Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas počinje trodnevnu posjetu Briselu. Kako je izjavio predsjedavajući Predsjedništva Dragan Čović, posljednjeg dana posjete, 2. februara, bh. lideri će razgovarati s predsjednikom Evropske komisije Žan-Klodom Junkerom (Jean-Claude Juncker). Prije toga, na dnevnom redu je Izborni zakon odnosno njegove izmjene, što će posredovati predsjednik Evropske narodne partije (European People's Party, EPP) Žozef Dol (Joseph Daul).
Briselske razgovore i domete BiH na putu integrisanja, komentariše član Evropskog parlamenta iz Hrvatske i šef parlamentarne delegacije za BiH i Kosovo, Tonino Picula.
RSE: Sa koliko ozbiljnosti i predanosti Bosna i Hercegovina ispunjava ključne uslove kako bi konačno dostigla status kandidata?
Picula: Kada bi Bosna i Hercegovina bila na onoj razini riješenosti da sustigne vlak – koji je u slučajevima susjeda, Crne Gore i Srbije, poprilično odmakao – kao što je to bilo negdje do 2016. godine, onda bi se moglo govoriti da je pred BiH period u kojem se ona može plasirati na višu poziciju, kada govorimo o mogućnosti da njezina kandidatura bude prihvaćena i da počne pregovore.
Međutim, meni se čini da je tokom protekle 2017. godine poprilično utihnuo taj eurooptimizam u BiH, jer je jedna loša vijest jednostavno sustizala drugu. Ovoga trenutka Bosna i Hercegovina se nalazi negdje u razini sa Kosovom, kada govorimo iz optike Brisela, odnosno gledanja na mogućnosti zemalja Zapadnog Balkana, pojedinih država, kako i na koji način mogu prihvatiti iznova pruženu priliku da se politika proširenja na neki način obnovi.
Da zemlje koje su nekoliko godina, prema mom sudu, neopravdano bile izvan zone interesa europske politike, kako da ih se ponovo potakne na savladavanje tih prepreka na putu prema kandidaturi, odnosno članstva u Europskoj uniji. A vrijeme ne može biti bolje – jer nakon dugih četiri godine Europska unija je očito prihvatila da nema dobrog funkcioniranja europskog projekta ukoliko se ne obnovi ono što mnogi nazivaju jednom od njezinih najuspješnijih politika od početka – politika proširenja.
Prema tome, Bosna i Hercegovina ponovo ima priliku, zajedno sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, ne samo da najavi, govori o svojim europskim ambicijama, nego da dobar dio toga realizira. Čini mi se da pogotovo izborno vrijeme, 2018. godine, ne daje previše nade da će ono što se nije moglo otkloniti do sada, bude zaključeno do konca 2018. godine.
RSE: Može li boravak članova Predsjedništva BiH u Briselu biti neki podsticaj?
Picula: Sigurno da se Europska unija i njezine institucije pojedinačno, od Komisije, Parlamenta, evo i Europske pučke stranke (EPP), čiji su sastavni dijelovi sve tri stranke članova Predsjedništva BiH, neće umoriti od zagovaranje europske budućnosti Bosne i Hercegovine. Ali, znam se gorko našaliti i kazati da ima više onih koji podržavaju europsku perspektivu Bosne i Hercegovine u europskim institucijama, nego među samom političkom elitom u Bosni i Hercegovini, koja rado deklarativno govori o zemlji kao sutrašnjoj članici EU, međutim, vrlo je malo rezultata u proteklih godinu, godinu i po dana.
Koji će argument gospodin Joseph Daul, kao predsjednik EPP, koristiti u skupnim i odvojenim razgovorima sa tri čelnika, ovog trenutka ostaje da se vidi, ali mislim da će govoriti da je ovo ključno vrijeme jer Europska unija izlazi sa svojom strategijom proširenja na Zapadni Balkan već idućeg tjedna. Cijeli niz sastanaka je upriličen zbog toga i ne bi bilo dobro da Bosna i Hercegovina nastavi stagnirati.
RSE: S obzirom da će se razgovarati o izmjenama Izbornog zakona, kako Vi vidite taj problem, odnosno mogu li izmjene biti završene na vrijeme, do maja ove godine, kada je krajnji rok za raspisivanje opštih izbora koji će biti održani početkom oktobra?
