Haško suđenje bivšem lideru bosansnkih Srba Radovanu Karadžiću nastavljeno je iskazom zaštićenog svjedoka optužbe, Bošnjaka iz Foče koji je svjedočio zatamljenog lika i pod pseudonimom KDZ-379.
On je ispričao kako je u travnju 1992.godine kao djelatna vojna ooba omogućavao protjeraninm civilima nesrpske nacionalnosti prihvat u skladištu goriva Jugoslavenske narodne armije u Filipovićima sve dok ga predstavnik Srpske demokratske stranke Pero Mihajović – da više ne nudi zaštitu izbjeglicama.
Potkraj travnja 1992.godine vojno skladište je napala paravojna formacija Beli orlovi, a nakon zauzimanja svjedok je zatvoren u Kazneno popravnom domu Foča, kao i izbjeglice među kojima su bili žene i djeca.
Zaštićeni svjedok KDZ 379 je prilikom napada na skladište goriva JNA identificirao nekoliko pripadnika Kriznog štaba bosanskih Srba u Foči koji su bili vodeći članovi SDS-a. Među njima i Miroslava Stanića – člana Glavnog odbora SDS-a i prvi ratni zapovjednik srpskih snaga Foče, odnosno Srbinja kako je općina preimenovana nakon preuzimanja.
KPZ Foča
Tužiteljstvo je tijekom svjedočenja pustila video snimku interview-a u kojem se Stanić hvali svojim ratnim uspjesima tijekom kojih otkriva namjere vrha SDS-a, stranke kojoj je optuženi bio na čelu.
„Da Vam kažem sljedeće. Naš odgovor, bar verbani, je morao normalno uslijediti na njihove bakanalije na obali Drine. To je veličanstvena osnivačka skupština Srpske demokratske stranke u rujnu 1990.godine. Pa onda još veličanstveniji Trojčindanski sabor. Gdje smo i mi tada rekli da Drina nikad neće biti međa, već dušnik između dva plućna krila“, rekao je prilikom interview-a Stanić, tri godine od zauzimanja Foče.
Tijekom unakrsnog ispitivanja od strane Karadžića svjedok, kao sin sudionika Drugog svjetskog rata, odbacio je tvrdnje optuženog – kako se sukob u Foči dogodio zato jer je postojao strah od zločina, koje su pola stoljeća prije, počinile ustaške snage nad stanovništvom srpske nacionalnosti.
Upozorenja suca
Zaštićeni svjedok je odbio i navode optuženog kako je bošnjačko stanovništvo u Foči bilo jako naoružano ustvrdivši kako je SDS bio glavna pokretačka snaga rata koji je uslijedio.
„A da su Muslimani bili nenaoružani, slažete li se da Srbima ne bi trebalo ni 6 dana da ovladaju? Nego jedan dan jel' tako“, upitao je Karadžić.
„Pa možda. Ali Vi to znate bolje nego ja. Svi moji bivši školski kolege koji nisu htjeli sudjelovati u napadu na Foču – završili su u KP domu (zatvoru)“, odgorio je svjedok, negiravši da je u obavještajnim podacima koje je dobijao od svojih kolega iz JNA čuo da su Bošnjaci bilo „dobro naoružani“ kako je to ustvrdio optuženi.
Zbog okolnog ispitivanja o kontekstu sukoba, koje se ne odnosi na „bitna legalna pitanja“ optužnice, sudac Howard Morrison je još jednom upozorio Karadžića.
„On je više književna osoba i gradi priču na taj način“, pravdao je svog klijenta Karadžićev pravni savjetnik Peter Robinson.
Suđenje za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini između 1992 i 1995 godine nastavilo se iskazom novog zaštićenog svjedoka optužbe, pod pseudonimom KDZ 239. U njegovom iskazu navodi se svjedočenje o zlostavljanju civila nesrpske nacionalnosti u KP domu Foča, brutalnom ispitivanju i neadekvatnim uvijetima zbog kojih je umrlo više zatočenika.
Upravnik zatvora Milorad Krnojelac svjedoku je rekao da je u svim općinama bilo takvih objekata za zatvaranje i da se postupalo prema zapovjedima „više komande“.
Podsjetimo 1998. godine Krnojelac je uhićen te je u rujnu 2003. pred Haškim sudom (ICTY) pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja jer je 1992.i 1993.godine sudjelovao u mučenju, ubojstvima, progonu i okrutnom postupanju prema zatočenicima.
