Štetni ugovori, sklopljeni prema najnižim cijenama, bili su sastavni dio višegodišnjih igara sudbinom Naftnih terminala Federacije BiH, te uvoznika nafte i derivata.
Trgovački sud u Zagrebu donio je prošle sedmice rješenje o deblokadi računa Naftnih terminala Federacije BiH, te je ovom preduzeću omogućeno dodatno vrijeme da izmiri svoja dugovanja prema britanskoj kompaniji Deltagrip.
Iako je navednim rješenjem barem privremeno onemogućena pljenidba sa računa i oročenih depozita, priča o Naftnim terminalima Federacije daleko je od pozitivnog ishoda.
„Treba javnosti konačno reći da su u proteklih šest, sedam godina Naftni terminali Federacije, zbog raznih načina upravljanja iz Sarajeva i uprave u Pločama, praktično izgubili ovih 15 miliona. Vodi se sudski spor za još 4,8 milona dolara zbog nekog kašnjenja u rekonstrukciji spremnika, koji je također pokrenuo Deltagrip, a ne treba zaboraviti da je prije nekoliko godina također Vlada Federacije spašavala Naftne terminale Federacije sa oko osam miliona“, kaže Rasim Kadić, direktor Terminala Federacije BiH.
Terminali u Pločama su jedino bosanskohercegovačko skladište za tečna goriva na obali Jadranskog mora. Posjeduju 12 skladišta, čiji ukupni kapacitet iznosi približno 81.500 tona.
Od osnivanja 2006. godine posluju pod teretom obaveza, nastalih najvećim dijelom kao posljedica štetnih ugovora sa kompanijom Deltagrip Limited iz Londona. Još 2006. godine potpisan je ugovor kojim je za obnovu skladišta od Deltagripa posuđeno milion eura, zajam koji će se kasnije udvostručiti. Uslijediće i kazneni penali, jer na vrijeme nije dovršena obnova iznajmljenih spremnika iako je već pri potpisivanju ugovora bilo jasno da se predviđeni rokovi ne mogu ispoštovati.
„Ulaskom i dubljim dobijanjem informacija, vidio sam i detalje na koji se to radilo. I zaista moram priznati da je gotovo nevjerovatno da je vlast svojim postupcima, činjenjem ili nečinjenjem, dovodila u situaciju da imamo stratešku firmu u Pločama, koja nam ne donosi nikakvu korist, uzima nam milione maraka. Naravno, običan građanin se pita šta se ustvari desilo“, kaže Rasim Kadić.
Vlada nije reagovala
Finansijska policija je izračunala da je bivše rukovodstvo Naftnih terminala Federacije, na čelu sa Josipom Tomićem, oštetilo ovu kompaniju za oko pet miliona eura. Poslovne odluke su u odnosu na Deltagrip bile toliko loše da je firma u nekoliko navrata bila pred stečajem.
Iako je Finansijska policija još 2008. godine federalnoj Vladi podnijela izvještaj o poslovanju Naftnih Terminala, niti tadašnji premijer Nedžad Branković, niti resorni ministar Vahid Hećo nisu regovali:
„Tomić je zadužio Terminale kod Deltagrip dajući cjelokupnu hipoteku Terminala u Pločama. Ništa oni nisu napravili da te ugovore ospore. Čak je Vahid Hećo insitirao da se vrati stara uprava - Josip Tomić kad je bio jedno vrijeme smijenjen, druga je uprava bila, i oni su napravili anekse ugovora sa Deltagripom. Aneks ugovora je tretirao drugu cijenu zakupa za te dole tankere - i Deltagrip je to prihvatio. Međutim, Tomića su ponovo vratili i onda je Vahid Hećo doslovce napisao pismo Deltagripu da se sve ovo što je ova uprava uradila poništava i ostavlja i dalje ugovor sa Deltagripom onakav kakav je bio sa Jospiom Tomićem“, kaže inspektor Nermin Kereš koji je vodio slučaj.
