Na Palama je završen deseti po redu Jahorina film festival. Prikazano je 150 filmova iz četrdesetak zemalja. Održan je niz propratnih programa, među kojima su najznačajniji oni edukativni. Festival je dostigao međunarodnu reputaciju, kaže direktor Festivala Mirko Despić.
RSE: Jahorina film festival se održava po deseti put. Šira javnost malo zna šta se krije iza tog projekta.
Despić: Jahorina fest je počeo 2007. godine u hotelu Bistrica. Tada je zamišljen kao Festival ekološkog i turističkog filma. Po tome je bio jedinstven u BiH jer u BiH nije posvećivana pažnja toj vrsti produkcije. Po ugledu na neke festivale, naročito na Festival u Karlovim Varima, koji ima sličan sadržaj, napravili smo naš Festival. Do dana današnjeg on je doživio jednu malu evoluciju. Mi smo, radi neke misije, zadržali te dvije sekcije na Festivalu, ali Festival je danas prvenstveno Festival dokumentarnog i kratkog igranog filma.
Od Irana do SAD
RSE: Ima oko osam kategorija?
Despić: Tako je. Dokumentarni film, sam po sebi, ima veliki broj kategorija, ali smo se mi odlučili za šest i za kratki igrani film. Tu je svrstan studentski film i eksperimentalni film. Nismo zaboravili ni televizijske kolege, pa smo ostavili kategoriju dokumentarni TV. Dobijamo veliki broj tih filmova od televizija, i kod nas i u okruženju, ali i iz inostranstva.
Studentski film također njegujemo i namjeravamo da ga zadržimo jer u BiH postoje dvije vrlo respektabilne akademije, koje svake godine izbacuju jedan broj studenata koji završavaju na Akademiji scenskih umjetnosti, odsjek filmska režija.
RSE: Koliko je ostvarenja ove godine bilo na programu i odakle su došli?
Despić: Na samu selekciju našeg Festivala je pristiglo 970 filmova. Luka Kecman, dekan Akademije umjetnosti u Banjaluci, je imao težak posao, tako da pretpostavljam da mu je u nekoj predselekciji dobro došla i pomoć njegovih studenata. Izabrao je oko 150 filmova, koji su iz svih krajeva svijeta, iz 39 zemalja. To je jedno programsko obilje, ne samo u kvantitativnom, već i u kvalitativnom smislu.
Festival je dostigao međunarodnu reputaciju, tako da ove godine su nam u goste došli ljudi iz Irana, iz Izraela iz SAD-a. To je i nas vrlo prijatno iznenadilo. Imponuje nam činjenica da neki autori, čiji su filmovi bili selektovani na drugim festivalima, a nakon toga poslali filmove i na naš Festival, došli u Pale.
RSE: Pretpostavljam da je najviše filmova bilo iz regije. Da li ih je bilo iz BiH? Ova smotra stimuliše, posebno domaće autore.
Despić: Mi smo festival zamislili kao mjesto susreta domaćih autora sa svjetskim produkcijama i sa autorima iz cijelog svijeta. Mislimo da smo u jednom smislu u tome uspjeli na način da je produkcijski nivo filmova, koji u ovom momentu dolazi na naš Festival, daleko veći od onoga početnog.
Naši autori ovdje puno toga nauče i vide u razgovorima sa autorima koji dolaze iz inostranstva, producenti sa producentima, distributeri sa distributerima. To je zaista mjesto susreta. Vjerovatno zbog materijalnih sredstava, naši autori nisu u mogućnosti da putuju na druge festivale, ali zato imaju Festival kod kuće i imaju priliku da puno toga kroz razmjenu iskustava i nauče.
Mamac za medije
RSE: Vaš Festival ima jednu neobičnost. Rijedak je projekt ove vrste koji se vodi kao međuentitetski. Osnivač je grupa građana, a podržavaju ga gradovi Sarajevo i Istočno Sarajevo.
