Poslanik u Parlamentu Savezne Republike Njemačke, Josip Juratović, govori o aktuelnoj situaciji u BiH, posebno navodeći da se stalnim tenzijama i širenjem straha paralizira cijela BiH.
„Treći entitet nije rješenje za Hrvate. Apsurd je da neko ko se izjašnjava kao Bosanac ili Hercegovac, ne može vršiti nikakvu funkciju u zemlji koja se upravo tako zove – BiH. Ustavne promjene u BiH nisu 'njemačko pitanje' nego pitanje ulaska BiH u EU“, kaže Juratović u intervjuu Radiju Slobodna Evropa.
RSE: U BiH se stalno smjenjuju razlozi za napetosti i tenzije. Posljednji povod je izjava predsjednika RS Milorada Dodika, da će, povratkom muslimana uz rijeku Drinu oni ponovo okupirati taj kraj. Ali, to nije prvi takav Dodikov istup, koji izaziva brojne reakcije.
Juratović: Retorika gospodina Dodika su već poznati rituali koje upotrebljava svako malo da podiže tenzije. Na kraju krajeva to je i provokacija, prije svega prema bošnjačkom narodu. Možda radikalniji elementi iz tog naroda pokušaju odgovoriti na sličan način. I tako, naizmjenično. Na taj način održava se klima nepovjerenja. Time se osigurava vlast nacionalnih vođa. Za mene je to neprihvatljivo i nadam se da će narod konačno i u Republici Srpskoj uvidjeti da se na taj način ne ide dalje, da taj put nikamo ne vodi. Na kraju krajeva, i narod u Republici Srpskoj je pogođen nezaposlenošću i neizvjesnošću, mladi isto tako napuštaju Republiku Srpsku kao što odlaze i iz ostalih dijelova Bosne i Hercegovine. Normalno bi se i tamo svaki roditelj trebao upitati ima li smisla tako graditi budućnost - da djeca napuštaju zemlju, a da roditelji misle da su im se djeca tamo snašla. U okruženju gdje su svi puni nacionalnog ponosa, mislim da je to nešto zbog čega bi svi trebali propasti u zemlju od srama. To nije samo u Republici Srpskoj nego je i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Kroz takva prepucavanja da bi se osigurala vlast, širi se strah od sukoba i rata, i jednostavno paralizira cijela država. I vidi se, iz dana u dan, kako ona propada.
RSE: Situaciju u Bosni i Hercegovini ne komplikuje samo Milorad Dodik. Čini se da bh. političari nemaju dugoročnu viziju razvoja zemlje, nego više djeluju po principu uzvraćanja udarca onom drugom. Kakav je Vaš utisak?
Juratović: Pošto sam član Odbora za vanjsku politiku i potpredsjednik parlamentarne skupine za prijateljstvo s Bosnom i Hercegovinom, gotovo svaki mjesec barem jedna delegacija dolazi iz Bosne i Hercegovine, ili sam ja u BiH, tako da sam često sa političarima u razgovoru. Moram Vam reći, što me zapanjuje, da i velika većina političkih aktera, odnosno nosioca dužnosti, na neki način osjeća nemoć, pa čak i strah. Jednostavno su izloženi volji i nevolji tih nacionalnih vođa koji stalno potpiruju strah i mržnju jednih prema drugima kako bi blokirali sve. Fali onaj zadnji korak – da se kaže: "Dosta je, moramo sada krenuti dalje. Jako dobro se zna šta smo potpisali za ulazak u EU, mi želimo u EU, mi želimo demokratski sustav". Zna se da se u Evropsku uniju ne može bez demokratskog sustava, on se bazira prije svega na ljudskim pravima, na jednakosti, na ravnopravnosti svih građana, bez obzira kojoj nacionalnosti ili kojoj grupi oni pripadaju. Dakle, sve se zna, a država je paralizirana i niko nije tu da kaže 'Dosta' tim nacionalnim vođama, dosta je bilo tih dvadeset, trideset godina paralize cijelog društva, zavitlavanja, širenja straha, mržnje itd., moramo krenuti dalje, sa ostalim zemljama u susjedstvu, da konačno i taj dio Evrope bude ravnopravni član Evropske unije, da se stvori nova perspektiva. Kad razgovaram sa političkim predstavnicima Bosne i Hercegovine, permanentno imam osjećaj da sve to što ja govorim oni sve potvrđuju, ali niko se ne usudi javno reći. Ili možda postoji još jedan drugi problem, a to su mediji, barem jedan dio medija, koji povećava tiraž kroz sijanje netrpeljivosti, mržnje... Ustvari, žive od tih nacionalnih vođa i njihovih prepucavanja, umjesto da se pokrenu pozitivne priče, koje postoje u Bosni i Hercegovini. Ja sam bio prije dva tjedna u Sarajevu. Tamo su bili poduzetnici cijele regije, koji su jasno rekli da žele mir, stabilnost, da žele uređene države, kako bi mogli graditi radna mjesta i dati budućnost ljudima, da ostanu u svojoj zemlji, a ne da moraju ići trbuhom za kruhom.