Pušten je 2009.godine iz zatvora u Italiji s obrazloženjem da se tamo korektno ponašao, zbog čega mu je smanjena kazna za 810 dana.
On je ispričao kako je u travnju 1992.godine kao djelatna vojna ooba omogućavao protjeraninm civilima nesrpske nacionalnosti prihvat u skladištu goriva Jugoslavenske narodne armije u Filipovićima sve dok ga predstavnik Srpske demokratske stranke Pero Mihajović – da više ne nudi zaštitu izbjeglicama.
Potkraj travnja 1992.godine vojno skladište je napala paravojna formacija Beli orlovi, a nakon zauzimanja svjedok je zatvoren u Kazneno popravnom domu Foča, kao i izbjeglice među kojima su bili žene i djeca.
Zaštićeni svjedok KDZ 379 je prilikom napada na skladište goriva JNA identificirao nekoliko pripadnika Kriznog štaba bosanskih Srba u Foči koji su bili vodeći članovi SDS-a. Među njima i Miroslava Stanića – člana Glavnog odbora SDS-a i prvi ratni zapovjednik srpskih snaga Foče, odnosno Srbinja kako je općina preimenovana nakon preuzimanja.
„Da Vam kažem sljedeće. Naš odgovor, bar verbani, je morao normalno uslijediti na njihove bakanalije na obali Drine. To je veličanstvena osnivačka skupština Srpske demokratske stranke u rujnu 1990.godine. Pa onda još veličanstveniji Trojčindanski sabor. Gdje smo i mi tada rekli da Drina nikad neće biti međa, već dušnik između dva plućna krila“, rekao je prilikom interview-a Stanić, tri godine od zauzimanja Foče.
Tijekom unakrsnog ispitivanja od strane Karadžića svjedok, kao sin sudionika Drugog svjetskog rata, odbacio je tvrdnje optuženog – kako se sukob u Foči dogodio zato jer je postojao strah od zločina, koje su pola stoljeća prije, počinile ustaške snage nad stanovništvom srpske nacionalnosti.
Upozorenja suca
Zaštićeni svjedok je odbio i navode optuženog kako je bošnjačko stanovništvo u Foči bilo jako naoružano ustvrdivši kako je SDS bio glavna pokretačka snaga rata koji je uslijedio.
„A da su Muslimani bili nenaoružani, slažete li se da Srbima ne bi trebalo ni 6 dana da ovladaju? Nego jedan dan jel' tako“, upitao je Karadžić.
„Pa možda. Ali Vi to znate bolje nego ja. Svi moji bivši školski kolege koji nisu htjeli sudjelovati u napadu na Foču – završili su u KP domu (zatvoru)“, odgorio je svjedok, negiravši da je u obavještajnim podacima koje je dobijao od svojih kolega iz JNA čuo da su Bošnjaci bilo „dobro naoružani“ kako je to ustvrdio optuženi.
Zbog okolnog ispitivanja o kontekstu sukoba, koje se ne odnosi na „bitna legalna pitanja“ optužnice, sudac Howard Morrison je još jednom upozorio Karadžića.
„On je više književna osoba i gradi priču na taj način“, pravdao je svog klijenta Karadžićev pravni savjetnik Peter Robinson.
Suđenje za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini između 1992 i 1995 godine nastavilo se iskazom novog zaštićenog svjedoka optužbe, pod pseudonimom KDZ 239. U njegovom iskazu navodi se svjedočenje o zlostavljanju civila nesrpske nacionalnosti u KP domu Foča, brutalnom ispitivanju i neadekvatnim uvijetima zbog kojih je umrlo više zatočenika.
Upravnik zatvora Milorad Krnojelac svjedoku je rekao da je u svim općinama bilo takvih objekata za zatvaranje i da se postupalo prema zapovjedima „više komande“.
Podsjetimo 1998. godine Krnojelac je uhićen te je u rujnu 2003. pred Haškim sudom (ICTY) pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja jer je 1992.i 1993.godine sudjelovao u mučenju, ubojstvima, progonu i okrutnom postupanju prema zatočenicima.
Pušten je 2009.godine iz zatvora u Italiji s obrazloženjem da se tamo korektno ponašao, zbog čega mu je smanjena kazna za 810 dana.
