Vlada premijera Indije Narendre Modija objavila je u ponedjeljak pravila za primjenu Zakona o državljanstvu iz 2019. koji isključuje muslimane.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu obezbjeđuje brz put do naturalizacije za hinduiste, parze, sike, budiste, džaine i hrišćane koji su u Indiju sa hinduističkom većinom pobjegli iz Avganistana, Bangladeša i Pakistana prije 31. decembra 2014.
Zakon, pak, isključuje muslimane koji su većina u sve te tri zemlje, podsjeća AP.
Zakon je indijski parlament odobrio 2019. godine, ali je Modijeva vlada odustala od njegove primjene jer su izbili smrtonosni protesti u glavnom gradu Nju Delhiju i drugdje.
Desetine su poginule tokom sukoba.
Protesti širom zemlje 2019. privukli su ljude svih vjera koji su rekli da zakon podriva temelje Indije kao sekularne nacije.
Muslimani su bili posebno zabrinuti da bi vlada mogla da taj zakon, u kombinaciji sa predloženim nacionalnim registrom građana, iskoristi da ih marginalizuje.
Nacionalni registar građana dio je napora Modijeve vlade da identifikuje i izbaci ljude za koje tvrdi da su ilegalno došli u Indiju.
Registar je primijenjen samo u sjeveroistočnoj državi Asam, a vladajuća partija Bharatiia Džanata je obećala da će uvesti sličan program verifikacije državljanstva širom zemlje.
Modijeva vlada branila je Zakon o državljanstvu iz 2019. kao humanitarni gest. Tvrdi se da zakon ima za cilj samo da proširi državljanstvo na vjerske manjine koje bježe od progona i da se ne bi koristio protiv indijskih građana.
"Ova pravila će sada omogućiti manjinama koje su proganjane na vjerskoj osnovi u Pakistanu, Bangladešu i Avganistanu, da steknu državljanstvo naše države", napisao je na mreži X ministar unutrašnjih poslova, Amit Šah.
Glavna indijska opoziciona Kongresna partija dovela je u pitanje tu najavu, rekavši da je "vrijeme uoči izbora očigledno osmišljeno da polarizuje birače".
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti Indija je u saopštenju nazvala zakon "diskriminatornim" i rekla da je "protiv ustavnih vrijednosti jednakosti i međunarodnih propisa o ljudskim pravima".
U saopštenju se navodi da zakon "legitimizira diskriminaciju na osnovu vjere" i da je "isključujući po svojoj strukturi i namjeri".
Indija je dom za 200 miliona muslimana koji čine veliku manjinsku grupu od više od 1,4 milijarde ljudi.
Oni su raštrkani po skoro svim dijelovima Indije i bili su meta niza napada kada je Modi prvi put preuzeo vlast 2014., a uskoro ga očekuju novi izbori.
Kritičari kažu da je Modijevo upadljivo ćutanje o antimuslimanskom nasilju ohrabrilo neke od njegovih najekstremnijih pristalica i omogućilo više govora mržnje protiv muslimana.
Modi sve više miješa religiju s politikom u formuli koja je duboko odjeknula kod većinskog hinduističkog stanovništva Indije.
U januaru je otvorio hinduistički hram na mjestu srušene džamije u sjevernom gradu Ajođa, ispunjavajući dugotrajno hinduističko nacionalističko obećanje svoje stranke.
Većina anketa pokazuju da će Modi osvojiti većinu na opštim izborima koji bi trebalo da budu održani do maja.
