Hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji na madridskom summitu NATO saveza predstavlja Hrvatsku, kazao je u srijedu 29. lipnja, povodom svoje ranije prijetnje blokadom prijema Švedske i Finske u NATO ako se ne izvrše izborne reforme u BiH, kako bi to napravio opet, jer je to "dio njegove odgovornosti po hrvatskom Ustavu".
"Ovdje nema ničeg osobnog. Moj platni razred je Hrvatska i njeni interesi. Kada te dovedu u situaciju da nema druge, a da bi te čuli, kada kažemo - zaustavit ćemo sve, ali dajte saslušajte što imamo za reći - to je odgovornost svakog dužnosnika prema slovu i duhu Ustava. To sam napravio, i to bih napravio opet. Ali ovo je sada već neko vrijeme izvan dosega mojih mogućnosti i ovlasti. To je sada na savjest hrvatskim parlamentarcima“, kazao je Milanović novinarima u pauzi madridskog summita.
Milanović je ponovio svoju kritiku stanja u Bosni i Hercegovini i zamjerio premijeru Andreju Plenkoviću i hrvatskoj diplomaciji što ne lobiraju dovoljno za interese bosansko-hercegovačkih Hrvata, jer europski političari "ili ne znaju o čemu se radi, ili imaju predrasude".
"Ovdje postoje dvije vrste ljudi - koji znaju jako malo ili nimalo. Ti koji ne znaju ništa su manji problem, oni su većina, s njima se može raditi, pričati, odgovarati im na pitanja. Nekolicina je naprosto zatucana u svojim predrasudama i fiksovima koje će biti malo teže promijeniti, ali na tome treba raditi.
A u nekim situacijama, kao što je bila ova 23. lipnja na sastanku Europskog vijeća kad su Ukrajina i Moldova dobile status kandidata, a BiH čvrgu, to je situacija u kojoj država koristi pravo veta, i dobili bi ga svi. Ovako je BiH dobila prazna obećanja. Da su drugi radili svoj posao, da su bili aktivni, ne agresivni, države bi se drugačije ponašale"”, kazao je Milanović.
Novinare iz Srbije zanimalo je da Milanović pojasni svoju izjavu sa nedavnog Prespa foruma da Srbija treba priznati Kosovo, kako bi ušla u EU.
"Vi ste u pravu, to nigdje ne piše", kazao je Milanović. On misli da je teško da se to dogodi, jer se političari koji sada vode Srbiju ili ne usude, ili doista misle da bi to bilo pogrešno, a to vjeruje i narod. "Ali to je cijena koja će se od Srbije očekivati kako bi ona postala nešto više u EU. To je tamo rekao i njemački kancelar Olaf Scholtz, pa se (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić jako čudio. Scholtz je bio direktan. I onda ga je Vučić pitao – gdje to piše? A Scholtz mu je odgovorio – nigdje! Ja ti kažem", prepričao je Milanović razgovor na Prespa forumu.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović posljednjih mjeseci redovito govori o nužnosti reforme izbornog zakonodavstva u BiH, jer je postojeća situacija po njegovoj ocjeni jako na štetu bih Hrvata, i pritom kritizira hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i njegovu Vladu da ne čine dovoljno u zaštiti njihovih prava. Plenković odbija te optužbe.
Milanović je odmah na najave da će Finska i Švedska zbog opasnosti uzrokovane ruskim napadom na Ukrajinu tražiti ulazak u NATO, najavio mogućnost da svoju potporu uvjetuje reformom izbornog zakonodavstva u BiH. Hrvatska Vlada i premijer Plenković odbacili su takve najave i izrazili snažnu potporu finskim i švedskim NATO aspiracijama.
Predsjednik po hrvatskom Ustavu ima vrlo ograničene ovlasti, od toga najviše u vanjskoj i sigurnosnoj politici. Stručnjaci tumače da on – i da je htio – ne bi mogao blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO, ali da bi to nanijelo dodatnu reputacijsku štetu Hrvatskoj.
Milanović na summitu NATO-a u Madridu sudjeluje i sutra 30. lipnja.
