Bord članova ICANN-ovog tima usvojio je odluku da od novembra počinje sa adaptacijom novog sistema koji će omogućiti jednostavnu upotrebu nelatiničnih pisama na Internetu.
Ovo je definitivno najveća izmena na Internet mreži sprovedena od njegovog nastanka i za njom je bilo itakako velikih potreba.
Naime, više od 1,6 milijardi korisnika Interneta govori jezike čije pismo nije zasnovano na latiničnoj bazi.
Novi sistem, izglasan u Seulu, učiniće Internet daleko dostupnijim korisnicama u Rusiji ili Avganistanu, baš kao i u Iraku ili Kini. Bukvalno svakom ko želi ili jedino može da piše na svom maternjem pismu.
Bord direktora Intenert korporacije za dodelu imena i brojeve odlučio je da omogući i dopusti primenu multijezičkog sistema koji je sposoban da prepozna sve, pa i za zapadni svet najkomplikovanije azijske i arapske skripte.
KUMOVANJE ZA “LOG ON”
Proslava internet jubileja – 40. godina nastanka objeležava se uz činjenicu da u svetu danas ima oko 1,5 milijardi korisnika koji su uglavnom na mrežu spojeni 24 sata.
Lan Kleinrock i njegova ekipa na UCLA sveučilištu davne 1969. godine započeli su testove na računalima i poslali vijest s jednog računala na drugi da se potvrdi kako je veza moguća.
Profesor Kleinrock je s velikog računala u LA-u i tipkovnicom upisivao slova u sustav koja su se preko mreže pojavljivala na ekranu 500 km udaljenog računala Sveučilišta Stanford.
"Jeste li dobili slovo L", pitao je profesor svoje kolege preko telefona koji su potvrdili uspješan prijenos. Upisao je još slova O i G nakon čega je došlo do privremenog pada sustava, ali je iz drugog pokušaja uspio do kraja upisati riječ Logon.
To je bio početak ARPAneta, današnjeg interneta, prenosi Associated Press.
Cilj interneta bio je omogućiti znanstvenicima različitih sveučilišta razmjenjivanje rezultata istraživanja dobivenih na različitim lokacijama.
MANE I VRLINE
1970. godine kupili su e-mail i TCP/IP komunikacijski protokol koji je omogućio višestruko umrežavanje i tako su oformili - internet. 80-tih su započeli s internetskim domenama kao što su .com i .org koje se koriste i danas. Internet se do 90-tih nije koristio u "kućne svrhe" dok Britanac Tim Berners-Lee nije izumio Web.
Iako je internet dostupan svima i njegova brzina je veća nego ikada, umjetne prepreke mu prijete. Mnogo je uzroka tome, poput "spamova" i hakerskih mogućnosti da probiju zaštite na računalima. Velika je sloboda na internetu za "običnog" korisnika, od igre, komuniciranja do kupnje, ali tu je i druga strana interneta koja omogućuje zlouporabu informacija i korisnika poput pedofilije i dječje pornografije.
Na svijetu danas ima oko 1,5 milijardi korisnika koji su uglavnom na mrežu spojeni 24 sata, imaju brze veze i bez interneta si gotovo ne mogu zamisliti svakodnevan rad i život.
I baneri slave rođendan
I baneri slave rođendanPrije petnaest godina pojavila se revolucionarna ideja o novom tipu oglašavanja putem interneta, odnosno banner oglasima.
Prvi takav oglas, odnosno reklama, pojavio se 27. studenog 1994. godine u prvom digitaliziranom časopisu na webu, HotWired.com, koji je predstavljao popratnu verziju tiskovnog časopisa Wired.
Otad je biznis oglašavanja putem bannera na internetu poprilično narastao, a s krajem ove godine, on bi trebao prijeći i brojku od 24 milijarde dolara, prema pisanju eMarketera.
Možda još važnije od navedene brojke, jest činjenica je digitalni banner najviše unaprijedio odgovornost, efektivnost i mjere oglašavanja.
Zadatak u slučaju HotWireda bio je jednostavan, stvoriti nešto što se tada nazvalo 'grafičkom oglasnom jedinicom' (graphical ad unit), što je tim marketing i web stručnjaka, i napravio. Njihov moto bio je jednostavan i glasio je 'istražimo taj novi medij i promatrajmo što će se dogoditi'.
Kao primjer jednog od najuspješnijih banner oglasa na webu i njegovih kopija, koje su ostvarile 78 posto prolaznih klikova na internetu, valja izdvojiti onaj svima poznat - 'Click here'.