Picula: Već sama činjenica da je glavna tema razgovora između Josepha Daula i tri člana Predsjedništva BiH izmjena izbornog zakonodavstva govori koliko je ta tema visoko na listi kriterija koje Europska unija koristi kada govori o sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine i koliko je ona visoko na listi problema koji opterećuju odnose između političkih stranaka u Bosni i Hercegovini. Dakle, Izborni zakon nije jedina tema o kojoj je vrijedno razgovarati, ali svakako je ovog trenutka na prvom mjestu.
- Dogovora nema, vremena sve manje
- Lada Sadiković: BiH krupnim koracima ide ka neefikasnoj državi
- Esad Bajtal: Novi izborni zakon ili 'mostarizacija' BiH
RSE: Iako je konstituisan, još ne funkcioniše Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje EU – BiH, a krivica je na bh. strani. Dio delegacije želi unijeti način glasanja sličan onom u Parlamentu BiH, poznat kao entitetsko glasanje. Kako vidite razvoj situacije oko ovog odbora?
Picula: Volio bih da to bude jedna od onih točaka u kojoj ćemo vidjeti preokret, jer Bosna i Hercegovina je prošle godine obilježila dvogodišnjicu stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je bio jasan signal Europske unije da računa na Bosnu i Hercegovinu, jer ona je bila u tom trenutku jedina zemlja koja nije na taj način imala regulirane ugovorne odnose sa Briselom.
Međutim, i više od dvije godine od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina ostaje jedina država u procesu približavanja Uniji koja nema formirano zajedničko parlamentarno tijelo, koje ima važnu zadaću, a to je da parlamentarci iz BiH i parlamentarci iz Brisela i Strazbura zajednički sugeriraju, nakon debata, šta treba napraviti u Bosni i Hercegovini.
Kompromisa je bilo. Pokušaj da se na kompromisan način razriješi stvar na kojoj smo zapeli, a to je usvajanje poslovnika o radu. Odbačen je, najprije na pripremnim sastancima, od bh. parlamentaraca. Na kraju krajeva, došlo je do tog da je Parlamentarna skupština BiH, na svojoj plenarnoj sjednici, odbila, prema mom sudu, jedan dobar kompromisni prijedlog, koji je Europski parlament ponudio Bosni i Hercegovini, imajući u vidu poteškoće na koje oni mogu naići. Ali, vrijeme protiče.
BiH s puno razloga želi biti članica EU.
Treba sve podsjetiti da nije Europska unija ta koja se želi pridružiti Bosni i Hercegovini, nego obrnuto: Bosna i Hercegovina s puno razloga želi biti članica Europske unije. I evo, već na jednom takvom, relativno malom problemu, smo zastali.
Što će tek biti kada pored Izbornog zakona, ako se riješi ovih sljedećih nekoliko mjeseci, Bosna i Hercegovina uđe u pregovore? Onda mora mijenjati puno toga, kao što su se i sve zemlje kandidatkinje u procesu pristupanja morale mijenjati da bi postale članice Unije. Da li ćemo taj problem ispratiti sa 2018. godinom ili će on ostati kao neriješen problem do kraja mandata, ovoga trenutka nije jasno.
RSE: Kako komentarišete činjenicu da još nisu proslijeđeni odgovori na Upitnik Evropske komisije, koji su BiH uručeni u decembru 2016. godine?
Picula: To je, nažalost, jedan od argumenata koji govori da ovog trenutka u Bosni i Hercegovini, prije svega unutarnji odnosi, blokiraju njezin europski put. U Bosni i Hercegovini još djeluju ili bi trebale djelovati dejtonske institucije, a one upravo prema modelu kojeg nameću, onemogućavaju odgovore koji bi trebali otvoriti vrata Bosni i Hercegovini na njenom europskom putu.
Ali nažalost, još ne funkcioniraju njene institucije koje bi trebale osigurati europsku tranziciju Bosne i Hercegovine. Tako je zemlja ovoga trenutka u svojevrsnom političko-institucionalnom limbu, a nemogućnost da se efikasno i relativno brzo odgovori na Upitnike Europske komisije, jasno govori koliko je cijeli sustav nefunkcionalan i radi političku štetu, prije svega građanima Bosne i Hercegovine, koji zaslužuju europsku budućnost.
Facebook Forum