Muzičari iz Bosne i Hercegovine i Srbije, sa Orkestrom Mira BiH, koji broji 50 muzičara, učestvovati će na Muzika Riva festivalu u Italiji. Simfonijski orkestar sastavljen od muzičara iz svih krajeva BiH, Novog Sada i Beograda u Italiji će održati tri koncerta, a bit će upriličena i izložba devet djela iz kolekcije savremene umjetnosti Ars Aevi u Predstavničkom domu Italije. Više o tome za Radio Slobodna Evropa govori violončelistica i profesorica na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, Belma Alić.
RSE: Kada putujete za Italiju i kako teku pripreme?
Alić: Pripreme su hektičke jer je ostala još samo jedna sedmica prije putovanja. Mi putujemo 20. jula a već 21. jula imamo prve probe.
RSE: Tradicionalno festival Muzika Riva svake godine ugosti jedan veliki orkestar. Ove godine će to biti orkestar Mira BiH. Kako se osjećate, da ali ste uzbuđeni?
Alić: Jako sam sretna, a najviše sam zadovoljna zbog studenata, koji će imati priliku da izađu iz države, da sviraju koncerte u jednom prekrasnom talijanskom turističkom mjestu i na jednom referentnom međunarodnom festivalu. Za studente će to biti izuzetna škola. Oni će tu puno da nauče. Bit će dio jednog svjetski poznatog festivala, tako da će se osjećati malo na mapi Evrope jer mi u BiH još uvijek nismo na toj mapi, na žalost, iako, po kvaliteti i entuzijazmu, mi to definitivno jesmo. Vrlo je zatvoren krug što se tiče klasične muzike. Ovo je izuzetna prilika za naše studente da budu dio svjetske scene. Najviše se radujem zbog toga.
RSE: Tamo ćete održati tri koncerta. Kakav je raspored, kada će biti koncerti?
Alić: Prvi koncert nam je 22. jula. To je otvorenje Festivala i to nam je najvažniji koncert. Repertoar je divan. Čajkovski, Peta simfonija i Koncert za violinu i orkestar. Zatim u nastavku teče kurs za dirigente. Orkestar će da bude u službi tog kursa, a kruna tog seminara će biti koncert gdje će talentovani studenti dirigovanja da diriguju tim orkestrom.
Repertoar je prekrasan i referentan za Simfonijski orkestar. Sljedeći koncert koji imamo je sa pobjednicima pjevačkog takmičenja, koji su oni već održali prije nekog vremena. Sa pobjednicima takmičenja mi ćemo da sviramo operne arije iz opere Karmen. Pretpostavljam da će ti talentovani mladi pobjednici da iznesu taj program odlično.
RSE: Odakle uopšte ideja da se napravi orkestar od muzičara iz svih krajeva BiH, ali i Novog Sada i Beograda?
Alić: Prvo je to bila samo želja. Kada smo mi svi počeli da komuniciramo na ovu temu, shvatili smo da je to možda i nemoguća misija, obzirom da u BiH imamo mali problem sa manjkom kadra, što se tiče duvačkih instrumenata. Na akademijama, koje postoje trenutno u BiH, kao što su Muzička akademija u Sarajevu, u Istočnom Sarajevu i u Banja Luci, imaju kadrovski pokrivene gudačke odsjeke i poneke instrumente na duvačkom odsjeku. Međutim, kompletan sastav mi nemamo. Odatle ide saradnja sa Akademijom i filharmonijom u Beogradu i Akademijom, filharmonijom i operom u Novom Sadu.
Ideja je potekla samo od jedne fantazije. Kada su nas pozvali iz festivala Garda, pristali smo da idemo i da probamo. Pozitivna stvar je bila ta da su se svi odazvali. Sve institucije koje su bile pozvane, su se odmah odazvale sa pozitivnim odgovorom. Na kraju smo shvatili da je možda i moguće organizovati orkestar, pa smo sve muzičare, koje nismo mogli da iskomuniciramo u BiH, a to su trombonisti, trubači, instrumenti koji su u deficitu u BiH, kontaktirali u Akademiji u Novom Sadu i u Beogradu. To je ispalo još ljepše, da imamo muzičare skoro iz cijele EX YU.
To je meni izuzetno drago, iako je originalna ideja bila da to budu muzičari iz BiH. Mi smo zbog kadrovske potrebe odlučili da otvorimo granice, da u stvari nemamo granice, tako da je orkestar sada bez granica. Pored toga što je Orkestar mira, on je i orkestar bez granica. Tako da imamo muzičare, naše drage kolege iz Srbije.
RSE: I ovo je primjer koji pokazuje da jednostavno jedni bez drugih teško možemo. Koliko je bitna ta saradnja?
