"NATO će ostati jedinstven i pored zategnutih odnosa američkog predsjednika Donalda Trumpa sa evropskim zvaničnicima", smatra ekspertkinja Njemačkog Maršalovog fonda (German Marshall Fund) Kristine Berzina, koje je za RSE komentarisala dramatičan autorski tekst generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga za britanski The Guardian, u kojem je upozorio da postoji opasnost da transatlanski odnosi i zapadna vojna Alijansa neće preživjeti zbog dubokih razlika između Trumpa i njegovih evropskih saveznika.
Iako priznaje da je upozorenje neobično i nesvojstveno Stoltenbergu, kao i da ima razloga za njegovu brigu, tri sedmice uoči NATO samita u Briselu, Berzine vjeruje da su Trumpove kritike prevashodno adresirane na Njemačku, zbog potrošnje za vojni budžet, a ne na Alijansu kao cjelinu.
Ova ekspertkinja takođe ukazuje da je evidentno da Trumpova administracija nije jedinstven glas i da su Penatgon, ministar odbrane Jim Mattis i Kongres u potpunosti posvećeni očuvanju transatlanskih odnosa.
RSE: Šef NATO-a, gospodin Stoltenberg upozorio je da duboke podjele između SAD pod Donaldom Trumpom i njihovim evropskim saveznicima neće nestati i da nema garancija da će transatlanski odnosi i njihova vojna Alijansa preživjeti. Kako ste ovo doživjeli?
Berzina: Autorski tekst generalnog sekretara (NATO) za The Guardian bio je veoma upečatljiv, zato što je generalno svrha generalnog sekretara da iskaže jedinstven stav NATO-a po svaku cijenu. Činjenica da je privukao pažnju na aktuelni konflikt između transatlanskih partnera bila je veoma neobična. Ali on to nije uradio samo da bi podstakao strah, već i da pokaže da i pored toga što su ti problemi tu, oni se ne moraju odraziti na vojni i odbrambeni prostor i da je NATO dovoljno snažan da prevaziđe te izazove.
Ali činjenica da je generalni sekretar objavio takav stav u The Guardianu ukazuje da Alijansa osjeća efekte zategnutih odnosa preko Atlantika.
RSE: Jeste malo neobično i upotrijebio je prilično jake riječi. Rekao je da političke razlike stavljaju NATO pod pritiskom, ali da obije strane moraju shvatiti da transatlanska unija sve čini sigurnijima i da je potrebno i da Evropa i Sjeverna Amerika moraju ostati ujednjeni, više nego ikad. Da li mislite da je to moguće pod aktuelnom američkom administracijom?
Berzina: Generalno, ja mislim da moguće imati dobre transatlanske odbrambene odnose pod sadašnjom administracijom. Retorika koja dolazi iz Bijele kuće i posebno politika prema trgovini i Iranu su bili razlozi za zabrinutost.
Ipak, ako gledate na vojni budžet, ako gledate na prisustvo SAD u Evropi, to zaista signalizira istinsku posvećenost evropskoj sigurnosti i odbrani. Ako gledate što SAD rade po pitanju bezbjednosti i odbrane, a ne što predsjednik može reći generalno o transatlanskim odnosima, postoje dobri razlozi da mislimo da će se dobri odnosi u kontekstu NATO-a nastaviti.
Osjećaj je da se problemi koje vidimo sada u oblasti trgovine ili klimatskih promjena, ili u odnosima sa Iranom, mogu preliti na odbrambene odnose i NATO. I briga zbog toga je posebno naglašena sada, zato što smo tri sedmice udaljeni od NATO samita u Briselu, što će biti još jedna prilika za predsjednika Trumpa da sjedne sa svojim partnerima, uključujući i kancelarku (Angelu) Merkel i predsjednika (Emmanuela) Macrona i Theresu May.
I on će biti u situaciji da govori u ime svoje zemlje. G7 (samit Grupe sedam najbogatijih demokratija sveta) nije prošao baš najbolje i postoji velika zabrinutost unutar odbrambene zajednice da se ovi novi odnosi, poremećeni odnosi, ne reflektuju na druge oblasti već ostanu kakvi su uvijek bili.