Despić: Mi smo 2009. godine, u vrijeme dok su gradonačelnici bili Alija Behmen i Vinko Radovanović postigli jedan sporazum o saradnji o zajedničkom projektu Jahorina film festival. Prije toga, čini mi se da dva grada, nisu napravili nijedan projekt, ni u jednoj oblasti, a kamoli u kulturi.
To je u tom momentu bilo medijski propraćeno izvanredno. I dan danas ta vrsta kulturne saradnje je mamac za medije i nešto što svi ocjenjuju kao vrlo pozitivno. Na neki način je Festival postao prepoznatljiv i kao zajednički projekt dva entiteta, imajući na umu i činjenicu da su u taj projekt uključeni i entitetski fondovi za zaštitu životne sredine. Mi, u saradnji sa njima, u zvaničnom programu Festivala, dodjeljujemo i nagrade za najbolje ekološke projekte u BiH. Projekat je zaista međuentitetski. Mi smo zbog toga zadovoljni i smatramo da uspjeh ovog Festivala leži i u toj činjenici.
RSE: Da li ste opravdali povjerenje tako širokog kruga? Da li je ovih 10 vaših izdanja ostavilo neki trag na ovdašnjoj kulturnoj, posebno na turističkoj pozornici?
Despić: Siguran sam da jeste. Nama su u goste na Festival ovih godina dolazili i novinari iz inostranstva. Naročito imamo dobru saradnju sa Organizacijom turističkih novinara koja ima sjedište u Lionu. Svake godine ugostimo po jedan broj turističkih novinara, čiji je zadatak da za svoje redakcije naprave po tri reportaže. Svi su dužni da to objave.
I u ovom momentu mogu na Internetu da se pronađu vrlo afirmativni tekstovi o BiH i o destinacijama gdje smo mi njih svake godine vodili. Kada su u pitanju autori koji dolaze, i koji su bili ove godine na Festivalu, sasvim sam siguran da je jedan od razloga što su došli taj da su dosta čuli o Sarajevu, o BiH i Festivalu i da oni svakako žele da dođu. Meni se čini da zadovoljni idu iz BiH.
RSE: Na prvi pogled se učini da vi nemate problema kada je finansiranje u pitanju.
Despić: Danas je finansiranje bilo kojih projekata u kulturi jako teško. U odnosu na prve godine našeg Festivala, da bi smo održali nivo Festivala ili ga podigli za koju ljestvicu, ljudi koji rade oko Festivala i za Festival moraju da ulože višestruko više napora da bi nadoknadili finansijski nedostatak jer besparica vlada u svijetu. Možda je u prvom momentu to dalo neki podsticaj svima na Festivalu, ali je u ovom momentu to je dosta izbalansirano, prepušteni smo tržištu i borimo se kao i ostali.
RSE: Kako onda uspijevate obezbijediti sredstva?
Despić: Ogromnim naporima svih i ljudima koji se brinu o finansijskoj strani. Još uvijek postoje ljudi koji su spremni da finansiraju ovakve projekte. I ove godine smo uspješno završili Festival. Nadam se da će tako biti i u buduće. Nekako nalazimo te puteve.
RSE: Vi ste jedan od najvećih filmskih festivala u regionu, a čitam kako vas računaju najvažnijom filmskom smotrom u BiH, poslije SFF-a, ali je SFF jedno veliko preduzeće. Na čemu se zasniva vaša organizacija?
Despić: Nemoguće je uporediti naš Festival sa SFF-om. SFF je događaj za sebe i postao je svjetski događaj. Mi nemamo ni ambicija, ni namjeru, niti možemo da se poredimo sa tako velikim festivalom, ali je to nama otvorilo mogućnost da popunimo jednu veliku prazninu, koja postoji između SFF-a i svih drugih festivala u BiH, i da mi izbijemo u prvi plan.
Možemo da kažemo da smo mi Festival koji je po sadržaju, gostima koji dolaze, medijskoj pažnji, po programu, drugi festival u BiH. To nam je lijepo za reći, iako ne želimo da se poredimo sa SFF-om. Nemoguće je izvagati festivale.
Facebook Forum