Pakistanski premijer Imran Kan (Khan), koji je već sedmicama upleten u političku krizu jer je ostao bez podrške vojske, izgubio je većinu u parlamentu samo nekoliko dana prije glasanja o nepovjerenju, zbog čega bi zemlja mogla ući u nova previranja, pišu svjetski mediji.
Rasprava o nepovjerenju
Parlamentarna rasprava o nepovjerenju rukovodstvu premijera Imrana Kana bi mogla dovesti do svrgavanja bivše zvijezde kriketa i povratka političke neizvjesnosti u zemlji koja posjeduje nuklearno oružje, napisao je Rojters (Reuters).
Raspravu o nepovjerenju pakistanski parlament je započeo u četvrtak, 31. marta a glasanje će se održati u nedjelju, 3. aprila.
Kan se suočava sa sve većim kritikama na račun svog učinka, uključujući upravljanje ekonomijom opterećenom visokom inflacijom i sve većim deficitom. Izgubio je i većinu u parlamentu u srijedu (30. marta) kada je njegov glavni parlamentarni saveznik Pokret Mutahida Kaumi (MQM), napustio koaliciju priklonivši se opoziciji.
Svrgavanje Kana bi, ukazuje Rojters, pokrenulo još jedan krug nestabilnosti u zemlji u kojoj vojska ima dugu istoriju intervenisanja u politici i u kojoj nijedan premijer nikada nije završio puni petogodišnji mandat.
Politički analitičari kažu da je Kan uživao podršku vojske kada je pobijedio na izborima za premijera 2018. godine, ali je kasnije izgubio naklonost generala zbog raznih sporova. Vojska, koja je dugo vladala Pakistanom poriče umiješanost u civilnu politiku.
Opozicioni lideri pozvali su Kana da podnese ostavku i prije nego što je izgubio većinu u parlamentu ali su, prema pisanju Rojtersa, njegovi saradnici rekli da on neće dati ostavku.
'Crvena linija' pakistanske vojske
Pakistanski premijer suočava se sa vjerovatno najvećim izazovom u svojoj političkoj karijeri, dok njegova vlada ne mora ići daleko da bi pronašla uzroke problema, ukazuje BBC.
Među najvećim uzrocima gubitka javne podrške su rast inflacije i vanjskog duga. "Na primjer, od januara 2020. do marta 2022., inflacija hrane u Indiji bila je oko sedam odsto, dok je pakistanska iznosila oko 23 odsto", objašnjava Uzair Junuz (Younus), direktor Pakistanske inicijative pri Atlantskom vijeću sa sjedištem u Vašingtonu.
Međutim, naglašava britanski javni servis, sve krhkiji odnos s vojskom je možda najveći razlog zašto neki analitičari vjeruju da će premijer biti smijenjen. Geneza trenutne krize, dodaje BBC, može se pratiti do oktobra kada je Kan odbio da potpiše imenovanje novog šefa moćne pakistanske obavještajne agencije ISI, što je izazvalo razdor s vojskom.
Istraživač sa sjedištem u Singapuru Abdul Basit smatra da je do sukoba došlo zbog Kanovog "ega i rigidnosti" koji su doveli pitanje u javnu domenu o kojem se uvijek raspravljalo iza zatvorenih vrata. "Imran Kan je prešao crvenu liniju vojske", kaže Basit i dodaje da gotovo ne postoje šanse da Kan pridobije većinu u parlamentu.
Analitičari također smatraju da jedini plan koji opozicija ima je da sruši vladu Imrana Kana, ali da ne brine šta će se poslije dogoditi - za što bi najveću cijenu mogli platiti sami građani.
Sljedeći izbori
Ako Kan izgubi povjerenje na glasanju u parlamentu, poslanici će izabrati privremenog premijera Pakistana koji bi obavljao dužnost do sljedećih opštih izbora koji su zakazani za 2023. godinu, ističe agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Novu vladu bi mogao predvoditi Šehbaz Šarif (Shehbaz Sharif) iz Pakistanske muslimanske lige (PML-N), brat bivšeg premijera Navaza Šarifa (Nawaz), koji se nije vratio iznostranstva otkako je pušten iz zatvora radi liječenja.
Veću ulogu u vladi bi mogao dobiti i Bilval Buto Zardari (Bilawal Bhutto) iz Pakistanske narodne stranke (PPP), sin ubijene bivše premijerke Benazir Buto i bivšeg predsjednika Asifa Zardarija.