RSE: Rekoste da će svi evropski lideri imati novi susrest sa gospodinom Trumpom. Ali vidjeli smo do sada, da su pokušavali, ali zapravo nijesu uspjeli da nađu način za bolju komunikaciju sa njim. Mislim da je Politico prošle sedmice imao naslov: „Trumpova sljedeća meta je NATO". Ima li u ovim predviđanjima istine i ako ima šta možemo očekivati u budućnosti?
I da li je upošte moguće prepoznati šta je strategija Trumpove administracije po pitanju NATO-a. Poznate su nam njegove stalne primjedbe po pitanju povaćanja potrošnje za odbranu među ostalim saveznicima za 2 posto. Ima li tu još nešto u pozadini?
Berzina: Mislim da je teško govoriti o Trumpovoj administraciji kao jedinstvenom akteru, jer sam predsjednik ima posebene poglede. Njegov primarni pogled se tiče dijeljenja tereta troškova. On je najzabrinutiji u vezi toga da li ostali saveznici izdvajaju 2 posto za potrošnju. Činjenica da Njemačka nije povećala svoju vojnu potrošnju do nivoa koje to njihove obaveze zahtijevaju, a što bi SAD željele da vide, je nešto što treba da brine u susret samitu.
Ovo zaista može biti tačka spora i mogu se vidjeti razlike u mišljenju i potencijalno podići pristisak tokom samita, ali to ne znaći da Trumpova administracija, bilo da je Ministarstvo odbrane, odnosno Pentagon ili State Deprtment, ili drugi elementi unutar Bijele kuće, gledaju na NATO kao nešto što nije neophodno ili nešto što ne treba podržati.
Mislim da ne možemo primjeniti argument o dijeljenju tereta troškova ili ljutnju zbog potrošnje, na sva pitanja koja se tiču NATO-a kao takvog. Ja ne mislim da imamo krizu uopšte, kada je riječ o posvećenosti i saradnji u odbrani, ali mislim da imamo ozbiljnu zabrinutost u oblasti dijeljenja troškova.
RSE: U redu, kažete da ne mislite da ima krize. Ali, gospodin Stolteneberg je tekstu za The Guardian upotrijebio prilično jake riječi. On je pozvao sve NATO članice da rade na tome da se izbjegne katastrofalan raspad zapadnog jedinstva. Ako sam Vas dobro razumjela, molim Vas da mi potvrdite, da li zapravo mislite da Penatgon ne slijedi instrukcije gospodina Trumpa po pitanju NATO-a, za sada?
Berzina: Administracija, ministarstvo odbrane, sekretar Mattis posbeno, su davali nevjerovatnu podršku evropskoj odbrani isto tako američki Kongres veoma podržava evropsku odbranu. Ako pogledate kako je američki novac za odbranu raspoređen, to signalizuje veoma jasno da je američka posvećenost od strane administracije i Kongresa za podršku Evropi sigurna.
Tako da je zasita ne bih brinula za generalni trend posvećenosti Evropi u oblasti odbrane, on je apsolutno tu.
Ja brinem lično zbog predsjednika Trumpa i njegovog nezadovoljstva što zemlje nijesu uspjele da ispune svoje obaveze o povaćanju potrošnje za odbranu. Ove razlike su povezane međusobno, i to znači da samit neće obavezno proteći glatko da svi budu srećni, ali bih rekla da ne vidim da bi se strahovi i zabrinutost u vezi troškova za odbranu mogli preslikati na generalno zanemarivanje za NATO i evropsku odbranu. Ja zaista mislim da to nije ista stvar, već da to ima veze sa problemom sa članicama pojedinačno.
RSE: Ali ukoliko gledište gospodina Trumpa prevlada, koliko štetne promjene, koje bi vjerovatno uslijedile mogu biti po NATO-ve operativne i kapacitete za odrvraćanje. Svi znamo koliko je važan uloga američke vojske i njihovo znanje za NATO. Ili mislite da je prerano govoriti o tome ?
