Piše: Golnaz Esfandiari
Igra prebacivanja krivice pojačala se u Iranu više od dva mjeseca nakon atentata na iranskog najvećeg nuklearnog naučnika i navodnog organizatora mogućih napora za proizvodnju atomskog oružja Mohsena Fahrizadeha, piše Radio Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.
Ubistvo 59-godišnjeg Fahrizadeha dogodilo se na autoputu ispred iranske prijestolnice u novembru, usred bijela dana, što se smatralo velikim sigurnosnim neuspjehom.
Teheran je za napad optužio Izrael, ali je također priznao moguću ulogu iranskih infiltratora u ubistvu Fahrizadeha, za kojeg zvaničnici kažu da je bio i zamjenik ministra odbrane.
Izrael, koji se sumnjiči za seriju atentata u posljednjoj deceniji na najmanje još četiri iranska nuklearna naučnika, to nije komentarisao.
Iranski ministar obavještajnih poslova Mahmud Alavi rekao je u televizijskom intervjuu prošle nedjelje da je pripadnik oružanih snaga izvršio početne pripreme za napad u Absardu, nekih 60 kilometara od Teherana.
No oružane snage uzvratile su udarac, rekavši da neimenovana osoba nikada nije službeno ušla u njihove redove, otkako je otpušten tokom treninga 2014. godine.
Politička rivalstva
Javna rasprava o incidentu naglašava političko rivalstvo unutar iranskog establišmenta, koji je nastojao projicirati jedinstvo oko nuklearnog programa i nedavnih poteza usmjerenih na vršenje pritika na Sjedinjene Države da uklone sankcije izrečene pod američkim bivšim predsjednikom Donaldom Trampom (Trump).
Iranske tajne i javno deklasirane nuklearne aktivnosti bile su u centru višegodišnjeg međunarodnog spora oko onoga za šta mnoge zapadne vlade i Izrael kažu da je skriveni program naoružanja.
Pritisak je porastao na obje strane otkako je Tramp prije gotovo tri godine povukao SAD iz nuklearnog sporazuma 2015. godine koji je Iranu ponudio olakšanje sankcija u zamjenu da se Teheran, između ostalog, suzdrži se od osjetljivih poslova poput proizvodnje obogaćenog uranijuma.
Obraćajući se iranskoj državnoj televiziji 8. februara, Alavi je rekao da je nemoguće da njegovo ministarstvo također nadgleda "oružane snage".
Iako nije precizirao nijedan segment vojske, inače zastrašujuća obavještajna grana moćne Islamske revolucionarne garde (IRCG) u prošlosti je hapsila dvojne državljane, akademike, ekologe i druge koji su se sumunjičili za nelojalnost.
Braneći akcije svog ministarstva u kontekstu atentata, Alavi je rekao da su njegovi agenti upozorili pet dana prije napada da "neprijatelj" planira ubiti Fahrizadeha "na ovom mjestu", dodajući kako "samo vrijeme (napada) nije bilo jasno".
"Fahrizadeh je bio pripadnik oružanih snaga", rekao je Alavi, "[i] osoba koja je izvršila prve pripreme za teroristički čin bila je pripadnik oružanih snaga. Ne možemo obaviti obavještajni posao u sferi Oružane snage."
Odvojeno, Alavi je rekao službenoj novinskoj agenciji ISNA da je pojedinac, kojeg je opisao kao "glavni element" koji je pripremao ubistvo, otpušten iz oružanih snaga i da je napustio zemlju prije atentata 27. novembra.
Nije rekao u kojem segmentu oružanih snaga - što uključuje IRGC, vojsku i određene jedinice za provođenja zakona - je pojedinac sudjelovao.
IRGC-ova divizija Ansar al-Mahdi navodno je zadužena za zaštitu ključnih državnih ličnosti, kao i važnih mjesta.
U izjavi objavljenoj 16. februara, oružane snage su rekle da je osoba koju je spomenuo Alavi otpuštena prije šest godina tokom obuke zbog "moralnih problema i ovisnosti o drogama".
U saopštenju se navodi kako je osumnjičenik u potpunosti odsječen od oružanih snaga čime "njegov zločin, poput [ostalih] članova društva, spada u opseg misije i odgovornosti Ministarstva obavještajnih poslova".
U izjavi se dodaje da je Alavi trebao biti oprezniji u svojim komentarima uživo kako ne bi pružio nikakav povod "zločinačkim neprijateljima establišmenta, poput Sjedinjenih Država i [Izraela]", istovremeno štiteći "važan položaj" svog ministarstva i "dostojanstvo" oružanih snaga.
U posebnom saopštenju novinska agencija Tasnim, povezana s IRGC-om, kritikovala je Alavijeve komentare ističući kako je, čak i da su sve njegove tvrdnje istinite, mogao narediti Ministarstvu obavještajnih poslova da nadgleda mjesto planiranog atentata "dok se prašina ne slegne".
"Nije li Fahrizadeh bio dovoljno važan da Alavi izda takvu naredbu?" pitao je tvrdolinijaški Tasnim. Agencija je također sugerisala da bi Alavijevi komentari mogli uliti osjećaj državne slabosti umjesto da prmoviše bezbjednost.
Rohani pod vatrom
Tvrdolinijaši su iskoristili atentat na Fahrizadeha da napadnu predsjednika Hasana Rohanija i njegov kabinet. Neki su tvrdili da je vlada dala Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), UN-ovom nuklearnom čuvaru, pristup Fahrizadehu - tvrdnja koju je vlada odbila.
Ubrzo poslije napada, vladin glasnogovornik Al Rabiei stao je u odbranu Ministarstva za obavještajne poslove rekavši da su informacije o cilju i vjerovatnom mjestu napada predate "relevantnim sigurnosnim tijelima".
Ne spominjući imena, Rabiei je rekao da su sigurnosni protokoli koji su slijedili mogli spriječiti "zločin".
Zvaničnici IRGC-a su rekli da je Fahrizadeh ubijen iz mitraljeza na "daljinsko upravljanje" postavljenog na kamionet koji je kasnije eksplodirao, te da na terenu nije bilo atentatora.
Britanski sedmičnjak ‘Džuiš kronikl’ (Jewish Chronicle) izvijestio je prošle nedjelje, pozivajući se na obavještajne izvore, da je Fahrizadeha ubila jednotonska automatizovana puška koju je izraelska špijunska agencija Mosad krišom prokrijumčarila u Iran.
Džuiš kronikl nije pružio detalje o svojim izvorima niti bilo kakve dokaze koji podupiru njihov izvještaj.
Facebook Forum