Bosna i Hercegovina će sa susjedima graditi odnose na principima međusobnog uvažavanja, poštivanja i reciprociteta, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa Šefik Džaferović koji je dobio najviše glasova za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Vjeruje da će novoizabrano Predsjedništvo raditi na principima dijaloga, tolerancije i poštovanja na integraciji države i njemom priključenju euroatlanskim integracijama.
RSE: Gospodine Džaferoviću, kazali ste da ćete kao novi član Predsjedništva BiH raditi na stabilnosti kao i na integraciji BiH i na vanjskom i na unutrašnjem planu. Koji su to konkretni potezi koje je potrebno uraditi kako bi se ovo što ste obećali ispunilo?
Džaferović: Dakle, prvo retorika članova Predsjedništva i izgradnja jedne pozitivne političke atmosfere, a odnos prema radu koji će da zrači jednom takvom atmosferom je prva stvar koja treba da se ugleda u djelovanju Predsjedništva BiH. Očekujem da svi članovi Predsjedništva imaju takav pristup. Da se stavi u stranu svađalačka retorika, da se skinu sa dnevnog reda bilo kakve destukcije ili destruktivne aktivnosti prema BiH, a onda rad na konkretnim pitanjima.
Kazao sam, dakle, - stabilnost, ekonomske reforme i integracije. Kada su integracije u pitanju, mi treba od Evropske komisije (EK) što prije, nakon što Vijeće ministara odgovori na dodatni Upitnik EK, da dobijemo mišljenje o tome i da elemente iz tog mišljenja ugradimo u programe vlada i da vlade odmah počnu da rješavaju ta pitanja. Prije toga odmah, što je moguće prije uspostaviti parlamentarne stabilne većine na svim nivoima vlasti u BiH i to takve parlamentarne većine koje će omogućiti svim vladama da normalno rade i koje će biti sastavljene od političkih stranaka koje imaju kapacitet da tu parlamentarnu većinu uspostavljaju kako na državnom, tako i na entitetskim i kanotnalnim nivoima. Dakle, to su neki konkretni potezi.
Kada je u pitanju NATO treba da vidimo odmah šta je to što BiH treba da uradi u ovom trenutku kako bi se konačno, do konca ove godine, dobio taj prvi godišnji nacionalni plan za aktivaciju akcionog plana za članstvo u NATO savezu. Treba nastaviti i sve mjere od strane svih vlada na planu ekonomskih reformi.
RSE: Više puta ste ponovili da ćete od novoizabranih članova bh. Predsjedništva tačnije vaših kolega gospodina Komšića i Dodika tražiti da se u Predsjedništvu uspostavi normalna atmosfera, te da se posvetite dijalogu? Hoće li to i na koji način po vašem mišljenju biti moguće ako imamo u vidu dosadašnje izrečene stavove nekih od izabranih članova Predsjedništva?
Džaferović: Mislim da je to jedini izlaz. Ja sam mnogo puta do sada odgovarao na to pitanje, stalno mi to pitanje postavljaju i ja stalno odgovaram da je konstruktivna atmosfera, dakle, pozitivna politička klima nešto što je neophodno našoj zemlji i nešto što je neophodno potrebno onim političarima i onim politikama i onima koje te politike i ti političari predstavljaju, a koji su do sada imali destruktivne aktivnosti prema našoj zemlji. Destrukcija tih političkih snaga je osnovni izvor tenzija koje smo mi do sada u stvari imali.
Nadam se da su te politike i ti političari shvatili konačno da BiH nisu, niti će joj moći nauditi nikada u budućnosti, da samo bespotrebno gubimo vrijeme, da to nije niti u njihovom interesu, niti u interesu onih koje oni predstavljaju i da je jedini izlaz da idemo dalje. Dakle, da rješavamo probleme koji se tiču svakodnevnog života ljudi, probleme vezano za integracije i sve ono što je naš posao.
