Bosna i Hercegovina (BiH) postala je punopravna članica EUREKA mreže.
EUREKA je pan-evropska mreža za potporu tržišno orijentiranih, industrijskih naučno-istraživačkih projekata. Kroz svoju mrežu EUREKA nudi dodatnu vrijednost projektima, a učesnicima pruža pomoć u pronalaženju komercijalnih, finansijskih i tehničkih partnera.
U ovim projektima učesnici razvijaju nove tehnologije i grade partnerstva u kojima se probijaju na nova tržišta.
Adnan Husić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH, koje rukovodi i ovim projektom, ali i izradom Strategije pametne specijalizacije, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa(RSE) kaže kako je za uspjeh neophodno imati osnovu, a to je kvalitetno obrazovanje.
BiH se, smatra on, mora fokusirati na stručno obrazovanje, ali i podići nivo svijesti kod roditelja djece i o značaju predškolskog obrazovanja koje je u slučaju BiH na jako niskom nivou od svega 19 posto u odnosu na EU, gdje je procent djece koja pohađaju predškolske ustanove 90 posto.
RSE: Šta će značiti ovo punopravno članstvo?
Husić: Primarni cilj je potaknuti firme na ulaganja u aktivnosti istraživanja i razvoja i na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet. Mi smo 2009. godine kao država uključeni u ovaj program, u statusu državne informativne tačke. Institucije iz BiH do sad su sudjelovale u nekih dvanaest projekata, sa ukupnim iznosom od preko osam miliona eura, za sve institucije iz naše i partnerskih zemalja.
Punopravnim članstvom u ovom programu jača se učešće naših istraživača i naših istraživačkih institucija iz BiH u evropskom istraživačkom prostoru. Prije svega omogućava pristup finansiranju određenih projektnih aktivnosti. Mreža će se baviti poticajima međunarodne saradnje. Zamislimo da su savršeni projektni partneri izvan naših granica, a EUREKA donosi to iskustvo međunarodne saradnje za mnoge organizacije koje učestvuju u ovoj inicijativi.
Potiče se širenje na nova tržišta. Mi ćemo imati mogućnost da će se programima EUREKE, pošto se programi EUREKE fokusiraju na istraživanje i razvoj proizvoda, procesa i usluga bliskih tržištu, a 45 je zemalja u ovoj mreži, moći lako istraživati tržišta i Evrope, i Sjeverne Amerike, i Južne Amerike, Azije i subsaharske Afrike.
Dodatno moram reći – nacionalni koordinator projekata, koji je smješten u Ministarstvo civilnih poslova, ima obavezu pružanja podrške istraživačko-razvojnim projektima odnosno potencijalnim aplikantima za učešće u ovoj mreži.
Strategija pametne specijalizacije vodi otvaranju radnih mjesta
RSE: Namjera je kompanije podstaći da ulažu u inovacije. To se naslanja na koncept Strategije pametne specijalizacije čiji je krajnji cilj razvoja inovativne ekonomije. Šta bi za BiH trebali biti ključni elementi strategije, odnosno šta ona podrazumijeva?
Husić: Strategija pametne specijalizacije je jedan novi koncept koji spaja industrijsku i inovacijsku politiku, a sve u cilju razvoja jedne inovativne ekonomije. Ova strategija, pametna specijalizacija, osmišljena je tako da se identificiraju prioritetne oblasti koje treba podržati u nekom regionu ili državi, a zasniva se na analizi snaga i potencijala privrede i procesu poduzetničkog otkrivanja, sa širokim učešćem zainteresovanih subjekata.
To znači da bi pametna specijalizacija trebala da poveže jednu inovativnu politiku sa tim izabranim prioritetnim oblastima, a u izabranim prioritetnim oblastima se prate i podržavaju inovacije u širem smislu, prvenstveno, ali ne isključivo vezane za tehnološki napredak.
Krajnji cilj Strategije pametne specijalizacije, tog novog pristupa koji je kreiran unutar Evropske komisije, u okviru njihove kohezione politike, jeste da se osnaži rast i da se otvore nova radna mjesta. To je jedno partnerstvo i podrazumijeva pristup odozdo prema gore.
Ta specijalizacija bi trebala da okuplja i javnu upravu, i akademsku, i poslovnu zajednicu, i civilno društvo, koji trebaju da imaju jedan zajednički zadatak – implementaciju jedne strategije dugoročnog rasta, koja se zasniva na inovacijama, a uz podršku Evropske unije(EU).
Ukratko, ova specijalizacija, identifikuje snage i komparativne prednosti jedne države, jednog regiona, specijalizovano, daje prioritet investicijama u istraživanju inovacija u privrednoj oblasti koja je konkurentna za određeno područje, region ili državu, i strateški treba da definiše jednu zajedničku viziju za državne ili regionalne inovacije. Do sada je u EU izrađeno više od 120 ovakvih strategija pametne specijalizacije.
Institucija koja vodi proces unutar BiH, koja je zadužena od Vijeća ministara, je naša Direkcija za ekonomsko planiranje, koja poduzima određene aktivnosti da bi i BiH dobila jedan ovakav strateški pristup.
Prilagoditi obrazovanje tržištu rada
RSE: Da bismo govorili uopšte o razvoju ove vrste treba krenuti od osnove, a to je obrazovanje.
