U Hrvatskoj je lani prvi put od 2002. godine porasla nezaposlenost. Tijekom prošle godine izgubljeno je 51.000 radnih mjesta što odgovara broju zaposlenih u Varaždinu ili Sisku. U prosincu je bilo tri posto manje zaposlenih nego u studenome i to su podaci koji zabrinjavaju Hrvatsku.
Pred Božić je bilo 290.000 nezaposlenih u Hrvatskoj, a predviđa se da će ih do Uskrsa biti više od 300.000. Kriza puni hodnike zavoda za zapošljavanja, a najveća gužva je u Splitu - središtu županije u kojoj je 37.000 nezaposlenih, najviše u Hrvatskoj.
"Brojke govore same za sebe... Program Vlade ne postoji. Ne znam kako oni misle riješiti ovaj problem", kaže nam jedan od upornih koji se redovito prijavljuje Zavodu za zapošljavanje.
Pomorac ne može naći ukrcaj. "Prijavljujem se na biro... I ne znam sam koliko dugo", kaže. "Ja mislim da cijela država ništa ne radi. Ne vidim perspektivu", kaže mlađi tražitelj posla.
Starija hodočasnica Zavoda kaže da po čitav zove na oglase i da je ismijavaju. "Kako se tek onda ponašaju s ovom djecom?" Jedna od "djece" vjeruje da pomažu samo veze, da je preko Zavoda teško dobiti posao. "Teško je. Moraš imati vezu za sve...", kaže.
NA BIRO DOLAZE VEĆINOM IZ RADNOG ODNOSA
Anketirani spadaju u hrvatsku stopu nezaposlenosti od 16,6 posto. Najviše radnih mjesta je izgubljeno u trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i prerađivačkoj industriji.
"Tijekom 2009. godine prosječno je bilo evidentirano 263.174 nezaposlene osobe što je u odnosu na 236.741 nezaposlenu osobu 2008.godine iznosilo povećanje od 11,2 posto", kaže ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah.
Osamdeset posto novoprijavljenih nezaposlenih osoba dolazi iz radnog odnosa, a među njima dominiraju mladi što posebno zabrinjava ističe splitski sociolog Zoran Malenica.
"Ono što je novo od početka krize je promjena u strukturi nezaposlenih. Prema podacima naših zavoda za zapošljavanje čini se da u ovoj situaciji u broju onih koji gube posao daleko najviše sudjeluju mladi. Između onih koji su izgubili posao u zadnjih godinu dana iznad 50 - 55 posto su mladi ljudi u dobi između 24 i 35 godina. Hrvatska tu nije iznimka. Podaci za zemlje EU kaže da je prije izbijanja krize najveći broj mladih priman na određeno vrijeme. I kad je počela kriza, kad treba smanjivati, troškove najlakše je tim mladima otkazati posao", kaže Malenica.
Hrvatska je lani dobila 23.000 novih umirovljenika. Inače, stariji zaposlenici se teško odlučuju na mirovinu i to je problem kaže Zoran Malenica:
"Ljudi baš ne žele ići u mirovinu zato što su one niske. Ljudi pod kraj karijere žele do kraja odraditi svoj radni vijek. Onda je problem što s mladima? Vlada bi trebala porazmisliti što bi se tu trebalo učiniti. Nije logično da mladi, pogotovo visokoobrazovani, dugo čekaju posao, a da s druge strane u sferi rada imamo starije ljudi koji ne mogu biti ni motivirani ni aktivni kao mladi."
Pred Božić je bilo 290.000 nezaposlenih u Hrvatskoj, a predviđa se da će ih do Uskrsa biti više od 300.000. Kriza puni hodnike zavoda za zapošljavanja, a najveća gužva je u Splitu - središtu županije u kojoj je 37.000 nezaposlenih, najviše u Hrvatskoj.
"Brojke govore same za sebe... Program Vlade ne postoji. Ne znam kako oni misle riješiti ovaj problem", kaže nam jedan od upornih koji se redovito prijavljuje Zavodu za zapošljavanje.
Pomorac ne može naći ukrcaj. "Prijavljujem se na biro... I ne znam sam koliko dugo", kaže. "Ja mislim da cijela država ništa ne radi. Ne vidim perspektivu", kaže mlađi tražitelj posla.
Starija hodočasnica Zavoda kaže da po čitav zove na oglase i da je ismijavaju. "Kako se tek onda ponašaju s ovom djecom?" Jedna od "djece" vjeruje da pomažu samo veze, da je preko Zavoda teško dobiti posao. "Teško je. Moraš imati vezu za sve...", kaže.
NA BIRO DOLAZE VEĆINOM IZ RADNOG ODNOSA
Anketirani spadaju u hrvatsku stopu nezaposlenosti od 16,6 posto. Najviše radnih mjesta je izgubljeno u trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i prerađivačkoj industriji.
Osamdeset posto novoprijavljenih nezaposlenih osoba dolazi iz radnog odnosa, a među njima dominiraju mladi što posebno zabrinjava ističe splitski sociolog Zoran Malenica.
"Ono što je novo od početka krize je promjena u strukturi nezaposlenih. Prema podacima naših zavoda za zapošljavanje čini se da u ovoj situaciji u broju onih koji gube posao daleko najviše sudjeluju mladi. Između onih koji su izgubili posao u zadnjih godinu dana iznad 50 - 55 posto su mladi ljudi u dobi između 24 i 35 godina. Hrvatska tu nije iznimka. Podaci za zemlje EU kaže da je prije izbijanja krize najveći broj mladih priman na određeno vrijeme. I kad je počela kriza, kad treba smanjivati, troškove najlakše je tim mladima otkazati posao", kaže Malenica.
Hrvatska je lani dobila 23.000 novih umirovljenika. Inače, stariji zaposlenici se teško odlučuju na mirovinu i to je problem kaže Zoran Malenica:
"Ljudi baš ne žele ići u mirovinu zato što su one niske. Ljudi pod kraj karijere žele do kraja odraditi svoj radni vijek. Onda je problem što s mladima? Vlada bi trebala porazmisliti što bi se tu trebalo učiniti. Nije logično da mladi, pogotovo visokoobrazovani, dugo čekaju posao, a da s druge strane u sferi rada imamo starije ljudi koji ne mogu biti ni motivirani ni aktivni kao mladi."
