Profesor iz Ljubljane, dr. Anton Bebler i profesorica sarajevskog Univerziteta dr. Lada Sadiković predstavili su u nedjelju u Sarajevu “Memorandum o usvajanju novog ustava BiH.“ Istovremeno, sve je više inicijativa za izmjene Ustava Federacije, odnosno za smanjivanje broja kantona i preciziranje njihovih nadležnosti, jer su već postali “država u državi”.
Gotovo svaka godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma potvrđivala je činjenicu da BiH nije pravna ni demokratska država, a u novije vrijeme prekršila je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u njegovim elementarnim odredbama koje se tiču kršenja ljudskih prava i sloboda. Profesor Univerziteta u Ljubljani, dr. Anton Bebler kaže da mu je interesu pomoći BiH kako bi konačno krenula putem razvoja.
„Sadašnje uređenje je nekonzistentno, nehomogeno, protivrječno. Ono se sastoji iz nekog Aneksa 4 dejtonskih ugovora, zatim iz drugih dijelova dejtonskih ugovora, iz dijelova nekadašnjih ustava SFRJ i iz dva ustava entiteta. Prema tome, sam ustavni poredak BiH je nelogičan, protivrječan i jedan je od izvora koji sputavaju zadravi razvoj BiH“, ocijenio je on.
Detalji Memoranduma za promjenu Ustava BiH nisu objavljeni i on za sada nosi oznaku inicijative, koja će narednih mjeseci biti predstavljena na nizu konferencija. Profesorica Lada Sadiković ističe da ne bi trebalo biti dileme o tome jesu li BiH potrebne ustavne reforme.
Anton Bebler
„BiH definitivno s ovim ustavom nije u mogućnosti da ispuni uvjete koji se pred nju stavljaju, dakle uvjete koji bi omogućili njen napredak, prosperitet njenih građana, njen razvitak i njeno napredovanje u euroatlantske integracije“, istakla je Sadiković.
Profesor Bebler označava BiH kao ”invalidnu državu”, za šta najveću odgovornost snosi Dejtonski mirovni sporazum. On smatra da međunarodna zajednica mora odlučnije reagovati kako bi se otklonili nedostaci ugrađeni u ovaj dokument.
„Potrebna je revizija dejtonskog sistema. Bez nekog pritiska, samo prijateljskim ubjeđivanjem vjerovatno ne bi išlo“, kaže Bebler.
U RS smatraju da ne treba mijenjati Dejtonski sporazum, a u Federaciji da su promjene neophodne. Stoga profesor Goran Marković kaže da je realnije razgovarati o određenim poboljšanjima ovog teksta.
„U dva entiteta postoje različite koncepcije uređenja BiH, dakle kako država uopšte treba da bude organizovana i funkcioniše. Pošto su to neke krajnosti, uvijek je rješenje u postizanju kompromisa. Ali ona ne mogu da budu usvojena iz vrlo jednostavnog razloga što nacionalne političke elite u BiH, i to sve tri, koje su prilično uzdrmane u narodu kada je u pitanju njihov legitimitet i njihov ugled, još uvijek nastoje da se održe koliko-toliko na nogama tako što će insistirati na nekim svojim maksimalističkim programima“, rekao je Marković.
Smanjenje administracije
Profesor Marković je bio dio grupe nezavisnih inetelektualaca i nevladinih organizacija, okupljenih oko Foruma građana Tuzla, koja je prije više od dvije godine ponudila prijedlog amandmana na Ustav BiH. Brojnih, sličnih pokušaja je bilo proteklih godina, prema nekim procjenama - dvadesetak, ali bez očekivanog efekta. Trenutno, najjači front čine prijedlozi za promjene Ustava Federacije. Jedno od rješenja stiže iz Pravnog instituta u BiH. Muhamed Mujakić kaže da je cilj učiniti Federaciju jefitinijim, funkcionalnijim i efikasnijim entitetom.
Zgrada Vlade FBiH - ilustracija
„Naš prijedlog ima za cilj da učini jednostavniju Federaciju, da smanji administraciju u Federaciji, dakle da smanji troškove, i da učini vlast u Federaciji, sve njene razine, bliže građanima FBiH. Također, vrlo važno pitanje jeste pitanje nacionalnih manjina i nacionalno neopredjeljenih u Federaciji, kao i konstitutivnog naroda Srba u FBiH, gdje treba ta situacija da se popravi u korist ovih grupa, a svakako ne na štetu Hrvata i Bošnjaka kao konstitutivnih naroda“, kaže Mujakić.
Pravni institut predlaže smanjivanje broja kantona sa sadašnjih 10 na šest. U predviđenoj reorganizaciji Drvar bi pripao Unsko-sanskom kantonu, četiri opštine Zapadnohercegovačkog kantona ušle bi u sastav Livanjskog, Tuzlanski i Posavski bi činili jedan kanton, a isto se predlaže za Srednjobosanski i Zeničko-dobojski. Dio srednje Bosne - Kreševo i Kiseljak bi bili u sastavu Sarajevskog kantona, u koji bi ušli i Visoko i Breza, ali i cijeli Bosansko-podrinjski kanton. Mujakić komentariše neke od prijedloga:
„Uzmite primjer Posavskog kantona gdje tri općine čine kanton, a zapravo ni same općine nemaju adekvatne načine finansiranja, a naročito ne taj Posavski kanton. Utapanje Posavskog kantona u Tuzlansku županiju/kanton bilo bi racionaliziranje broja kantona na tom dijelu sjeverne Bosne. Ista situacija je i sa Bosansko-podrinjskim kantonom, za koji mi predlažemo da se prirodno sjedini sa Kantonom Sarajevo. Mišljenja smo da ukoliko bi se neki kantoni udružili sa drugim kantonima apsolutno se ne bi išlo protiv nekog od konstitutivnih naroda, čak bi građani koji žive na tom području imali manje troškove administracije.“
Uz ovaj, postoje i prijedlozi za stvaranje tri regije u Federaciji, ali i za ukidanje svih kantona. Američka administracija se također zalaže za preustroj Federacije, uz naznaku da domaći zvaničnici i nevladine organizacije trebaju ponuditi rješenja. Kako je tokom posjete BiH krajem 2012 . izjavio visoki zvaničnik Philip Ricker, SAD daju do znanja da nema novih entiteta ili brojnije administracije.
„Posljednja stvar koja je potrebna BiH je veći broj entiteta. Ustvari, to bi bio korak unatrag. Pojedinci, političari rade u sopstvenom interesu i zbog ličnih interesa ne razmišljaju o građanima koji su ih izabrali. Mora biti promjena u tom razmišljanju i moraju ići dalje i raditi u ime zemlje“, rekao je on.
Američki ambasador u BiH Patrick Moon više puta je govorio o neophodnosti racionalizacije Federacije BiH. I zvaničnici Evropske unije su više puta upozorili da je Federacija preskupa jer ima 11 vlada, 11 skupština, više od stotinu ministara, isti broj zamjenika, više stotina savjetnika i drugog, pratećeg osoblja.
Također se na proljeće najavljuje međunarodna konferencija na kojoj će svoje prijedloge o rekonstrukciji ovog entiteta iznijeti akademici, profesori, stručnjaci, i aktivisti nevladinog sektora.
* * *
Rezultati rada Radne grupe Pravnog instituta su objedinjeni u dokumentu: Ustavna reforma Federacije Bosne i Hercegovine - obrazloženje predloženih ustavnih reformi sa prilozima a) Mapa kantona i b) Novi Ustav Federacije BiH. Svi materijali su javnosti dostupni putem web prezentacije: boljafederacija.ba.