RSE: Jeste li zabrinuti zbog izjava druga dva člana Predsjedništva, a koje se odnose upravo na vanjske poslove BiH, gospodin Komšić kazao je da BiH ima mogućnost da tuži Hrvatsku zbog Pelješkog mosta, a Milorad Dodik da će pokrenuti inicijativu da BiH prizna Krim kao rusku teritoriju?
Džaferović: To su potpuno dvije različite stvari. Kada je ova prva stvar u pitanju i odnosi sa Republikom Hrvatskom, BiH od Republike Hrvatske ne traži ništa što joj ne pripada. Mi tražimo da se isključi ugovor o državnoj granici na bazi, odnosno da se ratificira, jer on je već zaključen od strane hrvatskog sabora na osnovu onoga što jeste granica naših zemalja i tražimo da se BiH prizna pravo pristupa otvrenom moru prema Konvenciji o pravu mora. Dakle, BiH ne traži od Republike Hrvatske ništa što joj ne pripada i ne znam kako je moguće da neko u ime države zahtijeva da BiH pripadne ono što joj i pripada i da je taj neko proglašen da proizvodi tenzije. Pa valjda tenzije proizvode oni koji osporavaju BiH ostvari svoje pravo. Tako stvari treba postavljati.
Pitanje djelovanja Međunarodnog suda za prava mora u Hamburgu je već pokrenuto od strane gospodina Osmanovića, ministra civilnih poslova. On je uputio pismo Prvobranilaštvu BiH sa zahtijevom da se pokrene procedura pred tim sudom.
Drugi dio vašeg pitanja se odnosi na međunarondu politiku naše zemlje. Članovi Predsjedništva BiH sve dotle dok ne utvrde drugačije političko oprijedeljenje prema nekom pitanju, tu su da poštuju postojeća politička oprijedeljenja. Postojeće aktuelno političko oprijedeljenje BiH, a ono treba da ostane i u budućnosti takvo jer je principijelno je da se poštuje suverenitet i teritorijalni integritet država. U slučaju Ukrajine zvaničan stav BiH je da se poštuje teritorijalni integritet te zemlje i niko taj stav ne može promijeniti jednostrano. Mora postojati nova odluka o tome na nivou Predsjedništva, a ja nisam da se ta odluka mijenja.
RSE: Koji će biti vaši prvi koraci kada je riječ o regionalnoj saradnji?
Džaferović: Bosna i Hercegovina u okviru regionalne saradnje ima susjedsku i saradnju sa svim zemljama Jugoistočne Evrope, jer to definiramo kao regionalnu saradnju. Želimo da imamo dobre odnose sa svim zemljama u regionu, a posebno želimo da imamo dobre odnose sa našim susjedima.
Našim susjedima i ovom prilikom poručujem da ćemo graditi odnose jedino na principima međusobnog uvažavanja, poštivanja i reciprociteta. Koliko oni budu poštovali Bosnu i Hercegovinu i BiH će poštovati njih. Poručujem također, da se konačno počne rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja između BiH i naših susjeda. Mi nikada od naših susjeda nismo tražili, niti ćemo tražiti ono što nam ne pripada. Mi ih pozivamo samo da u skladu sa međunarodnim pravom priznaju ono što pripada BiH, a puno je dakle pitanja koja se odnose na to počev od zaključenja ugovora o državnoj granici, prava na imovinu, prava na socijalno osiguranje, prava na penziono osiguranje i tako dalje.
RSE: Susrešćete se u ovom mandatu, neminovno i sa pitanjem odnosa BiH prema Kosovu. Kakav je vaš stav o priznanju Kosova?
Džaferović: BiH ima službeni stav kada je to pitanje po srijedi, a on glasi da je za bilo kakvu odluku potreban konsenzus svih članova Predsjedništva, a tog konsenzusa u ovom trenutku nema i tako će ostati dok se stvari ne promijene.
RSE: Hoćete li pokušati da mijenjate te stvari?