Husić: Da, svakako, znate da je obrazovanje na neki način osnov svega. U tom kontekstu mogu istaći da smo prošle sedmice imali promociju jednog dokumenta strateškog tipa pod nazivom "Poboljšanje kvalitete relevantnosti stručnog obrazovanja i obuke u BiH", za razdoblje 2021.-2030. godine.
Ovaj dokument daje strateški okvir u kojem pravcu bi stručno obrazovanje i obuka trebalo ići u Bosni i Hercegovini, a u kontektu ovoga o čemu ste govorili – prilagodbi obrazovanja tržištu rada i identifikovanja potreba od strane tržišta rada, ali i školovanje jednog kadra koji će naći svoje adekvatno mjesto na tržištu rada, posjedujući znanja, vještine i kompetencije koje mladi ljudi koji izlaze iz obrazovnog procesa mogu koristiti na tržištu rada.
Ovaj dokument je važan što možemo reći da u Bosni i Hercegovini imamo oko 70 posto djece koja pohađaju stručno obrazovanje i obuku. Mi moramo razviti njihove kompetencije, i jezičke, i naučne, i digitalne, i poduzetničke, i kulturalne, i interpersonalne, da bi oni mogli naći svoje adekvatno mjesto na tržištu rada i da bi mogli te kompetencije koje steknu obrazovanjem adekvatno koristiti, doprinoseći ekonomskom i svakom drugom razvoju jednog društva.
RSE: Koliko je to primjenjivo u Bosni i Hercegovini, s obzirom na tu rascjepkanost obrazovnog sistema?
Husić: Ono čemu se mi trebamo posvetiti unutar BiH jeste dosta međusobne komunikacije, razgovora, interakcije između obrazovanja i tržišta rada, usvajanje međunarodnih, a pogotovo evropskih standarda u određenim oblastima, jer zaista, Evropska unija je postavila određene standarde gdje BiH ili obrazovni sistem unutar BiH može i treba te standarde primijeniti, kako bismo na kraju krajeva imali veći ekonomski rast, više radnih mjesta i jačanje naše ekonomije u cjelosti.
Kad kažem obrazovanja, mislim i na akademsku zajednicu i na stručno obrazovanje, ljude koji dolaze iz oblasti stručnog obrazovanja, ali i povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem, jer je predškolski odgoj i obrazovanje temelj svega.
U BiH 19 posto djece u predškolskom odgoju, u EU preko 90 posto
RSE: Jedan od velikih problema u BiH je upravo mala stopa prisutnosti djece u predškolskom obrazovanju. Koliko su tu važne strategije?
Husić: Mi imamo strateški dokument, platformu koja se odnosi na oblast predškolskog odgoja i obrazovanja, i upravo u toj platformi, govorim o strateškom dokumentu kojeg je usvojilo Vijeće ministara, jeste jedan od ciljeva povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem. Mislim da BiH ima obuhvat oko 19 posto u godini pred polazak u školu, što je jako mali procenat, ali svi zajedno trebamo raditi da se taj procenat poveća, koji u razvijenim zemljama, ako gledamo zemlje EU iznosi preko 90 posto.
Kada posmatramo predškolski odgoj i obrazovanje, problem su ruralne sredine. Mi moramo jačati infrastrukturu u ruralnim sredinama, da bi roditelji koji imaju djecu i koji žive u nekim manjim sredinama imali mogućnost da svoje dijete pošalju na predškolski nivo obrazovanja, da ga upišu u takvu odgojno-obrazovnu instituciju.
Dosta je tu sistemskih problema koje nadležne obrazovne vlasti u BiH trebaju riješiti, od infrastrukture, opremanja, kadra, finansiranja, ali svi zajedno trebamo raditi u tom pravcu.
Ministarstvo civilnih poslova i Vijeće ministara dalo je jedan okvir. Sada je do nadležnih obrazovnih vlasti u BiH da zajednički pokušaju taj okvir popuniti, odnosno povećati obuhvat djece predškolskim odgojem i obrazovanjem.
EU traži unapređenje kvaliteta obrazovanja
RSE: A šta kažu smjernice EU?
Husić: Što se tiče smjernica, možemo vidjeti u Analitičkom izvještaju Evropske komisije, koji je došao uz Izvještaj o procesu pristupanja i sticanja kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU, kad je u pitanju oblast obrazovanja, mora se jačati unaprijeđenje kvaliteta, na akreditaciji i proceduri akreditacije i reakreditacije visokoškolskih institucija u BiH, povećanje obuhvata predškolskog odgoja i obrazovanja, identifikacije potreba, odnosno stavljanje u funkciju obrazovanja za zapošljavanje.
U segmentu zapošljavanja moraju se identifikovati potrebe od strane poslodavaca da bi obrazovanje moglo isporučiti kadar kakav je potreban na tržištu rada. Tržište rada, vidjeli ste, jako je promjenjivo, u uslovima pandemije, ali i prije toga.
Dakle, cjeloživotno učenje mora biti primat, mora biti jedan od prioriteta. Mi ne možemo reći da smo završili sa svojim obrazovanjem kad napustimo formalno obrazovanje, steknemo određenu diplomu. To mora da kontinuirano traje, da se izgrađujemo, da dograđujemo svoje vještine, znanja i kompetencije, kako bismo mogli naći adekvatno mjesto na tržištu rada.
Facebook Forum