U Turskoj će u nedjelju, 16. aprila, biti održan referendum o ustavnim reformama koje predviđaju predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu (Redžep Tajip Erdoan) veća ovlaštenja. Van Turske, birači će moći da glasaju u 152 predstavništva u 57 zemalja, a u ambasadi Turske u Bosni i Hercegovini, proteklog vikenda glasali su turski državljani. Pravo glasa imala su 2.444 turska državljana.
Kakve su šanse da ustavne promjene budu usvojene, mogu li one značiti uvod u diktaturu, te kakvi će nakon toga biti odnosi Turske i EU, za RSE govori dugogodišnji diplomata i bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Turskoj Hajrudin Somun.
RSE: Vlada i vladajuća Partija pravde i razvoja (AKP) u Turskoj barataju procjenama da će dobiti podršku od 53 do 60 posto građana, ali ima i drugih procjena koje tome ne idu u prilog. Šta Vi mislite o svemu?
Somun: Iz iskustva sa Erdoganom i njegovom partijom u posljednjih 15 godina, mislim da će on pobijediti, zato što je to mudar političar koji ide na sigurno i sve što je postigao do sada, da bi došao do referenduma na kome će se glasati o njegovoj apsolutnoj vlasti u Turskoj, on je to sve pažljivo i polako pripremao, za razliku od svojih prethodnika.
Drugo, kao izuzetan populistički lider, on ide na onu polovinu Turske koja je posljednjih 50 godina podijeljena u svemu, koja je siromašnija, klasična Anadolija. Tako da ta polovina Turske uvijek glasa za njegove mjere i poteze.
RSE: Ukoliko referendum bude u Erdoganovu korist, prema prijedlogu ustavnih amandmana, Turska će dobiti predsjednika koji će imati svu vlast u svojim rukama. Ukida se mjesto premijera, Erdogan će sam imenovati i smjenjivati ministre i potpredsjednike države, moći će da imenuje i jedan broj članova visokog savjeta sudija i tužilaca. Istovremeno, svjedoci smo brojnih hapšenja u proteklih deset mjeseci sudija, tužilaca, vojnih lica i novinara. Može li sve skupa značiti uvod u diktaturu?
Somun: Pitanje je šta je diktatura. Možda je blaži izraz autoritarna vlast, kakvu je postigao Vladimir Putin u Rusiji ili ona u Poljskoj. To je novi tip autoritarnih lidera, a koliko su oni diktatori, to je pitanje.
RSE: Šta se može desiti ukoliko referendum ne prođe? Da li to otvara mogućnost da Erdogan raspiše nove parlamentarne izbore ili može značiti njegov početak kraja?
Somun: Mislim da je prvi dio Vašeg pitanja bliži istini, a to je da Erdogan ima rezervne karte. Ukoliko ne prođe na referendumu o tome da li se uvodi predsjednički sistem ili ne, ići će na nove izbore, kao što je radio u posljednje četiri godine.
RSE: Koliko je Erdogan udaljio zemlju od demokratskih vrijednosti u odnosu na onu za koje se zalagao 'otac turske nacije' Mustafa Kemal Ataturk?
Somun: Gledajući iz evropskih vrijednosti, možemo reći unazad. Za predsjednika Erdogana, njegovu stranku ili onu polovinu koja za njega glasa, to je unaprijed, prema nekoj snažnoj i jakoj Turskoj, sa jakim naglaskom na pripadnost islamu. Tako će se, vjerovatno, dalje razvijati Turska, ukoliko on dobije ovaj referendum.
RSE: U slučaju da Turci glasaju za ustavne promjene, šta će to značiti za balkanske države, prvenstveno mislim na Bosnu i Hercegovini i Srbiju, koje, osim političkih, imaju i ekonomsku saradnju?
Somun: Koliko znam predsjednika Erdogana, a poznavali smo se lično kada je bio gradonačelnik Istanbula, mislim da je 50 godina koliko drugi prije njega nisu mogli da spase Istanbul od nestašice vode, on to uradio za godinu dana.
On je pragmatičan čovjek, želi ekonomski oporavak svoje zemlje, pa ne treba ni čuditi što sa Srbijom ima više ekonomskih veza i investicija, nego sa Bosnom i Hercegovinom. To dokazuje da je kod njega ekonomija iznad ideologije. Vjerujem da će se tako i nastaviti. Zbog toga vjerujem da to Bosni i Hercegovini i Srbiji može biti od koristi, bez obzira da li pobijedio ili ne.
"Erdoganu Evropa nije potrebna"
RSE: Referendumsku kampanju obilježio je sukob i oštra retorika turskog predsjednika sa pojedinim evropskim zemljama, posebno sa Njemačkom i Holandijom. Erdogan je, čak, njemačkoj kancelarki poručio da se služi "nacističkim metodama". Da li to znači da će biti preispitani odnosi Turske i EU nakon referenduma?
Somun: Odnosi Turske i EU, inače, ne postoje, jer je Turska samo kandidat za EU. Mislim da Erdogan sa svom filozofijom i politikom stranke, želi da stvori jaku i snažnu Tursku kao regionalnu silu, bez obzira da li će ih Evropa primiti ili ne. Mislim da on svoju kampanju i bazira na tome u posljednjih nekoliko godina da mu Evropa, zapravo, i nije potrebna.
RSE: Da li se tu može govoriti o određenoj vrsti manevarskog poteza kako bi izvršio pritisak na EU, s obzirom da mu je obećano ukidanje viza za turske državljane, a Brisel do sada nije uplatio ni veći dio sume od šest milijardi eura koje je obećao Ankari kako bi mogla da zaustavi talas izbjeglica na svojoj teritoriji?
Somun: Sigurno i da se radi o političkoj računici, jer je za Tursku vrlo važno da dobije oslobođenje od viza kako bi se slobodno ulazilo na tursko tržište, a ima i dovoljno Turaka u Njemačkoj i Evropi.
Mislim i da sa evropske strane preovlađuje mišljenje koje bi natjeralo Erdogana da se oslobađa od Evrope, odnosno da Turska, u stvari, nije dio Evrope i da ne treba nikada ni da bude. Tako da je to, možda, uzajamni interes, a izbjeglice su neka sekundarna i kolateralna šteta tih ukupnih odnosa između Turske i Evropske unije.
Facebook Forum