Džaferović: Ja mislim da BiH i Kosovo treba da imaju nivo saradnje, makar onaj koji danas Republika Srbija ima sa Kosovom. Jer, mi smo sa Kosovom na nivou saradnje koji je niži od onoga koji danas Srbija ima sa Kosovom. Mnogo je veća sloboda i robe i ljudi i kapitala i usluga između Srbije i Kosova nego što je to između BiH i Kosova i to je zbog toga što ne postoji spremnost od strane političara iz Republike Srpske da se to unaprijedi. Ja mislim da je moguće i kod ovakvog političkog stava kada je odnos prema priznanju Kosova u pitanju graditi ove odnose u interesu i BiH i Kosova.
RSE: Nadležnosti Predsjedništva, između ostalog, su vanjska politika, međunarodni ugovori, saradnja sa međunarodnim organizacijama. Kako izbjeći dakle situacije u kojima se dešavalo da se sa te funkcije šalju političke poruke koje nemaju veze sa onim što treba da radi bh. Predsjedništvo?
Džaferović: Predsjedništvo BiH je šef države. I nema pitanja u odnosu na koje se ne može izvesti nadležnost Predsjedništva države. Naravno, postoje brojna pitanja gdje nije moguće operativnu nadležnost Predsjedništva. Ali Predsjedništvo kao šef države je institucija koja ima obavezu koordinacije unutar BiH i nijedna izjava, stav ili bilo šta drugo što bi došlo od Predsjedništva BiH, ne može da ostavi traga i da ne proizvede posljedice u cijeloj BiH, na sve nivoe vlasti u BiH i na sva pitanja, odnosno sve nadležnosti.
Mislim da u budućem djelovanju Predsjedništva treba da se ponašamo tako što ćemo odgovorno postupati prema svakom pitanju, prema svemu što se dešava u BiH, postupati u skladu sa pravilima, normama, univerzalnim ljudskim i civilizacijskim pricipima. Mislim da u tom slučaju neće biti nekih posebnih problema.
RSE: Preformulisaću prethodno pitanje. Vjerujete li da ćete moći da utičete na to da se iz Predsjedništva ne šalju poruke podjela i retorika koja je partijska, a ne državna?
Džaferović: Pitanje podjele i pitanje reintegracije je vrhunsko pitanje iz nadležnosti Predsjedništva BiH, prije svega. Dakle, to nije pitanje za koje nije nadležno Predsjedništvo, to je pitanje koje zadire u suverenitet ove zemlje. A mi smo zaduženi da čuvamo i branimo suverenitet i integritet u svakom smislu ove zemlje. I jedino takve poruke moraju da idu iz Predsjedništva naše zemlje.
Dakle, poruke koje su na tragu reintegracije BiH i njene integracije u Evropsku uniju i NATO savez, a nikako poruke koje bi išle ka nekim podjelama. To je ta destrukcija koja je i do sada bila prisutna, koja nije uopće dala, niti može dati rezultat. Ja ću se tome uvijek suprotstaviti. Rekao sam već jednom samo se kvari politička klima u zemlji takvim izjavama i savjetujem svima da niti izgovaraju takve izjave, niti da poduzimaju u tom pravcu bilo kakve korake.
RSE: Kako u Predsjedništvu doći do konsenzusa, budući da to u prethodne četiri godine skoro pa i da nismo imali, a to je najvažniji način da se odluke donesu?
Džaferović: Predsjedništvo BiH neke odluke donosi konsenzusom, neke većinskim odlučivanjem. Dobro je da se o svakom pitanju odluka donese saglasnošću sva tri člana Predsjedništva, to je najbolji način, tada se najmanje tenzija proizvodi. Ja očekujem, ukoliko svi članovi Predsjedništva, budu na tragu ovoga o čemu sam govorio da ćemo mi onda jednostavnije dolaziti do konsenzusa o svim pitanjima.
Facebook Forum