Troglava vanjska politika BiH: Inauguracija Nikolića samo primjer nejedinstva

Na inauguraciju novog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića u Beograd otišao je član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Nebojša Radmanović. Druga dva člana bh. Predsjedništva jasno su rekla da ne žele na Nikolićevu inauguraciju, kao što mu nisu ni čestitali na pobjedi na predsjedničkim izborima. Ovo nije prvi put da Predsjedništvo BiH nema konsenzus oko vanjske politike. Izjava Tomislava Nikolića o Srebernici samo je kap koja je u ovom slučaju prelila čašu.

Očekivano, na inauguraciju Nikolića, otišao je Radmanović. Pored njega, pozvani su i u Beograd otputovali zvaničnici Republike Srpske i predstavnici političkih partija iz tog entiteta.

Da Predsjedništvo BiH ne može da se dogovori oko zajedničkog vanjskopolitičkog nastupa ovo nije jedini primjer. Takve je, kada je riječ o ovom, ali i prošlom sazivu kolektivnog šefa, teško pobrojati. Da neće otići u Beograd odmah je rekao predsjedavajući Bakir Izetbegović i objasnio zbog čega.

„Razlozi su isti kao i oni radi kojih nisam čestitao. Želim da vidim ko je ustvari Tomislav Nikolić - jer kad pogledamo šta je govorio i radio prije 20, 10 godina, prije dvije godine ja ne mogu da dokučim još uvijek ko je taj čovjek. Želim da mu dam vremena“, kazao je Izetbegović.

Nešto ranije, kada se već znalo da predsjednik Hrvatske neće otići u Beograd, na pitanje novinara da li se Predsjedništvo BiH razgovaralo o tome ko će državu predstavljati na svečanoj inauguraciji, član Predsjedništva Nebojša Radmanović jasno je rekao svoj stav.

„Ja mislim lično da Predsjedništvo mora odlučivati o tome da prisustvuje inauguraciji. Tri člana Predsjedništva - uvijek neko može da ode i treba da ode. Da li se nekom sviđa u BiH izbor gospodina Nikolića je pitanje postrani u ovom momentu“, izjavio je Radmanović.

Izjava o Srebrenici samo je kap koja je prelila čašu i dovela do apsolutne nemogućnosti da Predsjedništvo BiH postigne konsenzus oko predstavljanja države u Beogradu, kaže novinar Senad Pećanin.

„Mislim da izjava Nikolića o Srebrenici jeste praktično kap koja je prelila čašu i onemogućila odlazak u Beograd sve trojice članova Predsjedništva, ali s druge strane ne mislim da treba Sarajevo, odnosno barem dvojica članova Predsjedništva biti ti koji će činiti bilo šta što bi odnose između Beograda i Sarajeva držalo mimo otvorenog kanala komunikacije na najvišem državnom nivou“, ocjenjuje Pećanin.

Problem doći do opšteg interesa

Svečana inauguracija novog srbijanskog predsjednika samo je jedan od primjera kako funkcioniše vanjska, prije svega ona regionalna politika u BiH. Kroz nju se najočitije prelamaju loši politički odnosi unutar zemlje, kaže bivši član Predsjedništva Beriz Belkić.

„Opredijelili smo se za varijantu da su to ljudi koji artikuliraju prvenstveno i isključivo nacionalne interese. A koncepcija tijela Predsjedništva nije takva. To je ravnopravnost konstitutivnih naroda, a sva tri člana bi trebala da zastupaju opšti interes, interes svih građana. Međutim, sad je problem doći do opšteg interesa. Mi imamo podijeljeno društvo, tri zajednice koje kao funkcionišu sa posebnim, specifičnim interesima itd., i, naravno, to se prelama preko članova Predsjedništva. I nije jednostavno tu činjenicu nositi na leđima i taj pritisak izdržati“, zaključuje Belkić.

Istovremeno kada i Belkić, u bosanskohercegovačkom Predsjedništvu bio je i Živko Radišić. I jedan i drugi kažu da su odluke zajednički donosili i da konsenzus među njima nije bio rijetkost - već pravilo. Kada su imali problem, on je ostajao među četiri zida u Predsjedništvu. Stoga današnje ponašanje kolektivnog šefa države ne razumije ni Radišić.

„Ja hoću odgovorno kao građanin da kažem da je interes BiH, prema tome i interes sva tri njena naroda i svih njenih građana da imaju korektne, uspješne, uvažavajuće odnose sa svojim komšijama i susjedima, uključujući naravno i Republiku Srbiju. Stvar je Srbije koga će izabrati za predsjednika“, ističe on.

Kroz Predsjedništvo BiH ne prelamaju se samo zategnuti odnosi Banje Luke i Sarajeva, već i međustranački, ali i unutarpartijski sukobi, podsjeća novinar Senad Pećanin.

„BiH je praktično osuđena na nepostojanje jedinstvene vanjske politike. Situacija je sada utoliko složenija što je novi ministar vanjskih poslova BiH politička ličnost jaka, koja pokušava naći mjesto i za svoje poglede na vanjsku politiku, mimo onoga što po Ustavu funikciji ministra vanjskih poslova pripada, tako da mislim da vanjske politike BiH nema, da se samo otaljavaju stvari i održavaju se u životu ambasade i diplomatska predstavništva BiH u svijetu, a ostalo je sve svedeno na minimum“, smatra Pećanin.