Hutovo blato, opet, izgorjelo

Još jedan u nizu razornih požara pogodio je ovih dana Park prirode Hutovo blato, jedno od najvećih zimovališta ptica u Evropi.

Prema informacijama s terena, u jednom trenutku bile su ugrožene i kuće u naselju Gnjilišta u općini Čapljina, kao i objekti u samom Parku prirode.

Sumnja se na ljudski faktor, a u policiji kažu da je pokrenuta istraga.

U posljednjih nekoliko godina, područje Parka prirode Hutovo blato pogodilo je više velikih požara. U najnovijem, koji je gorio u srijedu, izgorjelo je oko 80 posto prirodnog dijela te submediteranske močvare.

„To je bio ogroman požar. Močvarni dio se inače nalazi između dva brda, između Crnog brda i Ostrva i komplet taj dio je izgorio. Znači, od Crnog brda do Ostrva, kompletnom dužinom. Pa, vjerovatno linija požara je bila možda oko četiri-pet kilometara“, izjavio je za Radio Slobodna Evropa zapovjednik Profesionalne vatrogasne postrojbe Čapljina, Mate Jurković.

Prema procjenama stručnjaka, uništen je dom za 163 vrste ptica, 630 biljnih vrsta, te bogat riblji fond u pet jezera. Sumnja se na ljudski faktor.

„Devedeset posto požara, inače, otvorenog prostora je namjerno ili nenamjerno paljenje, tako da nije problem pretpostaviti šta je“, dodao je Jurković.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona, sa sjedištem u Mostaru, kažu da policiji požar niko nije prijavo.

„Međutim, iz napisa iz medija, iz dnevnih i elektronskih tiskovina, policijski službenici PU Čapljina izašli su juče na teren i na ovome se slučaju radi“, kazao je za RSE glasnogovornik Uprave policije MUP-a HNK-a, Ljudevit Marić.

Zoran Mateljak, iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) kaže kako stanje u Hutovom blatu konačno treba početi rješavati sistemski, a već deset godina se ne reagira.

Prirodni rezervat Hutovo blato u Hercegovini, koji je najveće močvarno stanište ptica u ovom dijelu Europe, opasno je ugrožen zahvatima u vodotoku Trebišnjice kojima je smanjen dotok vode i ukoliko se s tim nastavi prijeti mu potpuno uništenje. FOTO: Tina Jelin Dizdar

Mateljak podsjeća da je na inicijativu BiH Hutovo blato uvršteno na listu međunarodnih važnih vlažnih staništa, te pokrenuto Javno preduzeće Park prirode Hutovo blato i proglašeno je zaštićenim područjem.

„No međutim tu se otprilike i završava cijela ta priča, jer, zapravo, država nije napravila taj završni, odlučujući korak, a to je da zaista te močvare bar da budu zaštićene“, naglasio je Mateljak.

Mateljak podsjeća i da se nedostatak novca navodi kao razlog, ali je o tome teško pričati, ako se zna koliko novca elektroprivrede izdvajaju za korištenje voda, od čega mrvice dolaze tamo gdje su utjecaji elektroprivreda očiti, kaže Mateljak.

„Zapravo svi ti požari koji se događaju u Hutovom blatu događaju se najviše iz razloga toga što je suha tvar, odnosno trska, prevladava tim teritorijem, gube se močvare. Znači, to vlažno stanište više nije vlažno, nego je suho i time se stvaraju i uvjeti za ovakve katastrofalne požare“, objasnio je Mateljak.

Podsjećanja radi, Hutovo blato je zadnjih godina pogodilo nekoliko požara. Jedan takav dogodio se i u januaru 2016. godine, kada je opožareno oko petine močvarnog dijela Hutovog blata. Ipak, javnost najviše pamti veliki požar s kraja oktobra 2011. godine, kada je vatrena stihija uništila 1.350 hektara površine Parka prirode, a šteta je procijenjena na oko 2,7 miliona maraka. Požar je počeo dan nakon što je tada policija na tom području otkrila 13 plantaža indijske konoplje.