Na Međunarodnom sudu pravde (ICJ-u) u nizozemskom gradu Den Haagu, završen je drugi krug argumentacije hrvatskog pravnog tima u tužbi za genocid protiv države Srbije.
U završnici izlaganja, voditeljica tima profesorica Vesna Crnić-Grotić navela je kako Hrvatska traži osudu Srbije za genocid, kako bi se konačno stavila točka na sukob čije posljedice srbijanski političari i dalje osporavaju, a što bi olakšalo i potragu za još preko 850 nestalih osoba 1991.godine.
Nakon višetjednog izlaganja dokaza i pravnih tumačenja Konvencije o genocidu, hrvatski pravni tim je zaključio argumentaciju svoje tužbe, porukom da je ona pokrenuta zbog žrtava i njihovih obitelji, koje još uvijek traže svoje najdraže, budući da im Srbija skoro 20 godina nakon rata i dalje uskraćuje podatke. Poput nestalih lista pacijenata vukovarske bolnice, koji su u studenom 1991.godine većinom odvedeni na stratišta ili logore pod zapovjedništvom srpskih vojnih vlasti.
Ukoliko se Srbija proglasi krivom, prema obavezama iz Konvencije o genocidu – bila bi dužna surađivati na pronalasku nestale dokumentacije s imenima odvedenih žrtava:
„Dostaviti Hrvatske svu dokumentaciju u svom posjedu ili pod svojom kontrolom. Kao i obavijestiti o mjestima gdje se nalaze nestali hrvatski građani kao rezultat genocidnih nedjela za koje je odgovorna. Istraživati i surađivati s vlastima Hrvatske u zajedničkim naporima pronalaska nestalih osoba ili njihovih ostataka“, istaknula je sucima profesorica Crnić-Grotić.
Vodstvo JNA nekažnjeno, oteto nije vraćeno
Profesorica Crnić-Grotić je istaknula da bi osuda Međunarodnog suda pravde natjerala Srbiju i da procesuira počinitelje, pogotovo pripadnike Jugoslavenske narodne armije, JNA, koji su većinom izbjegli pravdi zbog zločina na pobunjenom dijelu Hrvatske, tzv. Republici Srpskoj Krajini:
„Poduzeti odmah aktivne mjere procesuiranja osoba pod njezinom jurisdikcijom, uključujući i vodstvo JNA tijekom relevantnog vremena , osumnjičenih na temelju valjanih osnova da su počinili genocid ili druge ratne zločine. I osigurati da se te osobe, ukoliko se osude, budu adekvatno kažnjene za njihove zločine“, navodila je obaveze koje bi proizišle iz presude, pozivajući suce da presudom kazne udruženi zločinački poduhvat stvaranja Velike Srbije, utvrđen u niz presuda na Haškom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY-u).
Hrvatski tim se nada kako bi osudom za genocid, Srbija bila dužna vratiti i većinu od 25 tisuća ukradenih umjetnina (iz 45 muzeja) i 1000 religijskih i kulturnih predmeta, kao i platiti ratnu odštetu u vezi žrtava i razaranja.
Rasprava će se nastaviti idući četvrtak, drugim krugom argumentacije srbijanskog pravnog tima, koji u protutužbi tereti državu Hrvatsku za genocid - nad građanima srpske nacionalnosti tijekom akcije Oluja 1995.godine.
Suđenje je predviđeno do 1.travnja ove godine, a presudu o slučaju donijeti će vijeće od 17 sudaca - 15 stalnih sudaca ICJ-a na čelu s predsjednikom suda Petrom Tomkom iz Slovačke te dva 'ad hoc' suca iz Hrvatske i Srbije, Budislav Vukas i Milenko Kreća.
U završnici izlaganja, voditeljica tima profesorica Vesna Crnić-Grotić navela je kako Hrvatska traži osudu Srbije za genocid, kako bi se konačno stavila točka na sukob čije posljedice srbijanski političari i dalje osporavaju, a što bi olakšalo i potragu za još preko 850 nestalih osoba 1991.godine.
Nakon višetjednog izlaganja dokaza i pravnih tumačenja Konvencije o genocidu, hrvatski pravni tim je zaključio argumentaciju svoje tužbe, porukom da je ona pokrenuta zbog žrtava i njihovih obitelji, koje još uvijek traže svoje najdraže, budući da im Srbija skoro 20 godina nakon rata i dalje uskraćuje podatke. Poput nestalih lista pacijenata vukovarske bolnice, koji su u studenom 1991.godine većinom odvedeni na stratišta ili logore pod zapovjedništvom srpskih vojnih vlasti.
Ukoliko se Srbija proglasi krivom, prema obavezama iz Konvencije o genocidu – bila bi dužna surađivati na pronalasku nestale dokumentacije s imenima odvedenih žrtava:
„Dostaviti Hrvatske svu dokumentaciju u svom posjedu ili pod svojom kontrolom. Kao i obavijestiti o mjestima gdje se nalaze nestali hrvatski građani kao rezultat genocidnih nedjela za koje je odgovorna. Istraživati i surađivati s vlastima Hrvatske u zajedničkim naporima pronalaska nestalih osoba ili njihovih ostataka“, istaknula je sucima profesorica Crnić-Grotić.
Vodstvo JNA nekažnjeno, oteto nije vraćeno
Profesorica Crnić-Grotić je istaknula da bi osuda Međunarodnog suda pravde natjerala Srbiju i da procesuira počinitelje, pogotovo pripadnike Jugoslavenske narodne armije, JNA, koji su većinom izbjegli pravdi zbog zločina na pobunjenom dijelu Hrvatske, tzv. Republici Srpskoj Krajini:
„Poduzeti odmah aktivne mjere procesuiranja osoba pod njezinom jurisdikcijom, uključujući i vodstvo JNA tijekom relevantnog vremena , osumnjičenih na temelju valjanih osnova da su počinili genocid ili druge ratne zločine. I osigurati da se te osobe, ukoliko se osude, budu adekvatno kažnjene za njihove zločine“, navodila je obaveze koje bi proizišle iz presude, pozivajući suce da presudom kazne udruženi zločinački poduhvat stvaranja Velike Srbije, utvrđen u niz presuda na Haškom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY-u).
Hrvatski tim se nada kako bi osudom za genocid, Srbija bila dužna vratiti i većinu od 25 tisuća ukradenih umjetnina (iz 45 muzeja) i 1000 religijskih i kulturnih predmeta, kao i platiti ratnu odštetu u vezi žrtava i razaranja.
Rasprava će se nastaviti idući četvrtak, drugim krugom argumentacije srbijanskog pravnog tima, koji u protutužbi tereti državu Hrvatsku za genocid - nad građanima srpske nacionalnosti tijekom akcije Oluja 1995.godine.
Suđenje je predviđeno do 1.travnja ove godine, a presudu o slučaju donijeti će vijeće od 17 sudaca - 15 stalnih sudaca ICJ-a na čelu s predsjednikom suda Petrom Tomkom iz Slovačke te dva 'ad hoc' suca iz Hrvatske i Srbije, Budislav Vukas i Milenko Kreća.
