Inicijative 'Pravo na grad' i Zelena akcija' Hrvatske objavile su u srijedu javni Proglas pod nazivom 'Ne damo Varšavsku' u kojem optužuju političke elite da nisu u stanju zaštiti javni interes i dobra te pozivaju građane da spriječe sve drskiju uzurpaciju javnog prostora u Hrvatskoj koja se, pod spregom politike i privatnog kapitala, ne događa samo u Varšavskoj ulici u Zagrebu, već i u cijeloj zemlji, a osobito na Jadranu, od Dubrovnika do Kvarnera.
„Stojim nad otvorenim grobom rodnoga grada, što ga k smrti vodi anonimna, lažna, nepravedna moć koja ubija i čovjeka, i narode i čitav svijet, a zovu je, kapital“, istakao je u svom obraćanju javnosti akademik Branko Despot, jedan od prvih sto istaknutih javnih osoba, književnika, umjetnika, znanstvenika, koje su potpisali Proglas za spas Varšavske ulice u Zagrebu za koju se Zagrepčani bore već pune 3 i pol godine i protive gradnji ulazne rampe za privatnu garažu dijelom te mirne pješačke zone, u samom središtu grada.
Varšavska je postala hrvatski simbol borbe protiv uzurpacije javnog prostora, kazao je Tomislav Tomašević iz Zelene akcije.
„Ovdje se ne radi samo o jednoj ulici i jednom dijelu pješačke zone ili o jednom projektu i jednoj garaži. Ovdje se radi o principu i načelu i radi se o praksi koja se dogadja u cijeloj Hrvatskoj,“ kaže Tomašević.
Povjesničarka umjetnosti i ugledna urbanistkinja Snješka Knežević, upozorava na nešto što bi se uskoro moglo dogoditi i Dubrvniku, prvom hrvatskom spomeniku upisanom na listu svjetske baštine.
„Društvo povjesničara umjetnosti i njegov Odbor za baštinu i prostor dobio je prije nekoliko dana dokumente o tome da se u dubrovačkoj povijesnoj luci projektira jedan novi gat koji bi bio pripremljen za prihvat putnika s kruzera. Drugim riječima, želi se preurediti, želi se nadograditi i devastirati dubrovačka povijesna luka. Što imamo na djelu? Ja bih rekla da imamo na djelu jednu 'ubojitu koaliciju' - koaliciju politike, kapitala, ali i ljudi iz institucija za zaštitu spomenika i to je doista jedna ubojita koalicija, ali vjerujem da građani mogu biti jači,“ poručuje Knežević.
Glumac Rene Medvešek podsjeća da se građanskom inicijativom prije nekoliko godina uspio odgoditi i projekt Družba Adrija, ali, očito, ne za dugo.
„Danas se i tamo ponovno pokreće pitanje tog projekta, iako opasnost od zagađenja Jadrana i devastacije Kvarnerskog zalijeva nije otklonjena, i osjećam da to ne možemo prepustiti samo interesima pojedinaca i novca," kaže Medvešek.
Bahatost
Akademik Vlatko Silobrčić, potpredsjednik Hrvatskog Helsinškog odbora naglašava da je u današnjim, sve zamršenijim društvima, uloga civilnog društva neizmjerno važna.
„To vrijedi za cijeli svijet, a za Hrvatsku pogotovo, jer u Hrvatskoj niti jedna institucija, ni politička, ni kulturna ni visokoškolska ne funkcionira kako treba. Zato su civilne udruge nužne kao korektiv, jer drugog korektiva nema,“ kaže Silobrčić.
Prosvjedi u Varšavskoj ulici, 18. svibanj 2010. Foto: zoomzgViše od 55 tisuća građana potpisalo je peticiju protiv gradnje i devastacije Varšavske ulice, sva istraživanja pokazuju da dvije trećine građana podržava akciju Zelenih, organizirani su masovni prosvjedi, proljetos je došlo i do spontanog rušenja građevinskih ograda, aktivisti su tijelima priječili buldožere, punih mjesec dana danonoćno su dežurali i spavali na ulici, na hladnoći, a ovih dana na plus 35, vezali se lancima da ih policija ne odnese, u proteklu subotu polijegali na cestu pred Gradskom skupštinom, ali ističe glumica Urša Raukar, privatni investitor i vlast sve to ignoriraju, čak i nalaze Državnog odvjetništva o neispravnosti dokumentacije i uporno pokušavaju nastaviti gradnju.
„Svjedoci ste, s jedne strane, naše upornosti i, s druge strane, bahatosti i ignorancije vlasti koja ne djeluje u javnom interesu, ni na gradskom, a ni na državnom nivou, vlasti koja se oglušuje na zamolbe i zahtijeve građana, vlasti koja ne odgovra na dopise, ne odgovara na zahtijeve za inspekcijom, ne odgovara na raznorazne molbe. Ali, mi nećemo odustati,“ naglašava ona.
