Zvaničnici iz Republike Srpske poručili su visokom predstavniku Valentinu Inzku da neće poštovati njegove posljednje odluke. U zajedničkoj izjavi koju potpisuju visoko pozicionirani funkcioneri u entitetskim i državnim institucijama navodi se da visoki predstavnik zloupotrebljava svoja ovlaštenja, te da su njegove odluke još jedan korak ka podjeli BiH.
Prijetnje i širenje straha ponovo su jezik kojim govore političari u BiH. Posljednji primjer je i zajednička izjava zvaničnika iz RS i predstavnika tog entiteta u zajedničkim institucijama BiH. Za njihovu reakciju, punu prijetnji i upozorenja, dovoljno je bilo samo da visoki predstavnik iskoristi ovlaštenja, data mu Dejtonskim mirovnim sporazumom, a nakon što se domaći političari nisu mogli dogovoriti ni oko statusa Brčkog, ni oko Elektroprenosa BiH. U zajedničkoj izjavi kažu da Republika Srpska ne prihvata posljednje odluke visokog predstavnika, ali i da su one još jedan koprak ka podjeli BiH.
Odluke koje je donio visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko su konačne, podsjeća glasnogovornik OHR-a Mario Brkić.
“Odluke visokog predstavnika i supervizora za Brčko su naravno kao i uvijek - konačne i obavezujuće. Bez rješavanja ovih pitanja nije moguće završiti proces supervizije u Brčkom, a entitetske institucije su imale devet godina da usaglase i nađu rješenja za ova pitanja”
U izjavi koju potpisuju visoko pozicionirani zvaničnici i u entitetskim i državnim institucijama, pored toga da ne prihvataju odluke visokog predstavnika navodi se i da je „Republika Srpska odlučna da se suprotstavi kršenju vladavine prava, u potpunosti opredijeljena poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.“
Samo osporavanje prava uloge visokog predstavnika znači kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kaže profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Mirko Pejanović:
Mirko Pejanović„Dakle, tu se javlja dvoličnost: jednom se kaže da se Dejtonski mirovni sporazum poštuje, da se ne dira, a drugi put se kaže da se neće sprovesti odluke koje proističu iz ovlaštenja visokog predstavnika. U svakom slučaju ja i ovu i slične aktivnosti, ne samo u RS nego unutar i između vladajućih stranaka koje čine parlamentarnu većinu, vidim kao nešto što nam predskazuje početak predizborne kampanje u kojoj se želi stvarati tenzija u međuentitetskim sukobima, međunacionalnim sukobima, ili da bi se dobila vlast na etnonacionalnoj, nacionalističkoj osnovi.“
Visoki predstavnik nametnuo je zakone koje su trebali omogućiti zaključenje supervizije nad Distriktom Brčko do 15. novembra ove godine. Donio je i odluku kojom se članovima Upravnog odbora Elektroprenosa BiH nalaže da bez odlaganja imenuju generalnog direktora ovog preduzeća. Politički predstavnici iz RS smatraju da je odluka visokog predstavnika kojom se nameće set zakona u Distriktu Brčko o pitanjima državljanstva, snabdijevanja električnom energijom, te sukcesiji za njih neprihvatljiva.
Ovi zakoni neće se primjenjivati na teritoriji RS, a u državnom Parlamentu će se na svaki način osporiti provođenje ovih odluka, tvrdi lider Socijalističke partije Petar Đokić:
“Kroz rad institucija BiH djelovaće se tako da se suprotstavi jednom takvom nastojanju jer je krajnje vrijeme da se to uradi. Cijenim da je ovo samo početak teškoća koje mogu nastati ukoliko ne bude spremnosti kod visokog predstavnika da koriguje svoje odluke.”
Analitičar Međunarodne krizne grupe Marko Prelec navodi da je riječ o zaoštravanju političke situacije u BiH. Odluke OHR-a uglavnom su vezane za Brčko Distrikt i vlasti RS zanemaruju njihovu važnost, kaže Prelec:
„Veliki dio tih odluka visokog predstavnika zaista jesu tehničke naravi i vezane su za Brčko Distrikt. Čak veliki dio onih koje uključuju funkcionalnost električnog sustava, ako pročitate obrazloženje, su vezane za Brčko.“
Za dopredsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Beriza Belkića izjava zvaničnika RS u kojoj se negiraju odluke OHR-a nije nikakvo iznenađenje:
„Ja vjerujem da i oni sami su svjesni da to neće promijeniti odluku visokog predstavnika. Međutim, i dalje se stvara nepotrebna atmosfera zategnutosti i destrukcije koja ne ide u korist ni građana RS, a ni BiH. Meni je žao što ti ljudi ne razumiju da je ovo vrijeme integracija, vrijeme svjetskih procesa koji ne mogu mimoići BiH i umjesto da u tom pravcu idemo, ide se u neku vrstu nepotrebne samoizolacije.“
Odmah nakon upozorenja Vijeća za implementaciju mira o opstrukciji rada Elektroprenosa BiH, supervizor za Brčko Rafi Gregorian donio je nalog kojim se u slučaju obustave rada Elektroprenosa BiH imovina ove kompanije na području Distrikta dodjeljuje Distriktu. Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić:
Igor Radojičić“Vi ne možete dekretom nikom oduzeti vlasništvo i dati nekom drugom. Neka to pokušaju u svojoj zemlji napraviti - da od jedne kompanije, čak i javne, oduzmu vlasništvo i daju neko drugom. Svaki sud će ih oboriti i javnost će ih proglasiti komunistima koji vrše nacionalizaciju. Tu se može diskutovati, ali u svakom slučaju radi se o početku nove političke krize u BiH. U to sam siguran.”