Glavne opozicione stranke, PPP i PML-N, dominirale su nacionalnom politikom decenijama sve dok Kan, koji je na čelu stranke PTI (Pakistan Tehreek-e-Insaf), nije oformio koaliciju protiv obično zavađenih grupa.
Izabran je nakon što je obećao da će zbrisati ukorijenjenu korupciju i kronizam ali se, naglašava AFP, tokom mandata borio za održavanje podrške uz rastuću inflaciju, slabu rupiju i dugove.
Pojedini analitičari smatraju da bi karta u Kanovom rukavu mogla biti raspisivanje prijevremenih izbora.
"Najbolja opcija u ovoj situaciji bili bi novi izbori kako bi se novoj vladi omogućilo rješavanje ekonomskih, političkih i vanjskih problema s kojima se zemlja suočava", rekao je politički analitičar Talat Masud (Masood) dodajući da Pakistan "ide prema nečemu nepredvidivom, punom haosa i problema".
Bez naznaka Kanovog odstupanja
Najava ključnog koalicionog saveznika, Pokreta Mutahida Kaumi o pridruživanju opoziciji u glasanju o nepovjerenju, zadala je kritičan udarac Kanu koji je već sedmica upleten u političku krizu otkako je moćna vojska zemlje povukla podršku njegovoj vladi, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Zasad je malo znakova da je Kan spreman da odstupi, ističe list dodajući kako su njegovi saveznici 30. marta odbacili pozive da premijer podnese ostavku - što je signal da bi politička previranja koja zahvataju Pakistan mogla postati dublja u predstojećim danima dok se on bori za svoj politički opstanak.
Uoči glasanja u parlamentu Kan se tokom sedmice trudio da zadrži koaliciju svoje stranke netaknutom: okupio je hiljade pristalica na skupu u Islamabadu, zamijenio je glavnog ministra Pundžaba — najveće pakistanske pokrajine — kako bi osigurao podršku savezničke stranke u parlamentu.
Posljednjih sedmica, ističe list, desetine saveznika prebjegli su iz Kanove političke stranke PTI, dok je vlada, u pokušaju da otkloni prijetnju, zatražila od Vrhovnog suda da doživotno diskvalifikuje stranačke disidente. Očekuje se da će sud svoju odluku objaviti početkom aprila.
Na jednom od skupova prethodnih dana Kan je osudio svoje protivnike da su dio zavjere koji su djelovali po nalogu stranih sila zbog osvete za njegovu nezavisnu vanjsku politiku. Kan je, dodaje Njujork tajms, kritikovao prošle saveze Pakistana sa SAD, a posljednjih godina više se naginjao Kini i Rusiji.
Politička kriza dolazi u trenutku kada se Pakistan, s 220 miliona ljudi, bori s rastućim troškovima života i dvocifrenom inflacijom zbog koje su cijene osnovnih dobara porasle i podstakle kritike da Kan nije uspio ispuniti svoja obećanja o oživljavanju ekonomije i stvaranja islamističke socijalne države.
Antizapadna politika
Kan tvrdi da opoziciju u Pakistanu podržavaju strane sile, iako nije imenovao državu ili zemlje koje su u to eventualno uključene, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Politika pakistanskog premijera je u posljednje tri i po godine postala sve više antizapadna. Njegovi pomoćnici kažu da je Kan također bio uzrujan jer ga američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) nikada nije nazvao otkako je preuzeo dužnost. Vašington kaže da pažljivo prati dešavanja u Pakistanu i podržava ustavni proces u zemlji.
Pakistan je, dodaje Volstrit džurnal, postao američki saveznik ubrzo nakon što je država osnovana 1947., stao je na stranu SAD u vrijeme Hladnog rata i pridružio se ratu protiv terorizma nakon napada 11. septembra 2001. Međutim, ukazuje list, bio je to neugodan savez, naročito od 2001., kada je Vašington optužio Pakistan da potajno podržava talibane dok je formalno američki partner.
Kanovi antizapadni stavovi doprinijeli su njegovom sukobu s vojskom, koja je zabrinuta da li će se nastaviti priliv američke vojne opreme, napisao je Volstrit džurnal dodajući da opozicionari tvrde da pokušavaju da svrgnu Kana djelimično jer se plaše da će kasnije ove godine imenovati generala za komandanta vojske koji bi mu pomogao da pobijedi na izborima 2023. godine.
Facebook Forum