Na suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske svjedočio je Neđeljko Prstojević, bivši predsjednik Kriznog štaba Ilidža u vrijeme rata.
Tužiteljstvo, čiji je Prstojević inače svjedok, ustvrdilo je u prvom dijelu ispitivanja da je pristran te obožavatelj optuženog zato jer je promijenio priču sa suđenja premijeru Republike Srpske Momčilu Krajišniku, o odgovornosti vrha Srpske demokratske stranke za pripremanje lokalnih dužnosnika za rat.
Sada je Prstojević, tijekom unakrsnog ispitivanja, Karadžiću potvrdio sve njegove teze o početku rata u Bosni i Hercegovini, poput one da srpska strana nije željela rat.
„Srbi su željeli dogovor“, bila je samo jedna od izjava optuženog Karadžića koju je Prstojević bezrezervno potvrdio.
„I uvijek smo stavljali u prioritet mirno riješenje, odnosno kako se rukovodstva dogovore na nivou republike – da ćemo mi to poštivati. A nastojali smo da tada sačuvati mir i sigurnost svih građana“, izjavio je Prstojević.
Optuženi je u opisivanju svoje verzije ratnih događanja želio prikazati da Srpska demokratska stranka, SDS kojoj je bio na čelu, nije uputila svoje lokalne dužnosnike u ratne pripreme, kako to tvrdi tužiteljstvo, nego da se trudila pronaći mirno rješenje nakon referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
„Nije baš iz sata u sat, ali je iz dana u dan. Znači pratimo situaciju kroz dokumente“, izjavio je optuženi, čitajući neke predratne dokumente SDS-a koji mu prema njemu idu u prilog.
Naoružavanje iz straha
Kako bi skinuo odgovornost sa sebe za pokretanje rata Karadžić je navodio podatke koji govore o ekstremizmu drugih nacionalnih zajednica. Prema Karadžićevoj tezi srpski se narod naoružao iz straha, a ne zbog politike SDS-a, odnosno stvaranja Velike Sbije, kako pak tvrdi tužiteljstvo.
„Sjećate li se da je 25.i 26.ožujka, neposredno prije ovoga (rata), cijele kolone Zbora narodne garde i drugih paravojnih formacija, prešlo u Bosanski Brod i izvršile onaj poznati pokolj u selu Sijekovac?“, podsjetio je optuženi.
„Pa vidite. To je poznato svim građanima u BiH unatoč šturim informacijama u sredstvima informiranja“, potvrdio je svjedok.
Uz prebacivanje odgovornosti za početak rata, govoreći primjerice i o prvim napadima Sandžaklija na srpsko stanovništvo, Karadžić je pokušao skinuti odgovornost za sve što se događalo na terenu prije i u trenutku izbijanja sukoba, prebacujući ju na lokalne vlasti bosanskih Srba, poput Kriznog štaba Ilidža čiji je predsjednik 1992.godine postao svjedok Prstojević, lokalni član SDS-a.
„Mogu li onda da rekapituliram g.Prstojeviću. Vi ste usvojili političku deklaraciju (SDS-a) o formiranju srpske općine Ilidža 3.siječnja (1992.), ali do 5.travnja (1992.) ona nije funkcionirala. Jel' točno?“, konstatirao je i upitao Karadžić.
„To je apsolutno točno“, potvrdio je Prstojević.
Karadžić je također pokušao prikazati da su se zločini dogodili zbog ratnog kaosa i osvete, a ne planirano kako bi se protjeralo nesrpsko stanovništvo. To mu je svjedok također potvrdio detaljno obrazlažući i navodeći primjere incidenata napada na srpsko stanovništvo, ali i međusobnih obračuna među samim Srbima.
Prstojević će dovršiti svjedočenje u ponedjeljak. Podsjetimo na kraju da dvomjesečna pauza suđenja, koju su suci optuženom dozvolili kako bi proučio novi dokazni materijal tužiteljstva, počinje sljedeći tjedan.