Zastupnik u državnom Parlamentu Halid Genjac kaže da je to stav samo dijela rukovodstva RS. Na sastanku nisu bili i izjavu nisu potpisali potpredsjednici iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Ova izjava nastala je nakon što je probleme oko Elektroprenosa proizvelo isto to rukovodstvo koje danas piše izjave i osporava odluke visokog predstavnika, kaže Genjac i dodaje da je visoki predstavnik trebao ranije reagovati:
„Dugo je trajalo to spremanje da se reaguje. Mislim da je visoki predstavnik u skladu sa Aneksom 10, koga je odobrila i RS i u kome je pozvan da otklanja smetnje, trebao već ranije reagovati. Stavljanje ultimatuma visokom predstavniku i neka vrsta nepriznavanja odluka ustvari je poruka da se ne priznaje Dejtonski mirovni sporazum. Nepriznavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma ima dalekosežne posljedice, dovodi se u pitanje sve ono što je njim uspostavljeno. Pa ako se ne priznaje Dejtonski mirovni sporazum, ne priznaju se ni entiteti. Tako da je to igranje sa vatrom.“
I dok političari iz RS najavljuju početak nove političke krize i podjele zemlje, analitičar Međunarodne krizne grupe Marko Prelec tvrdi da takvi scenariji više nisu mogući, te da je u velikoj mjeri riječ o prikupljanju poena za predstojeće izbore.
„To je sve apsolutno nerealno i neodgovorno. Nema nikakvog razumnog scenarija - pod razumnim mislim nešto što bi se moglo dogoditi, koji bi doveo ili do nekog oružanog sukoba ili do podjele zemlje. Jednostavno, za to ne postoje ni uvjeti, pa čak ni interesi. Nažalost, zbog tužne povijesti BiH još uvijek je moguće zastrašivati ljude, zaoštravati situaciju, ali i prodavati novine. Ali, to je apsolutno nerealno“.
Visoki predstavnik Valentin Incko u Briselu je izjavio da se politička situacija u BiH pogoršala, te pred Odborom za politička i sigurnosna pitanja EU optužio Špirića za blokade, a RS za podrivanje državnih institucija.
Prijetnje i širenje straha ponovo su jezik kojim govore političari u BiH. Posljednji primjer je i zajednička izjava zvaničnika iz RS i predstavnika tog entiteta u zajedničkim institucijama BiH. Za njihovu reakciju, punu prijetnji i upozorenja, dovoljno je bilo samo da visoki predstavnik iskoristi ovlaštenja, data mu Dejtonskim mirovnim sporazumom, a nakon što se domaći političari nisu mogli dogovoriti ni oko statusa Brčkog, ni oko Elektroprenosa BiH. U zajedničkoj izjavi kažu da Republika Srpska ne prihvata posljednje odluke visokog predstavnika, ali i da su one još jedan koprak ka podjeli BiH.
Odluke koje je donio visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko su konačne, podsjeća glasnogovornik OHR-a Mario Brkić.
“Odluke visokog predstavnika i supervizora za Brčko su naravno kao i uvijek - konačne i obavezujuće. Bez rješavanja ovih pitanja nije moguće završiti proces supervizije u Brčkom, a entitetske institucije su imale devet godina da usaglase i nađu rješenja za ova pitanja”
U izjavi koju potpisuju visoko pozicionirani zvaničnici i u entitetskim i državnim institucijama, pored toga da ne prihvataju odluke visokog predstavnika navodi se i da je „Republika Srpska odlučna da se suprotstavi kršenju vladavine prava, u potpunosti opredijeljena poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.“
Dvoličan stav oko Dejtona
Samo osporavanje prava uloge visokog predstavnika znači kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kaže profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Mirko Pejanović:
Visoki predstavnik nametnuo je zakone koje su trebali omogućiti zaključenje supervizije nad Distriktom Brčko do 15. novembra ove godine. Donio je i odluku kojom se članovima Upravnog odbora Elektroprenosa BiH nalaže da bez odlaganja imenuju generalnog direktora ovog preduzeća. Politički predstavnici iz RS smatraju da je odluka visokog predstavnika kojom se nameće set zakona u Distriktu Brčko o pitanjima državljanstva, snabdijevanja električnom energijom, te sukcesiji za njih neprihvatljiva.