Dolaskom nove vlasti, došla je i nova uprava koja je u arhivi otkrila još nekoliko spornih ugovora, poput zakupa spremnika koje je sa pet produžen na 30 godina, dok je u međuvremenu britanskoj kompaniji omogućeno i izdavanje skladišta trećim licima.
Nova uprava Deltagripu je ponudila novi ugovor o najmu spremnika sa višim cijenama, što su u ovoj kompaniji odbili, zahtijevajući povrat zajma. Prestali su plaćati najamninu i tužili NT za prekid ugovora. Presudom je potvrđeno da se od zatraženih 70 miliona eura, Deltagripu mora platiti oko 8,5 miliona eura - i to nije konačna brojka.
„Informacija o ugovorima koji su prije četiri godine potpisani, i koji su prouzrokovali i doveli do ove štete, nalazi se u Tužilaštvu već četiri godine - i naše se tužilaštvo još nije odredilo prema tome“, kaže Nermin Nikšić, federalni premijer.
Pune četiri godine tužiteljstvo ispituje ovaj slučaj, i kako to već biva, istraga je i dalje u toku.
„U predmetu se preduzimaju predistražne radnje u cilju ispitivanja osnovanosti i navoda iz krivične prijave“, rekla nam je Gordana Vučurević iz Ureda za informiranje Tužilaštva Kantona Sarajevo.
Na svojoj posljednjoj sjednici Vlada Federacije zatražila je od Uprave terminala da dostavi konkretne prijedloge o izvoru finansijkih sredstva potrebnih za nastavak poslovanja Naftnih terminala. Dug će se najvjerovatnije sanirati novim zaduženjima kod komercijalnih banaka, što je potvrdio resorni ministar Erdal Trhulj:
„Da li neki komercijalni kredit, da li kredit od možda Razvojne banke, neke vrste nalaženja strateškog partnera itd.“
Terminali u Pločama imaju stratešku važnost za BiH jer omogućavaju trgovcima gorivom da godišnje na transportnim troškovima uštede oko 20 miliona eura. Njihova ušteda se direktno odražava na cijenu goriva u zemlji.
Trgovački sud u Zagrebu donio je prošle sedmice rješenje o deblokadi računa Naftnih terminala Federacije BiH, te je ovom preduzeću omogućeno dodatno vrijeme da izmiri svoja dugovanja prema britanskoj kompaniji Deltagrip.
Iako je navednim rješenjem barem privremeno onemogućena pljenidba sa računa i oročenih depozita, priča o Naftnim terminalima Federacije daleko je od pozitivnog ishoda.
„Treba javnosti konačno reći da su u proteklih šest, sedam godina Naftni terminali Federacije, zbog raznih načina upravljanja iz Sarajeva i uprave u Pločama, praktično izgubili ovih 15 miliona. Vodi se sudski spor za još 4,8 milona dolara zbog nekog kašnjenja u rekonstrukciji spremnika, koji je također pokrenuo Deltagrip, a ne treba zaboraviti da je prije nekoliko godina također Vlada Federacije spašavala Naftne terminale Federacije sa oko osam miliona“, kaže Rasim Kadić, direktor Terminala Federacije BiH.
Terminali u Pločama su jedino bosanskohercegovačko skladište za tečna goriva na obali Jadranskog mora. Posjeduju 12 skladišta, čiji ukupni kapacitet iznosi približno 81.500 tona.
Od osnivanja 2006. godine posluju pod teretom obaveza, nastalih najvećim dijelom kao posljedica štetnih ugovora sa kompanijom Deltagrip Limited iz Londona. Još 2006. godine potpisan je ugovor kojim je za obnovu skladišta od Deltagripa posuđeno milion eura, zajam koji će se kasnije udvostručiti. Uslijediće i kazneni penali, jer na vrijeme nije dovršena obnova iznajmljenih spremnika iako je već pri potpisivanju ugovora bilo jasno da se predviđeni rokovi ne mogu ispoštovati.
