Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljeno je svjedočenjem Atifa Džafića, bivšeg zapovjednika policijske stanice u Ključu. On je, svjedočeći preko video linka, opisao kako je dobio otkaz kada je odbio potpisati lojalnost vlastima bosanskih Srba kad su preuzele općinu potkraj prve polovice 1992.godine, nakon čega je ubrzo postao zatočenik logora Manjača.
Svjedok Džafić je potvrdio svoju izjavu u kojoj je opisano kako je proveo 8 mjeseci u različitim logorima u kojima je višestruko premlačivan. Kako bi pokazalo odgovornost policije bosanskih Srba za logor Manjaču tužiteljstvo je predočilo zabilješku sa sastanka u logoru čiji je potpis svjedok prepoznao.
„Ovo je rukopis Gajića, inspektora krim policije u policijskoj stanici Ključ, koji je redovno posjećivao logor Manjaća. Gospodina Gajića sam poznavao od prvog dana zasnivanja radnog odnosa u policiji 1.9.1977.do zadnjeg dana kad sam bio razdužen i udaljen iz policije“, potvrdio je svjedok.
Tužiteljstvo je prikazalo i zapovjed Stojana Župljanina, visokog policijskog dužnosnika bosanskih Srba kojem se također trenutno sudi u Hagu zbog zločina nad civilima nesrpske nacionalnosti, u kojem se naređuje da se svim uposlenicima koji nisu potpisali lojalnost – uruči otkaz.
Svjedočenje Atifa Džafića putem videolinka, 30.rujna 2011
„S datumom 15.4.1992.godine što sam ja osobno doživio kao i drugi zaposlenici nesprske nacionalnosti u Stanici javne bezbjednosti Ključ“, izjavio je svjedok.
Tužiteljstvu je Džafić potvrdio kako su se smjene u općini Ključ događale po nacionalnoj osnovi u svim važnijim državnim institucijama te tvrtkama, ne samo policiji. Otkaz je tako dobila i svjedokova supruga.
„Kad sam mislio na svoj slučaj mislio sam i na svoju suprugu, koja je bila na rukovodnom radnom mjestu u tvrtki. Istog datuma je poslana na godišnji odmor, kao i ja, i više se nije vratila na posao“, naveo je kao primjer izbacivanja s radnih mjesta osoba nesrpske nacionalnosti u Ključu.
Tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka optuženi Karadžić je pokušao prikazati kako je Džafić dobio otkaz zbog neprofesionalnosti kao aktivist bošnjačke nacionalne Stranke demokratske akcije, SDA, a ne po nacionalnoj osnovi. Tu mogućnost je svjedok odbio navevši kako je vrlo uspješno obavljao svoje dužnosti tijekom cijelog radnog vijeka.
Naime, u glavnom dijelu iskaza svjedok je opisao kako je krajem 1991.godine na njegovo mjesto zapovjednika SJB (Službi javne bezbjednosti) Ključ doveden Vinko Kondić, čovjek kojeg je označio tijekom nekih drugih svjedočenja – kao direktnog izvršitelja politike SDS-a.
Kondića je tužiteljstvo BiH također procesuiralo zbog zločina na području općine Ključ, ali je postupak prekinut prošle godine zbog pogoršanja zdravstvenog stanja optuženog.
Početkom 1996. godine svjedok Džafić je po povratku u Ključ ponovno imenovan za načelnika policije nakon čega je sudjelovao u ekshumacijama 12 masovnih grobnica s više od 400 žrtava. Uz to, prema njegovim podacima, eshumirano je još oko 120 pojedinačnih grobnica.
Svjedok Džafić je potvrdio svoju izjavu u kojoj je opisano kako je proveo 8 mjeseci u različitim logorima u kojima je višestruko premlačivan. Kako bi pokazalo odgovornost policije bosanskih Srba za logor Manjaču tužiteljstvo je predočilo zabilješku sa sastanka u logoru čiji je potpis svjedok prepoznao.
„Ovo je rukopis Gajića, inspektora krim policije u policijskoj stanici Ključ, koji je redovno posjećivao logor Manjaća. Gospodina Gajića sam poznavao od prvog dana zasnivanja radnog odnosa u policiji 1.9.1977.do zadnjeg dana kad sam bio razdužen i udaljen iz policije“, potvrdio je svjedok.
Tužiteljstvo je prikazalo i zapovjed Stojana Župljanina, visokog policijskog dužnosnika bosanskih Srba kojem se također trenutno sudi u Hagu zbog zločina nad civilima nesrpske nacionalnosti, u kojem se naređuje da se svim uposlenicima koji nisu potpisali lojalnost – uruči otkaz.
Tužiteljstvu je Džafić potvrdio kako su se smjene u općini Ključ događale po nacionalnoj osnovi u svim važnijim državnim institucijama te tvrtkama, ne samo policiji. Otkaz je tako dobila i svjedokova supruga.
„Kad sam mislio na svoj slučaj mislio sam i na svoju suprugu, koja je bila na rukovodnom radnom mjestu u tvrtki. Istog datuma je poslana na godišnji odmor, kao i ja, i više se nije vratila na posao“, naveo je kao primjer izbacivanja s radnih mjesta osoba nesrpske nacionalnosti u Ključu.
Tijekom unakrsnog ispitivanja svjedoka optuženi Karadžić je pokušao prikazati kako je Džafić dobio otkaz zbog neprofesionalnosti kao aktivist bošnjačke nacionalne Stranke demokratske akcije, SDA, a ne po nacionalnoj osnovi. Tu mogućnost je svjedok odbio navevši kako je vrlo uspješno obavljao svoje dužnosti tijekom cijelog radnog vijeka.
Naime, u glavnom dijelu iskaza svjedok je opisao kako je krajem 1991.godine na njegovo mjesto zapovjednika SJB (Službi javne bezbjednosti) Ključ doveden Vinko Kondić, čovjek kojeg je označio tijekom nekih drugih svjedočenja – kao direktnog izvršitelja politike SDS-a.
Kondića je tužiteljstvo BiH također procesuiralo zbog zločina na području općine Ključ, ali je postupak prekinut prošle godine zbog pogoršanja zdravstvenog stanja optuženog.
Početkom 1996. godine svjedok Džafić je po povratku u Ključ ponovno imenovan za načelnika policije nakon čega je sudjelovao u ekshumacijama 12 masovnih grobnica s više od 400 žrtava. Uz to, prema njegovim podacima, eshumirano je još oko 120 pojedinačnih grobnica.
