takoreći ljudima koji traže azil, a koji bi mogli otići u evropske zemlje i tamo ga zatražiti. Ako neke zemlje članice budu evidentirale neuobičajen broj posjetilaca ili lica koja traže azil iz određene zemlje, onda bi bezvizni režim mogao biti ukinut na određeno vremensko razdoblje.
BiH već prekršila odredbe SSP-a
RSE: Posljednji izvještaj EK o napretku BiH u evropskim integracijama bio je takoreći loš. Šta je zadatak novih vlasti i kako ispraviti ovo što je izgubljeno?
Ono što je veoma zabrinjavajuće je to što vidimo da druge zemlje iz regije napreduju brže od BiH, što je naravno loše, i mi ne bismo željeli imati još lošiji izvještaj o napretku za godinu dana, kao ni situaciju da BiH čak i više zaostaje iza drugih zemalja.
RSE: Šta bi, po vašem mišljenju, bili prioriteti, ako možete nabrojati? Da li je to ustavna reforma ili neko drugo pitanje?
Jaroševič: Postoje tri ključna prioriteta zbog toga što mi već imamo ugovor između BiH i EU. To je ono što zovemo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. I jasno je da je BiH već prekršila odredbe tog sporazuma. Stoga će svakako prvi prioritet biti izmjena Ustava, i to njegovo usklađivanje sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u tzv. predmetu Sejdić i Finci. To bi bio prvi korak koji bi, naravno, mogao voditi i ka daljim ustavnim reformama ako bude postojao konsenzus po tom pitanju. Drugo, veoma važno pitanje za nas jeste zakon o popisu stanovništva. BiH još uvijek nema taj zakon i možda će biti jedina zemlja u Evropi koja neće izvršiti popis 2011., što će biti veoma loše zato što su zemlji potrebni podaci da bi provela planove socio-ekonomskog razvoja.
Također, jednom kad BiH bude aplicirala za članstvo u EU moraće popuniti upitnik sa hiljadama pitanja i taj upitnik ne može biti popunjen bez popisa stanovništva, odnosno bez pouzdanih i provjerenih ekonomskih i socijalnih podataka. Treći prioritet, koji je također sadržan u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, jeste osnivanje tijela za državnu pomoć - i mi na tome u velikoj mjeri insistiramo. BiH je trebala imati to tijelo za državnu pomoć do 1. jula ove godine. Mi smo već u mjesecu novembru i još uvijek zakon o državnoj pomoći ne postoji, kao ni to tijelo, tako da je to također prioritet za nas i trebao bi biti u vrhu prioriteta i za narednu vladu.