Alić: Jako je bitna. Za muzičare je od krucijalne važnosti. Mislim da je ta saradnja otvaranje i širenje, nismo hermetički zatvoreni u geografskim granicama. Muzičari razmišljaju globalno i za nas granice ništa ne predstavljaju. Izuzetno je važno za svakog umjetnika da je u kontaktu, da prati trendove iz svih ostalih dijelova svijeta. Ne govorim samo za Evropu ili konkretno za našu regiju. Da bi muzičar bio uspješan, on jako puno mora da komunicira i surađuje sa puno drugih muzičara. Kada se mi zatvorimo u jedan naš krug i konstantno radimo i sarađujemo sa istim ljudima, mi na neki način zatvaramo i smanjujemo prostor za napredak. Muzičar može biti samo bolji i bolji ako jako puno svira i sarađuje sa ostalim muzičarima. Za nas je izuzetno važno da imamo kooperaciju sa ostalim institucijama u regiji, ali i izvan regije.
RSE: Kakva je budućnost Orkestra mira? Namjeravate li ostati zajedno?
Alić: Apsolutno. Cijela poenta ovog projekta je bila da se formira jedan orkestar koji će da zaživi. Znači orkestar koji nije samo primarno organizovan radi projekta u Italiji, koji traje deset dana, nego sa idejom da on zaživi i u budućnosti. Tu sam jako zahvalna našem ministru zato što je jako zainteresovan da da podršku ovom orkestru. Nadam se da ćemo uspjeti da zaživimo i nakon Italije.
RSE: Klasična muzika također ne zaostaje za novim tehnologijama. Filharmonije brojnih gradova modernizuju svoje repertoare, ali i mjesta koncerata. Kakvo je stanje u Sarajevu?
Alić: U Sarajevu je još i najbolje stanje, ako poredimo sa ostalim gradovima u BiH. Na kraju se desilo da Sarajevo, kao centar kulturnih dešavanja u BiH, na neki način ima i najviše podrške od naših institucija koje finansiraju ovakve vrste projekata.
Stanje nije idealno. Kultura je još uvijek na neki način nedovoljno podržana. Publika naravno postoji. Postoji i veliki interes od kulturnih institucija. Na neki način se sve završava od projekta do projekta, a znam da je Muzičkoj akademiji u cilju da svoju koncertnu sezonu proširi na cijelu godinu, na dvanaest mjeseci u godini. Sada postoje samo povremeni festivali i kultura se završava samo na festivalizaciji. Cilj nam je da imamo stalnu koncertnu ponudu.
RSE: Kakav je interes javnosti za klasičnu muziku?
Alić: U Sarajevu, a znam i u ostalim gradovima, mi često pravimo koncerte u Zenici, u Tuzli, u Mostaru, ako se dobro promoviše koncert, ako je publika informisana kada je koncert i gdje, mi publiku imamo. To minimalno mogu da kažem kroz najvažniji događaj Muzičke akademije, kao što je Sarajevo čember mjuzik festival, koji se dešava u zadnjoj sedmici avgusta. Koncerti se dešavaju u Domu Armije i apsolutno su puni. Vrlo često ne možemo da smjestimo ljude, puno ljudi stoji, nemamo dovoljno stolica. Publike ima, jako su zainteresovani i jako su zahvalni na našim koncertima. Možda je olakšavajuća okolnost da su u BiH koncerti klasične muzike besplatni i vrlo su dostupni našim građanima. Oni su zainteresovani, dolaze i prate naše događaje.
RSE: Ono što je također zanimljivo, a ne možemo da ne spomenemo, jeste da će uporedo sa Festivalom u Italiji biti upriličena izložba devet djela iz kolekcije savremene umjetnosti Ars Aevi u Predstavničkom domu Italije. Koliko vam i to na neki način laska, obzirom na dragocjenost te kolekcije?
Alić: Apsolutno. Moram da pohvalim talijansku ambasadu u Sarajevu, a posebno Amelu Filipović Zec, koja je u stvari i na neki način pokretač. Ona obavlja funkciju atašea za kulturu i izuzetna je osoba, bez koje se projekt Orkestra mira u Italiji ili projekt Ars Aevija u Italiji, u Parlamentu u Rimu, ne bi desio. Čvrsto stojim iza te rečenice. Ambasador naravno njoj daje veliku podršku i on je apsolutno uključen, međutim, bez Amele, to se ne bi desilo.
Amela je osoba sa velikim entuzijazmom i izuzetnom ljubavi prema kulturi. Napravila je skoro nemoguću stvar. Organizovala je, skoro u isto vrijeme, Orkestar mira u Italiju i putovanje kolekcije Ars Aevi u Rim. Takva situacija u BiH može nastati jednom u sto godina. Nikada ranije se to nije desilo. Ars Aevi, kao i svi ostali muzeji u BiH, muče se sa svojom egzistencijom. Imat će priliku da izlože svoju izuzetnu kolekciju u Italiji. To je apsolutno genijalna stvar za kulturu BiH.
Facebook Forum