Larve brašnara, insekta kornjaša iz porodice crnokrilaca, uskoro bi se mogle naći u tjesteninama, keksima, kobasicama ili napicima u Evropi, nakon što su postali prvi insekt odobren u toj regiji kao ljudska hrana.
Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je 13. januara 2021. odobrila da se mogu koristiti cijele i sušene u karijima i drugim receptima te kao brašno za izradu raznih tijesta, uključujući i kruha.
Već se koriste kao sastojak hrane za kućne ljubimce.
Ukorak s Afrikom, Azijom ili Australijom
“Bogati proteinima, mastima i vlaknima, vjerojatno će biti prvi od mnogih insekata koji će se naći na evropskim tanjurima u sljedećim godinama”, ocijenio je u izjavi za Reuters Ermolaos Ververis, hemičar pri EFSA-i.
Pod njegovim nadzorom, larve brašnara bile su prvi insekt kojeg je agencija EU procijenila prema uredbi o “novoj hrani” koja je stupila na snagu 2018. godine koja je pokrenula lavinu sličnih zahtjeva za odobrenje.
Primjene nove hrane toliko su raznolike da su potrebne mnoge vrste naučnika i stručnjaka kako bi se one procijenile, uključujući i nutricioniste, toksikologe, hemičare i mikrobiologe.
“Postoji veliki interes naučne zajednice, također i prehrambene industrije za sektor jestivih insekata”, naglasio je Vervelis. Ljudi širom većine svijeta - uključujući dijelove Afrike, Australije i Novog Zelanda - već uživaju u mesnim okruglicama od crva ili pljeskavicama od cvrčaka te drugoj hrani na bazi insekata. Nakon što Evropska komisija ratificira odobrenje ESFA-e, pridružit će im se i Evropa.
Neki sociolozi, međutim, vjeruju da psihološke barijere posebno jake u Evropi znače da će proći neko vrijeme dok se žuti crvi ne nađu na policama supermarketa.
“Postoje kognitivni razlozi proizašli iz naših socijalnih i kulturnih iskustava – takozvani 'faktor bljak' zbog kojeg mnogi Evropljani osjećaju odbojnost prema jedenju insekata”, rekao je Giovanni Sogari, socijalni i potrošački istraživač s Univerziteta u Parmi u Italiji.
“S vremenom i izloženošću takvi se stavovi mogu promijeniti”, dodao je.
EFSA je priopćila da je od 2018. godine zaprimila 156 zahtjeva za procjenu sigurnosti “nove hrane”, koji su raznoliki, od hrane koja se proizvodi korištenjem algi do niza insekata.
Što je “nova hrana” na tržištu EU-a?
To je, prema evropskoj direktivi, hrana koja se nije konzumirala u EU-u “u znatnijoj mjeri” prije maja 1997., kad je prva uredba o tom pitanju stupila na snagu.
Tom definicijom obuhvaćena je hrana s novim sastojcima ili hrana na koju se primjenjuju novi postupci proizvodnje.
Evropska komisija je još 2013. predstavila Prijedlog uredbe o novoj hrani kojom se ažuriraju postojeća zastarjela pravila iz 1997. Naime, naučni i tehnološki napredak doveo je do promjena u proizvodnji hrane stvaranjem novih sastojaka i novih proizvodnih metoda poput nanotehnologije.
Osim toga, masovni turizam i migracije povećali su interes za hranu koja ne spada u tradicionalnu prehranu na evropskom kontinentu, poput insekata ili tropskog voća. Prema novim pravilima postupak odobrenja traje u prosjeku 18 mjeseci, u usporedbi s dotadašnje tri godine.
Postojeći sistemi nacionalnih odobrenja zamijenjeni su jedinstvenim sistemom na nivou EU-a, za sve članice kao i zemlje koje žele postati članice. Novim pravilima obuhvaća se i hrana koja sadrži proizvedene nanomaterijale ili se sastoji od njih, hrana koja potječe od kloniranih životinja sve dok posebna pravila o tom pitanju ne stupe na snagu ili hrana koja se sastoji ili je proizvedena od mikroorganizama, gljivica ili algi ili koja je iz njih izolirana. Nova pravila također se primjenjuju i na hranu od kulture tkiva i stanica te insekata.
Hiljade potencijalnih kandidata
Diljem svijeta hiljade insekata potencijalni su kandidati za “novu hranu”, a UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) 2013. godine je objavila da “insekti koji se mogu jesti mogu pomoći u rješavanju nesigurnosti s hranom”.
Zapravo, postoji gotovo 2.000 vrsta insekata za koje je poznato da ih ljudi jedu. Larve brašnara se jedu u mnogim zemljama Južne Azije, dok se u nekim dijelovima Afrike jedu gusjenice jedne vrste moljca. Hranjeni čak i biološkim otpadom, insekti su koristili znatno manje vode od stoke i mogli bi se lakše uzgajati, ocijenio je FAO.
Arnold van Huis, nizozemski tropski entomolog, kaže u intervjuu objavljenom u The Wire da bi se jedna trećina globalnih poljoprivrednih proizvoda i hrane ”koja se trenutno baca mogla koristiti za održivi uzgoj insekata koji se mogu jesti”.
Na primjer, svinje proizvode 10-100 puta više stakleničkih plinova po kilogramu od kišnih glista, navela je agencija UN-a. Stručnjaci upozoravaju da bi neke vrste insekata mogle globalno izumrijeti tokom sljedećih desetljeća - uglavnom zbog gubitka staništa jer se zemljište intenzivno pretvara u poljoprivredi, kao i zbog urbanizacije i upotrebe pesticida. I Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) upozorila je da su proteini insekata ponekad precijenjeni i da se treba paziti na potencijalne alergije.
“Jasne su ekološke i ekonomske koristi ako tradicionalne izvore životinjskih proteina zamijenite onima koji zahtijevaju manje hrane, ako oni proizvode manje otpada i rezultiraju manjim emisijama stakleničkih plinova. Niži troškovi i cijene mogli bi poboljšati sigurnost hrane, a nova će potražnja otvoriti i ekonomske mogućnosti, ali to bi moglo utjecati i na postojeće sektore”, kazao je Mario Mazzocchi, ekonomski statističar i profesor s Univerziteta u Bologni.