Berzina: Ja ne previđama nikakve promjene u američkom odbrambenm odnosu prema Evropi. Ja predviđam jedankomplikovan i izazovan odnos između SAD i Njemačke posbeno i mislim da ćemo to vidjeti na samitu. Ali to je jedan elamenat u veoma snažnom savezništvu i sasvim sigurno je problematičan. Mislim da to moramo pažljivo da pratimo, ali mislim da problemi koji mogu doći iz te dinamike su mnogo važniji za njemačko-američke odnose nego što će biti za NATO kao cjelinu.
RSE: A ako sve to uspije da stvori određene probleme za NATO- ko će imati najviše koristi ?
Berzina: Ja zaista ne vidim da će neka velika katastrofa stići sa sa samitom. Niti mislim da ćemo vidjeti neku epsku katastrofu, zato što se sve te riječi koje čujemo ne prenose na bilo kakvu promjenu u ponašanju kada gledate na američki vojni stav prema Evropi.
RSE: OK. Ali zašto je gospodin Stoltenberg onda vrlo precizno koristio riječi “da se izbjegne katarofalni raspad u Zapadnom jedinstvu”?
Berzina: Njegov cilj je da učini da sve ovo prođe dobro, a to prati malo straha. I negov cilj je takođe da zemlje urade svoj posao i plate svoj dio i da taj problem bude riješen. Da, istina je da je jezik koji je gospodin Stolterbeng upotrijebio alarmantan i neobičan, za njega naročito. Ali ja ne vidim da argument o podjeli tereta može da se prenese na kompletnu promjenu u američkoj strategiji. Ne vidim kako bi se to moglo dogoditi.
RSE: Makedonski parlament je ratifikovao sporazum sa Grčkom o promjeni imena ove bivše jugoslovenske republike na plenarnoj sjednici koju je bojkotovala glavna opoziciona partija. Ratifikovan je sporazum kojim se mijenja formalno ime zemlje u Republika Sjeverna Makedonija. Sporazum koji su prethodno potpisali ministri vanjskih poslova dvije zemlje prošlog vikenda i sa time je riješen 27 godina dug spor između Atine i Skopljai i otvoren put za pregovore o članstvu sa EU i NATO. Istog dana ubrzo po ratifikaciji, premijer Zaev je najavio da je Makedonija dobila pozivnicu za NATO samit u julu. Možemo li očekivati da će se ovaj proces nastaviti glatko?
Berzina: Koliko ja vidim, proces otvarnja pregovaračkog procesa za pridruživanje Makedonije NATO članstvu je na dobrom putu. I to bi mogao biti sljedeći korak u politici otvorenih vrata NATO-a , ali ćemo takođe morati da pratimo samit da bi vidjeli nastavak razvoja tog procesa.
- Makedonija i Grčka potpisale sporazum o imenu
- Duži pregovori o imenu nego osvajanja Aleksandra Makedonskog
RSE: I samo još jedno pitanje. Vidjeli smo prošli put, cijelu godinu prije nego što je Crna Gora postala članica NATO-a, da se Rusija prilično miješala. Da li to očekujete u slučaju Makedonije?
Berzina: U ovom trenutku mislim da je važno pratiti uticaj Rusije u političkom i medijskom prostoru. Kada je riječ o bilo kojoj velikoj političkoj odluci koja se dešava bilo gdje u transatlanskoj zajednici, bilo da je u Makedoniji, bilo bilo kojoj drugoj velikoj evropskoj državi ili u SAD, ono što nam je prošla godina pokazala je da se taj uticaj pojavi u svakom trenutku kada se odluka donosi u zemlji ili između zemalja. I stoga bi bilo za očekivati da bi Rusija ovo mogla iskoristiti kao priliku da iskaže svoj stav o tom pitanju na naglašen i asimetričan način. Vjerovatnoća je tu i to je nešto na šta sve zemlje transatalnske zajednice od Makedonije do Sjeverne Amerike treba da paze.
Facebook Forum