„Ulaskom i dubljim dobijanjem informacija, vidio sam i detalje na koji se to radilo. I zaista moram priznati da je gotovo nevjerovatno da je vlast svojim postupcima, činjenjem ili nečinjenjem, dovodila u situaciju da imamo stratešku firmu u Pločama, koja nam ne donosi nikakvu korist, uzima nam milione maraka. Naravno, običan građanin se pita šta se ustvari desilo“, kaže Rasim Kadić.
Vlada nije reagovala
Finansijska policija je izračunala da je bivše rukovodstvo Naftnih terminala Federacije, na čelu sa Josipom Tomićem, oštetilo ovu kompaniju za oko pet miliona eura. Poslovne odluke su u odnosu na Deltagrip bile toliko loše da je firma u nekoliko navrata bila pred stečajem.
Iako je Finansijska policija još 2008. godine federalnoj Vladi podnijela izvještaj o poslovanju Naftnih Terminala, niti tadašnji premijer Nedžad Branković, niti resorni ministar Vahid Hećo nisu regovali:
„Tomić je zadužio Terminale kod Deltagrip dajući cjelokupnu hipoteku Terminala u Pločama. Ništa oni nisu napravili da te ugovore ospore. Čak je Vahid Hećo insitirao da se vrati stara uprava - Josip Tomić kad je bio jedno vrijeme smijenjen, druga je uprava bila, i oni su napravili anekse ugovora sa Deltagripom. Aneks ugovora je tretirao drugu cijenu zakupa za te dole tankere - i Deltagrip je to prihvatio. Međutim, Tomića su ponovo vratili i onda je Vahid Hećo doslovce napisao pismo Deltagripu da se sve ovo što je ova uprava uradila poništava i ostavlja i dalje ugovor sa Deltagripom onakav kakav je bio sa Jospiom Tomićem“, kaže inspektor Nermin Kereš koji je vodio slučaj.
Dolaskom nove vlasti, došla je i nova uprava koja je u arhivi otkrila još nekoliko spornih ugovora, poput zakupa spremnika koje je sa pet produžen na 30 godina, dok je u međuvremenu britanskoj kompaniji omogućeno i izdavanje skladišta trećim licima.
Nova uprava Deltagripu je ponudila novi ugovor o najmu spremnika sa višim cijenama, što su u ovoj kompaniji odbili, zahtijevajući povrat zajma. Prestali su plaćati najamninu i tužili NT za prekid ugovora. Presudom je potvrđeno da se od zatraženih 70 miliona eura, Deltagripu mora platiti oko 8,5 miliona eura - i to nije konačna brojka.
„Informacija o ugovorima koji su prije četiri godine potpisani, i koji su prouzrokovali i doveli do ove štete, nalazi se u Tužilaštvu već četiri godine - i naše se tužilaštvo još nije odredilo prema tome“, kaže Nermin Nikšić, federalni premijer.
Pune četiri godine tužiteljstvo ispituje ovaj slučaj, i kako to već biva, istraga je i dalje u toku.
„U predmetu se preduzimaju predistražne radnje u cilju ispitivanja osnovanosti i navoda iz krivične prijave“, rekla nam je Gordana Vučurević iz Ureda za informiranje Tužilaštva Kantona Sarajevo.
Na svojoj posljednjoj sjednici Vlada Federacije zatražila je od Uprave terminala da dostavi konkretne prijedloge o izvoru finansijkih sredstva potrebnih za nastavak poslovanja Naftnih terminala. Dug će se najvjerovatnije sanirati novim zaduženjima kod komercijalnih banaka, što je potvrdio resorni ministar Erdal Trhulj:
„Da li neki komercijalni kredit, da li kredit od možda Razvojne banke, neke vrste nalaženja strateškog partnera itd.“
Terminali u Pločama imaju stratešku važnost za BiH jer omogućavaju trgovcima gorivom da godišnje na transportnim troškovima uštede oko 20 miliona eura. Njihova ušteda se direktno odražava na cijenu goriva u zemlji.