Tužiteljstvo, čiji je Prstojević inače svjedok, ustvrdilo je u prvom dijelu ispitivanja da je pristran te obožavatelj optuženog zato jer je promijenio priču sa suđenja premijeru Republike Srpske Momčilu Krajišniku, o odgovornosti vrha Srpske demokratske stranke za pripremanje lokalnih dužnosnika za rat.
Sada je Prstojević, tijekom unakrsnog ispitivanja, Karadžiću potvrdio sve njegove teze o početku rata u Bosni i Hercegovini, poput one da srpska strana nije željela rat.
„Srbi su željeli dogovor“, bila je samo jedna od izjava optuženog Karadžića koju je Prstojević bezrezervno potvrdio.
"Nastojali smo da tada sačuvati mir i sigurnost svih građana“, izjavio je svjedok Prstojević.
„I uvijek smo stavljali u prioritet mirno riješenje, odnosno kako se rukovodstva dogovore na nivou republike – da ćemo mi to poštivati. A nastojali smo da tada sačuvati mir i sigurnost svih građana“, izjavio je Prstojević.
Optuženi je u opisivanju svoje verzije ratnih događanja želio prikazati da Srpska demokratska stranka, SDS kojoj je bio na čelu, nije uputila svoje lokalne dužnosnike u ratne pripreme, kako to tvrdi tužiteljstvo, nego da se trudila pronaći mirno rješenje nakon referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
„Nije baš iz sata u sat, ali je iz dana u dan. Znači pratimo situaciju kroz dokumente“, izjavio je optuženi, čitajući neke predratne dokumente SDS-a koji mu prema njemu idu u prilog.
Naoružavanje iz straha
Kako bi skinuo odgovornost sa sebe za pokretanje rata Karadžić je navodio podatke koji govore o ekstremizmu drugih nacionalnih zajednica. Prema Karadžićevoj tezi srpski se narod naoružao iz straha, a ne zbog politike SDS-a, odnosno stvaranja Velike Sbije, kako pak tvrdi tužiteljstvo.
„Sjećate li se da je 25.i 26.ožujka, neposredno prije ovoga (rata), cijele kolone Zbora narodne garde i drugih paravojnih formacija, prešlo u Bosanski Brod i izvršile onaj poznati pokolj u selu Sijekovac?“, podsjetio je optuženi.
„Pa vidite. To je poznato svim građanima u BiH unatoč šturim informacijama u sredstvima informiranja“, potvrdio je svjedok.
Uz prebacivanje odgovornosti za početak rata, govoreći primjerice i o prvim napadima Sandžaklija na srpsko stanovništvo, Karadžić je pokušao skinuti odgovornost za sve što se događalo na terenu prije i u trenutku izbijanja sukoba, prebacujući ju na lokalne vlasti bosanskih Srba, poput Kriznog štaba Ilidža čiji je predsjednik 1992.godine postao svjedok Prstojević, lokalni član SDS-a.
„Mogu li onda da rekapituliram g.Prstojeviću. Vi ste usvojili političku deklaraciju (SDS-a) o formiranju srpske općine Ilidža 3.siječnja (1992.), ali do 5.travnja (1992.) ona nije funkcionirala. Jel' točno?“, konstatirao je i upitao Karadžić.
„To je apsolutno točno“, potvrdio je Prstojević.
Karadžić je također pokušao prikazati da su se zločini dogodili zbog ratnog kaosa i osvete, a ne planirano kako bi se protjeralo nesrpsko stanovništvo. To mu je svjedok također potvrdio detaljno obrazlažući i navodeći primjere incidenata napada na srpsko stanovništvo, ali i međusobnih obračuna među samim Srbima.
Prstojević će dovršiti svjedočenje u ponedjeljak. Podsjetimo na kraju da dvomjesečna pauza suđenja, koju su suci optuženom dozvolili kako bi proučio novi dokazni materijal tužiteljstva, počinje sljedeći tjedan.