Zemlje Balkana svakodnevno se suočavaju sa nelegalnim ulascima migranata iz različitih dijelova svijeta. Balkan koriste kao tranzitno područje za odlazak u Zapadnu Europu. Tim povodom u Sarajevu je održana međunarodna konferencija s ciljem jačanja međunarodne i regionalne suradnje u oblasti migracija, radi povratka neregularnih migranata u zemlje porijekla.
"Dolazim iz Afganistana. Otišao sam zbog rata u mojoj zemlji. Želim da odem u Njemačku, da preživim i da pomognem mojoj porodici."
Ovo je svjedočanstvo jednog ileglanog migranta iz Afganistana, koje su zabilježili novinari Radija Slobodna Europa tokom prošlog mjeseca nedaleko od Subotice. Imigraniti iz Afganistana, Pakistana, Sirije i drugih zemalja zatečeni su na lokalitetu subotičke stare deponije, u nehumanim uvjetima, bez hrane i vode.
"U mojoj državi je sada mnogo, mnogo loše. Borba i ubijanje su 24 sata dnevno. Treba mi samo bezbjednost, zbog toga želim da odem u Evropu, u bilo koju zemlju. Do Srbije sam putovao četiri dana. Nisam jeo, nisam spavao. A porodica mi je ostala u Iraku", priča imigrant iz Sirije.
Zemlje Zapadnog Blakana ne mogu same riješiti problem nelegalne migracije. Potrebno je definirati niz mjera kako bi regionalna i međunarodna suradnja u ovoj oblasti bila efikasnija.
"Želim da Služba za poslove sa strancima upravlja migracijama, a ne migracije da upravljaju s nama. Tek tad ćemo imati apsolutnu kontrolu nad migracijama, da je stavimo pod kontrolu i da taj segment držimo u granicama, prije svega granicama koje su neophodne da ova zemlja ima prije svega sigurnost, jednu stabilnost, a čim imamo stabilnost, imamo i ekonomski razvoj", kaže Izet Nizam, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH.
Hrvatska bi trebala za dvije godine ući u schengensku zonu. To bi moglo pojačati migracijski pritisak na Bosnu i Hercegovinu, mišljenja je Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH
"To drugim riječima znači da 1.100 kilometara bh. granice postaje Schengen granica i sigurno je da sve ovo što danas radimo, dakle 2015., trebalo bi na neki način da pomogne da se i mi, kao država, pripremimo za te izazove, nove izazove, koji će biti puno veći nego sada", ističe Perković.
Doprinos borbi protiv neregularne migracije u regiji dala je i Vlada Švicarske. Zamjenik švicarskog veleposlanika u BiH Joseph Guntern, smatra da je najvažnije ojačati postojeće institucije, te uspostaviti sistem.
"Potrebno je poboljšati uvjete u centrima za smještaj migranata. Također je potrebno unaprijediti znanja o tome - kako postupati s ileglanim migrantima, jer oni su većinom žrtve koje su u teškoj situaciji i koje se iskorištavaju", tvrdi Guntern.
Prije dvanaest godina osnovana je Regionalna inicijativa za migracije, azil i izbjeglice (MARRI) sa sjedištem u Skoplju. Inicijativa nastoji poboljšati komunikaciju i identificirati ono što zemljama iz regije u oblasti migracijske politike nedostaje.
"Migracija po definiciji niti je negativna niti je pozitivna. Ona ima aspekte koji idu u oba pravca, no, ono što je bitno jeste da se migracija regulira. S tog aspekta sve zemlje investiraju velike materijalne, ljudske i druge resurse da pokažu bolji kvalitet. Ovo što se zadnjih godina dešava je izazov za sve zemlje i u tom pravcu prvo što se radi jeste da se identifikuje obim, dimenzija izazova, rizik. Ono što je u pravcu legalnih migracija, da se menadžira putem poštovanja međunarodnih instrumenata i nacionalnih zakonodavstava, a kada je u pitanju kriminalni aspekt migracije, kao što je krijumčarenje migranata, kao što je trgovina ljudima, onda tu regija mora da pokaže bolje performanse", kaže Trpe Stojanovski, direktor Tajništva MARRI-a.
Jedan od najosjetljivijih problema u ovoj oblasti jeste nemogućnost utvrđivanje identiteta ileglalnih migranata, zbog čega ih je teško vratiti u zemlje porijekla.
"Uz pomoć britanske vlade već radimo na projektu koji treba da pomogne oko korišćenja naših limitiranih kapaciteta, oko licenciranih prevodilaca rijetkih jezika, jer upravo to je jedno od ključnih pitanja kada se treba utvrditi identitet neregularnih migranata. To su ljudi koji uglavnom zbog siromaštva ili bjekstva iz opasnosti, kreću na put, jako opasan put, puno njih ne stigne na destinaciju koju žele, ali je bitno reći da neregularna migracija uglavnom znači i kršenje nacionalnih zakonodavstava", dodaje Stojanovski.
Glavni koridor za transport ileglanih migranata do Zapadne Europe ide od Grčke, preko Makedonije, Srbije i Mađarske. Sjecište svih neregularnih ruta ima kulminaciju u Salzburgu u Austriji.
