Trinaest rundi vojnih pregovora s ciljem ublažavanja napetosti između Kine i Indije nije urodilo plodom što znači da vojnike raspoređene duž sporne himalajske granice čeka još jedna duga zima na opasno niskim temperaturama. Odustajanje Pekinga od višegodišnjih protokola s Nju Delhijem doprinosi uzbuni širom Indo-Pacifika, pišu svjetski mediji.
Propali pregovori
Najnovija runda vojnih razgovora između Indije i Kine nije uspjela postići sporazum o smirivanju napetosti duž njihove sporne granice, dok je razmještanje trupa u regiji doseglo najviši nivo u posljednjih nekoliko decenija, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Razgovori održani 10. oktobra između komandi indijske i kineske vojske posljednji su napori susjeda naoružanih nuklearnim oružjem da, kako ističe list, spuste tenzije na granici dugoj oko 3.500 km, naročito nakon sukoba u junu 2020. kada je poginulo 20 indijskih i četiri kineska vojnika.
Indija i Kina od tada pregovaraju o načinima smirivanja situacije – obje zemlje tvrde da žele rješenje, ali u stvarnosti povećavaju svoju vojnu prisutnost u regiji izgradnjom infrastrukture koja uključuje kabine i kolibe za smještaj vojnika tokom hladnih himalajskih zima.
Kineska Narodnooslobodilačka vojska postepeno je povećala svoju prisutnost trupa na najmanje 50.000, u odnosu na oko 15.000 prošle godine, prema indijskim obavještajnim i vojnim zvaničnicima koji su kazali da je Indija uzvratila slanjem hiljada svojih vojnika i naprednog topništva u regiju.
Veći dio vojnog nagomilavanja, kako ističe Volstrit džurnal, dogodio se u istočnom Ladaku, mjestu nekih od najvećih sukoba, uključujući i onaj u junu prošle godine. Indijski zvaničnici kažu da se plaše da su vježbe na velikim nadmorskim visinama koje su kineske snage sigurnosti provele ovog ljeta na Tibetu bile paravan za trajno premještanje trupa u regiju.
Međusobno optuživanje
Uprkos tome što su dvije vojske održale više od desetak rundi razgovora kako bi razriješile dugotrajni sukob na dijelu sporne himalajske granice, Indija i Kina su nastavile da se međusobno optužuju za neuspjeh u posljednjim graničnim pregovorima, piše Rojters (Reuters).
"Tokom sastanka, indijska strana je dala konstruktivne prijedloge za rješavanje pitanja preostalih područja, ali kineska strana nije bila složna i nije mogla dati nikakve prijedloge za budućnost", saopštilo je indijsko ministarstvo odbrane 11. oktobra, dan nakon sastanka vojnih zvaničnika.
S druge strane, dodaje Rojters, glasnogovornik zapadne komande Kineske narodnooslobodilačke vojske Long Šaohua tvrdi kako je "indijska strana nastavila s nerazumnim i nerealnim zahtjevima, što je otežavalo pregovore", dodajući da se nada da Indija neće "pogrešno procijeniti situaciju" te da će raditi s Kinom na održavanju mira na tom području.
U februaru su se obje strane složile da povuku vojnike iz nekih područja oko Pangong Coa, ledničkog jezera na visini od 4.270 metara, nakon dugotrajnih pregovora između vojnih komandi i diplomata dviju strana.
Međutim, trupe ostaju stacionirane u dijelovima Ladaka, snježne goleti gdje su se prošlog ljeta vojnici sukobili u borbama željeznim šipkama i kamenjem. Tada su obje zemlje pretrpjele prve borbene gubitke na granici nakon 45 godina, napisao je Rojters dodajući da dvije zemlje, koje su vodile granični rat 1962., imaju preklapajuće zahtjeve za velika područja teritorija duž granice.
Druga zima na opasno niskim temperaturama
Pregovori kineske i indijske vojske koji su završili pat pozicijom, bez uspjeha da se ublaži 17-mjesečni zastoj, znače da će dvije zemlje držati vojne snage u graničnim područjima Ladaka drugu uzastopnu zimu na opasno niskim temperaturama, ukazuje Asošiejtid pres (The Associated Press).