RS neće primjenjivati zakone
Ovi zakoni neće se primjenjivati na teritoriji RS, a u državnom Parlamentu će se na svaki način osporiti provođenje ovih odluka, tvrdi lider Socijalističke partije Petar Đokić:
“Kroz rad institucija BiH djelovaće se tako da se suprotstavi jednom takvom nastojanju jer je krajnje vrijeme da se to uradi. Cijenim da je ovo samo početak teškoća koje mogu nastati ukoliko ne bude spremnosti kod visokog predstavnika da koriguje svoje odluke.”
Analitičar Međunarodne krizne grupe Marko Prelec navodi da je riječ o zaoštravanju političke situacije u BiH. Odluke OHR-a uglavnom su vezane za Brčko Distrikt i vlasti RS zanemaruju njihovu važnost, kaže Prelec:
„Veliki dio tih odluka visokog predstavnika zaista jesu tehničke naravi i vezane su za Brčko Distrikt. Čak veliki dio onih koje uključuju funkcionalnost električnog sustava, ako pročitate obrazloženje, su vezane za Brčko.“
Za dopredsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Beriza Belkića izjava zvaničnika RS u kojoj se negiraju odluke OHR-a nije nikakvo iznenađenje:
„Ja vjerujem da i oni sami su svjesni da to neće promijeniti odluku visokog predstavnika. Međutim, i dalje se stvara nepotrebna atmosfera zategnutosti i destrukcije koja ne ide u korist ni građana RS, a ni BiH. Meni je žao što ti ljudi ne razumiju da je ovo vrijeme integracija, vrijeme svjetskih procesa koji ne mogu mimoići BiH i umjesto da u tom pravcu idemo, ide se u neku vrstu nepotrebne samoizolacije.“
Radojičić: Početak nove političke krize
Odmah nakon upozorenja Vijeća za implementaciju mira o opstrukciji rada Elektroprenosa BiH, supervizor za Brčko Rafi Gregorian donio je nalog kojim se u slučaju obustave rada Elektroprenosa BiH imovina ove kompanije na području Distrikta dodjeljuje Distriktu. Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić:
Zastupnik u državnom Parlamentu Halid Genjac kaže da je to stav samo dijela rukovodstva RS. Na sastanku nisu bili i izjavu nisu potpisali potpredsjednici iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Ova izjava nastala je nakon što je probleme oko Elektroprenosa proizvelo isto to rukovodstvo koje danas piše izjave i osporava odluke visokog predstavnika, kaže Genjac i dodaje da je visoki predstavnik trebao ranije reagovati:
„Dugo je trajalo to spremanje da se reaguje. Mislim da je visoki predstavnik u skladu sa Aneksom 10, koga je odobrila i RS i u kome je pozvan da otklanja smetnje, trebao već ranije reagovati. Stavljanje ultimatuma visokom predstavniku i neka vrsta nepriznavanja odluka ustvari je poruka da se ne priznaje Dejtonski mirovni sporazum. Nepriznavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma ima dalekosežne posljedice, dovodi se u pitanje sve ono što je njim uspostavljeno. Pa ako se ne priznaje Dejtonski mirovni sporazum, ne priznaju se ni entiteti. Tako da je to igranje sa vatrom.“
I dok političari iz RS najavljuju početak nove političke krize i podjele zemlje, analitičar Međunarodne krizne grupe Marko Prelec tvrdi da takvi scenariji više nisu mogući, te da je u velikoj mjeri riječ o prikupljanju poena za predstojeće izbore.
„To je sve apsolutno nerealno i neodgovorno. Nema nikakvog razumnog scenarija - pod razumnim mislim nešto što bi se moglo dogoditi, koji bi doveo ili do nekog oružanog sukoba ili do podjele zemlje. Jednostavno, za to ne postoje ni uvjeti, pa čak ni interesi. Nažalost, zbog tužne povijesti BiH još uvijek je moguće zastrašivati ljude, zaoštravati situaciju, ali i prodavati novine. Ali, to je apsolutno nerealno“.
Visoki predstavnik Valentin Incko u Briselu je izjavio da se politička situacija u BiH pogoršala, te pred Odborom za politička i sigurnosna pitanja EU optužio Špirića za blokade, a RS za podrivanje državnih institucija.
