„Hrvatska je, nesumnjivo, još jedan od europskih poligona sukoba Sjedinjenih Američkih Država i Rusije“, piše zagrebački Jutarnji list. Izravni povod za ovakvu konstataciju su ruske reakcije nakon posjete predsjednika pododbora za Europu Odbora za vanjske poslove američkog Senata Christophera Murphyja Hrvatskoj, kada je on sa hrvatskim vrhom razgovarao o aktualnom sukobu mađarskog MOL-a i hrvatske Vlade oko INE, ali i oko moguće hrvatske nabave vojnih višenamjenskih helikoptera Blackhawk američke proizvodnje.
O čemu se radi? Sjedinjene države ponudile su svoju medijaciju u sukobu dva najveća vlasnika hrvatske naftne kompanije INA – hrvatske Vlade i mađarske naftne kompanije MOL. MOL je još pred nekoliko mjeseci najavio mogućnost prodaje svojih dionica ruskoj naftnoj kompaniji Rosnjeft, a Sjedinjenim državama – čini se – nije u interesu da ulaskom u vlasništvo hrvatske naftne kompanije Rusi osnaže svoju prisutnost – dakle i utjecaj - u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Hrvatska nije spominjala mogućnost prodaje svog udjela u INI Rusima, ali valja puhati i na hladno, a Hrvatska je u kroničnoj nestašici novca, pa je Murphy došao u Zagreb i tražio i dobio uvjeravanja hrvatskog vrha da se ne razmišlja o prodaji hrvatskog udjela u INI. Murphy je sa svoje strane sugerirao da Sjedinjene države moraju „ imati aktivniju ulogu u pomoći oko pronalaska alternative koja možda može biti neki oblik međunarodnog financiranja iz Europske unije ili Sjedinjenih država. Radi se o velikim sredstvima,“ kazao je.
Drugi je dio razgovora Murphyja sa hrvatskim predsjednikom, premijerom i ministrom obrane bio vezan uz zamjenu ruskih helikoptera MI-8 američkim helikopterima Blackhawk. Jutarnji list podsjeća kako su upravo oni pred nekoliko mjeseci objavili vijest kako hrvatsko Ministarstvo obrane (MORH) o tome pregovara s američkom stranom, i da su „u MORH-u procijenili da hrvatske Oružane snage više ne mogu ovisiti o ruskoj tehnici i da Hrvatska kao članica NATO saveza mora prijeći na zapadnu tehnologiju“. Prema istom izvoru, radi se o 12 do 14 letjelica, pregovori su intenzivni i rusko protivljenje na njih neće utjecati.
Rusi su na Murphyjev posjet reagirali prilično oštro sročenim priopćenjem svog Ministarstva vanjskih poslova tvrdeći da „u okolnostima zapadnih sankcija Rusiji Washington vrši sve veći pritisak na zemlje jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku, kako bi maksimalno ograničio našu energetsku i obrambenu suradnju sa zemljama u regiji, što smatramo drskim pritiskom”. Murphy je na ovo reagirao nešto blažim tonom – „U razgovorima s premijerom, predsjednikom i ministrom obrane Hrvatske shvatio sam da nema interesa za prodaju INA-inih dionica Gazpromu, a nije mi poznato ni da su Rusi dali ponudu“. A što se tiče Blachhawka, napomenuo je kako se „u Hrvatskoj, savezniku SAD, još oslanjaju na rusku opremu, posebno na ruske vojne helikoptere. Hrvati se žele odmaknuti od toga i kupiti američke, ali trebaju pomoć SAD-a“.
Još nema službenih reakcija hrvatske politike na ovu polemiku, ali Jutarnji list prenosi ocjenu bivšeg hrvatskog veleposlanika u Rusiji Bože Kovačevića koji kaže da je oštra reakcija ruskog ministarstva „dio općeg zaoštravanja odnosa između Rusije i SAD-a. Bez obzira na količinu ili vrijednost nekog posla u sadašnjem odnosu snaga Moskva će na svaki potez SAD-a reagirati kao na neprijateljski, pa i na one na koje se ranije ne bi ni osvrtala”. Kovačević dopušta mogućnost da Rusija kazni Hrvatsku dodatnim sankcijama hrvatskim tvrtkama. „Moskva može uz pomoć sankcija destabilizirati stanje u regiji. Primjerice, može srpskim tvrtkama koje su u vlasništvu hrvatskih kompanija zabraniti uvoz njihovih proizvoda u Rusiju”, procjenjuje Kovačević. On najnoviji sukob Sjedinjenih država i Rusije vidi kao sukob oko kontrole europskog tržišta plina, gdje Sjedinjene države žele istisnuti Rusiju i postati glavni dobavljač.
Jutarnji list prenosi i Reutersovu vijest objavljenu nakon ruskog priopćenja da Sjedinjene države „provode diplomatsku ofenzivu kako bi zaustavili Mađarsku u nakani da MOL ruskom Gazpromu proda svojih 49 posto u INI. Reuters navodi kako im je izvor u Gazpromu kazao da je bilo razgovora u ožujku koji se tiču Hrvatske, ali da se otada ništa nije dogodilo. MOL je pak objavio da je 'prodaja udjela u Ini valjana opcija,' ali ne žele otkriti detalje o kupcima. Kako bi spriječio prodaju, State Department već više od pola godine vrši snažan pritisak na Budimpeštu i premijera Orbana.“
Prema službenim priopćenjima, razgovori ruske i hrvatske strane u ožujku bavili su se mogućnošću ruskog angažmana u istraživanju i eksploataciji mogućih nalazišta nafte i plina u Hrvatskoj,a nije se govorilo o INI.
Prema tome, u hrvatskom slučaju sukoba Washingtona i Moskve posrijedi je i energetika i naoružanje. Vojna suradnja je značajna - Sjedinjene države redovito naglašavaju da je Hrvatska američki saveznik i partner u NATO-u. Pred manje od dva mjeseca u službenoj posjeti Zagrebu bio je načelnik Združenog stožera Oružanih snaga Sjedinjenih država general Martin E. Dempsey, a Sjedinjene države su Hrvatskoj vojsci ove godine donirale i 212 oklopnih vozila MRAP. Radi se o 162 vozila MRAP M-ATV (borbena terenska vozila), 30 vozila MRAP Navistar Maxxpro Dash (logističke namjene) i 20 vozila MRAP HAGA (sanitetske namjene). Radi se o vozilima starim 3 do 5 godina, koja su do sada prošla oko 20.000 km.