Haški sud je najavio izricanje drugostupanjske presude za 23. siječanj 2014. godine u slučaju četvorice visokih srbijanskih dužnosnika, poznatom kao Šainović i drugi. Oni su kao visoki dužnosnici vlasti, vojske i policije osuđeni prvostupanjski po zapovjednoj odgovornosti na visoke kazne zatvora zbog zločina nad kosovskim Albancima 1999. godine.
Prvotno je slučaj bio poznat kao Milutinović i drugi, no prvostupanjskom odlukom je prvooptuženi bivši predsjednik Srbije u sporno vrijeme Milan Milutinović - oslobođen optužbi, jer je Raspravno vijeće odlučilo da nisu priloženi dokazi o njegovoj efektivnoj kontroli nad vojskom i policijom.
Tužiteljstvo se nije žalilo na tu prvostupanjsku presudu pa je ona postala pravomoćna.
Milutinovićevi suoptuženici dobili su pak dugotrajne kazne zatvora. Potpredsjednik savezne vlade Nikola Šainović, general Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković i načelnik policije za Kosovo Sreten Lukić - osuđeni su na po 22 godine, a generali Dragoljub Ojdanić i Vladimir Lazarević na 15.
Dragoljub Ojdanić, bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije ove godine je priznao zločine, prihvativši prvostupanjsku kaznu od 15 godina zatvora, nakon čega je oslobođen nakon dvije trećine izdržane kazne budući da mu je u nju uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru.
U žalbenoj raspravi održanoj ove godine timovi obrane su zatražili oslobađanje njihovih klijenata prebacujući pri tom zapovjednu odgovornost na neke druge srbijanske dužnosnike. Osim toga, obrana je konstatirala i da je uzrok raseljavanja preko 700 tisuća kosovskih Albanaca, bombardiranje NATO – snaga, a ne teror i nasilno protjerivanje.
Također obrana se pozvala na oslobađajuću presudu načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću i zaključak žalbenih sudaca u njegovom predmetu – da njegova pomoć srbijanskim snagama u susjednim državama nije bila konkretno usmjerena na činjenje zločina.
S druge strane tužiteljstvo je zatražilo doživotne kazne zatvora za optužene ustvrdivši da su bili prisutni u Prištini prilikom rasprostranjenog ubijanja, silovanja i protjerivanja. Tužiteljstvo je zatražilo od Žalbenog sudskog vijeća da ponovno procjeni brutalnost zločina, za čije je podržavanje od strane optuženih - izrečena preblaga kazna.
Tužiteljstvo je također pozvalo žalbene suce da zanemare spomenuto oslobađanje Perišića, ocijenivši ga - incidentom međunarodne pravde, jer spomenuti kriterij „konkretne usmjerenosti“ ne postoji u običajnom međunarodnom pravu.
(VIDEO: Dio završnih riječi tužiteljstva)
Prvotno je slučaj bio poznat kao Milutinović i drugi, no prvostupanjskom odlukom je prvooptuženi bivši predsjednik Srbije u sporno vrijeme Milan Milutinović - oslobođen optužbi, jer je Raspravno vijeće odlučilo da nisu priloženi dokazi o njegovoj efektivnoj kontroli nad vojskom i policijom.
Tužiteljstvo se nije žalilo na tu prvostupanjsku presudu pa je ona postala pravomoćna.
Milutinovićevi suoptuženici dobili su pak dugotrajne kazne zatvora. Potpredsjednik savezne vlade Nikola Šainović, general Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković i načelnik policije za Kosovo Sreten Lukić - osuđeni su na po 22 godine, a generali Dragoljub Ojdanić i Vladimir Lazarević na 15.
Dragoljub Ojdanić, bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije ove godine je priznao zločine, prihvativši prvostupanjsku kaznu od 15 godina zatvora, nakon čega je oslobođen nakon dvije trećine izdržane kazne budući da mu je u nju uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru.
U žalbenoj raspravi održanoj ove godine timovi obrane su zatražili oslobađanje njihovih klijenata prebacujući pri tom zapovjednu odgovornost na neke druge srbijanske dužnosnike. Osim toga, obrana je konstatirala i da je uzrok raseljavanja preko 700 tisuća kosovskih Albanaca, bombardiranje NATO – snaga, a ne teror i nasilno protjerivanje.
Također obrana se pozvala na oslobađajuću presudu načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću i zaključak žalbenih sudaca u njegovom predmetu – da njegova pomoć srbijanskim snagama u susjednim državama nije bila konkretno usmjerena na činjenje zločina.
S druge strane tužiteljstvo je zatražilo doživotne kazne zatvora za optužene ustvrdivši da su bili prisutni u Prištini prilikom rasprostranjenog ubijanja, silovanja i protjerivanja. Tužiteljstvo je zatražilo od Žalbenog sudskog vijeća da ponovno procjeni brutalnost zločina, za čije je podržavanje od strane optuženih - izrečena preblaga kazna.
Tužiteljstvo je također pozvalo žalbene suce da zanemare spomenuto oslobađanje Perišića, ocijenivši ga - incidentom međunarodne pravde, jer spomenuti kriterij „konkretne usmjerenosti“ ne postoji u običajnom međunarodnom pravu.
(VIDEO: Dio završnih riječi tužiteljstva)