„Dakle, možete očekivati eskalaciju našeg bavljenja ovim pitanjima, nećemo ostati samo na Varšavskoj, idemo šire, na zaštitu šuma i voda u Hrvatskoj, na pitanja privatizacije javnog dobra, pitanja otimačina javnog prostora, a postavit ćemo i pitanje političkih elita koje nisu u stanju zaštiti javni niti zajednički interes građana Hrvatske,“ kaže Teodor Celakoski iz Zelene akcije.
„Stojim nad otvorenim grobom rodnoga grada, što ga k smrti vodi anonimna, lažna, nepravedna moć koja ubija i čovjeka, i narode i čitav svijet, a zovu je, kapital“, istakao je u svom obraćanju javnosti akademik Branko Despot, jedan od prvih sto istaknutih javnih osoba, književnika, umjetnika, znanstvenika, koje su potpisali Proglas za spas Varšavske ulice u Zagrebu za koju se Zagrepčani bore već pune 3 i pol godine i protive gradnji ulazne rampe za privatnu garažu dijelom te mirne pješačke zone, u samom središtu grada.
Varšavska je postala hrvatski simbol borbe protiv uzurpacije javnog prostora, kazao je Tomislav Tomašević iz Zelene akcije.
„Ovdje se ne radi samo o jednoj ulici i jednom dijelu pješačke zone ili o jednom projektu i jednoj garaži. Ovdje se radi o principu i načelu i radi se o praksi koja se dogadja u cijeloj Hrvatskoj,“ kaže Tomašević.
Ja bih rekla da imamo na djelu jednu 'ubojitu koaliciju' - koaliciju politike, kapitala, ali i ljudi iz institucija za zaštitu spomenika i to je doista jedna ubojita koalicija, ali vjerujem da građani mogu biti jači, kaže Snješka Knežević.
„Društvo povjesničara umjetnosti i njegov Odbor za baštinu i prostor dobio je prije nekoliko dana dokumente o tome da se u dubrovačkoj povijesnoj luci projektira jedan novi gat koji bi bio pripremljen za prihvat putnika s kruzera. Drugim riječima, želi se preurediti, želi se nadograditi i devastirati dubrovačka povijesna luka. Što imamo na djelu? Ja bih rekla da imamo na djelu jednu 'ubojitu koaliciju' - koaliciju politike, kapitala, ali i ljudi iz institucija za zaštitu spomenika i to je doista jedna ubojita koalicija, ali vjerujem da građani mogu biti jači,“ poručuje Knežević.
Glumac Rene Medvešek podsjeća da se građanskom inicijativom prije nekoliko godina uspio odgoditi i projekt Družba Adrija, ali, očito, ne za dugo.
„Danas se i tamo ponovno pokreće pitanje tog projekta, iako opasnost od zagađenja Jadrana i devastacije Kvarnerskog zalijeva nije otklonjena, i osjećam da to ne možemo prepustiti samo interesima pojedinaca i novca," kaže Medvešek.
Bahatost
Akademik Vlatko Silobrčić, potpredsjednik Hrvatskog Helsinškog odbora naglašava da je u današnjim, sve zamršenijim društvima, uloga civilnog društva neizmjerno važna.
„To vrijedi za cijeli svijet, a za Hrvatsku pogotovo, jer u Hrvatskoj niti jedna institucija, ni politička, ni kulturna ni visokoškolska ne funkcionira kako treba. Zato su civilne udruge nužne kao korektiv, jer drugog korektiva nema,“ kaže Silobrčić.
„Svjedoci ste, s jedne strane, naše upornosti i, s druge strane, bahatosti i ignorancije vlasti koja ne djeluje u javnom interesu, ni na gradskom, a ni na državnom nivou, vlasti koja se oglušuje na zamolbe i zahtijeve građana, vlasti koja ne odgovra na dopise, ne odgovara na zahtijeve za inspekcijom, ne odgovara na raznorazne molbe. Ali, mi nećemo odustati,“ naglašava ona.
„Dakle, možete očekivati eskalaciju našeg bavljenja ovim pitanjima, nećemo ostati samo na Varšavskoj, idemo šire, na zaštitu šuma i voda u Hrvatskoj, na pitanja privatizacije javnog dobra, pitanja otimačina javnog prostora, a postavit ćemo i pitanje političkih elita koje nisu u stanju zaštiti javni niti zajednički interes građana Hrvatske,“ kaže Teodor Celakoski iz Zelene akcije.