Razgovori u nedjelju održani su nakon pauze od dva mjeseca u Moldu na kineskoj strani u području Ladak, usred frustracije koju je, kako ističe AP, izrazio načelnik indijske vojske zbog, kako je nazvao, masovnog raspoređivanja kineskih trupa i naoružanja u regiji.
"To znači da su oni (Kina) tu da ostanu. Pomno pratimo sva ta dešavanja, ali ako oni ostanu tu, ostat ćemo i mi", rekao je general Manoj Mukund Naravne uoči sastanka.
Temperature u višim područjima u Ladaku oko januara padaju na 30 stepeni Celzijusa ispod nule, naglašava AP, dodajući da su se u to vrijeme trupe s obje strane nekada povlačile na svoje tradicionalne ljetne položaje zadržavanja, ali otkako je sukob započeo u maju 2020., vojnici su ostali na položajima blizu sporne granice.
Obje zemlje su, kako ukazuje Asošiejtid pres, postavile desetke hiljada vojnika uz podršku topništva, tenkova i borbenih aviona uz ‘de facto granicu’ zvanu Linija stvarne kontrole, duž koje su Kinezi od prošle godine izgradili desetine velikih građevina otpornih na vremenske uslove kako bi njihove trupe ostale tu preko zime. Indijski mediji također su izvijestili i o novim heliodromima, proširenim uzletištima, te novim kasarnama, lokacijama projektila zemlja-zrak i lokacijama radara.
Teške lekcije
Ne postoji sigurna formula za suočavanje s ambicijama Pekinga širom Azije i Nju Delhi o tome uči na teži način, i u lošem trenutku - oslabljene ekonomije uslijed pandemije COVID-19 te povećane napetosti u Kašmiru, napisala je u svom komentaru Rut Polard (Ruth Pollard), kolumnistica Blumberga (Bloomberg).
Osim što je napravila istorijski pomak ka ofanzivnom vojnom stavu prema Pekinu, premjestivši dodatnih 50.000 vojnika na područje sporne himalajske granice, Indija se mora fokusirati i na drugu nemirnu granicu - s Pakistanom, protiv kojeg je ratovala tri puta. Dodatna komplikacija u tom trosmjernom zapletu je, kako ističe Polard, da sve strane posjeduju nuklearno naoružanje.
U ponedjeljak, 11. oktobra, Nju Delhi je objavio da je pet indijskih vojnika poginulo u sukobu s pobunjenicima u blizini granice s Pakistanom, što je jedan od prvih incidenata od februara kada su Indija i Pakistan dogovorili prekid prekogranične paljbe. Suočavanje s napetostima na oba fronta, prema ocjeni kolumnistice Blumberga, nije sjajna pozicija za Indiju da izađe iz opterećenja izazvanih drugim talasom COVID-19 i popratnog ekonomskog usporavanja.
Uprkos nekoliko zajedničkih samita u nedavnoj prošlosti indijski premijer Narendra Modi i kineski predsjednik Si Đinping nisu uspjeli pronaći zajednički jezik. Umjesto toga, smatraju stručnjaci, Kina nastavlja da vrši sve veći pritisak i ništa što je Modi pokušao da promijeni tu dinamiku nije uspjelo.
Međutim, dodaje Polard, Indija nije sama već se s izazovom sve asertivnije Kine suočavaju i Japan, Tajvan, Australija i SAD.
Istovremeno, vojni stručnjaci kažu kako se s povećanjem broja vojnika i agresivnim patroliranjem duž indijsko-kineske granice povećavaju šanse da pogrešan potez dovede do još jednog niza smrtonosnih sukoba, tako da, zaključuje kolumnistica Blumberga, ostaje za vidjeti jesu li odnosi Pekinga i Nju Delhija dosegli najnižu tačku od pograničnog rata 1962. ili će još padati.
Facebook Forum