RSE: Treći ili hrvatski entitet je takođe „omiljena“ tema za podizanje tenzija. Šta Vi mislite o tom prijedlogu ustavnog uređenja BiH?
Juratović: Hrvati jesu najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH, ali je pogrešno misliti da, ako se Hrvati stave na jedno mjesto i zatvore, ako se napravi jedna vrsta političke autonomije koja se može zvati treći entitet ili nekako drugačije, da će tako biti sigurniji i da će imati napredak. To je pogrešan put, prosperitet može imati samo otvoreno društvo. Hrvati moraju kroz institucije sistema da ostvare punu jednakost i ravnopravnopravnost ali i da to nude drugima, posebno manjinama tamo gdje su Hrvati većinsko stanovništvo.
Takođe, Hrvati se moraju dogovoriti s Bošnjacima i sa ostalima kako će uskladiti Federaciju BiH koja je sada nefunkcionalna – 140 ministara, 10 državica u državi... Potrebno je više jačati općine, koje bolje prepoznaju potrebe stanovništva.
RSE: U BiH se vodi rasprava o navodnoj inicijativi SR Njemačke da se BiH organizuje, da se ustavno uredi kao građanska država. Međutim, taj prijedlog niko od učesnika u debati nije vidio. Koliko Vi znate o tome?
Juratović: Nema tu inicijative Njemačke, nego jednostavno to je inicijativa EU, i to nije ništa novo. Njemačka može zastupati samo ono što zastupaju zemlje članice EU. Poznato je da se odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“ mora implementirati ali to nije urađeno već osam godina. A bez toga, BiH ne može u EU. Vidite apsurda - BiH je država tri konsitutivna naroda i ostalih, ali tih ostalih nema. Molim vas, kad se neko izjašnjava kao Bosanac ili Hercegovac, on ne može obnašati političku funkciju, što je apsurdno.
Buduće uređenje BiH nije „njemačko pitanje“ nego pitanje ulaska BiH u EU. BiH je predala zahtjev za članstvo, prije toga je aktiviran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ali do sada nisu ispunjene preuzete obaveze, nije usvojeno zakonodavstvo koje bi odvelo BiH u EU. Uvijek se nađe neko kome nešto ne odgovara. Ustvari, nacionalnim liderima ne odgovara ulazak u EU. Narod mora to znati, mora se upitati: zašto političari bježe od EU?
Na samitu lidera Zapadnog Balkana nedavno u Trstu, pojačan je proces približavanja, akcenat je stavljen na razvoj infrastrukture, na jedinstveno tržište, ukidanje carina, na stvaranje preduvjeta da regija funkcionira kao EU.
Izdvojeno je 220 miliona eura za projekte ali je izostala podrška Republike Srpske, odnosno njenog predsjednika Milorada Dodika uspostavi Transportne zajednice. Umjesto da se o tome govori, mediji pišu kako se pokušava stvoriti neka Jugo unija, kako se oživljava jugo unitarizam. Umjesto da pitaju Dodika zbog čega je blokirao novac za projekte, priča se okreće u suprotnom smjeru. I još jednom ponavljam, bh. lideri, nacionalne vođe jednostavno ne žele u EU. Mislim da bi trebalo raspisati referendum i pitati građane da li oni žele u EU.
RSE: Podaci postoje, prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja, čak 69,2 % građana BiH želi svoju zemlju vidjeti u EU.
Juratović: Zašto onda građani biraju takve nacionalne vođe, zašto biraju lidere koji neće u EU. Za nas iz vana to je apsurdna situacija. Mi želimo pomoći, ali ne mogu bh. lideri beskonačno dolaziti na razgovore, ispijati kavu, pričati – a da pravih efekata nema.
Moram upozoriti i građane, da ulazak u EU ne znači da će voziti mercedes za pet godina. Međutim, to znači da BiH mora tako funkcionirati da njeni ljudi mogu kupiti mercedes za pet godina.
Facebook Forum