Dug Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pao je na 2,8 milijardi kuna. Da se nije krenulo s reformom, bio bi šest milijardi - zadovoljno ističe ministar zdravstva i socijalne skrbi, Darko Milinović, koji je za prve pozitivne financijske rezultate zdravstvene reforme dobio potporu ravnatelja zdravstvenih ustanova i strukovnih komora u Hrvatskoj.
No, građani su razočarani i kažu da se reformom jedino hvali ministar:
"E, veseo je bio neku večer. Jedino se on hvali, a drugi se nitko nije hvalio. A svi mi smo u sve težoj i težoj situaciji."
"Po meni - ništa bolje."
"Dva mjeseca se čeka za gastroskopiju."
"Na Rebru sam operirala kičmu i na snimanje sam se naručila, ali moram čekati do 7. mjeseca."
"Zbog reumatskih bolesti sam čekala tri mjeseca da dođem na red."
"Zgrožen sam kada moram ići u ambulantu. Još ni jednog tajkuna nisam vidio tu da čeka. Nisam vidio ni jednog zastupnika. Ranije su i oni tu normalno dolazili. Sada svi, koji imaju novaca, idu kod privatnika. Zato nikoga ne vidim od njih."
"Nikakvih promjena. Samo se plaća dodatno osiguranje. Tu je dobio love i s tim se hvali."
"Reforma zdravstva je bila jedino zbog novca."
Pacijenti se osjećaju izigrani jer se bez dodatne uplate zdravstvenog osiguranja više nitko ne usudi ostati. Zato se blagajna i puni, a usluga se nije poboljšala, tvrdi i predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata, doktorica Đula Rušinović Sunara:
"Smatramo da ovaj dio, ma koliko bio uspješan ili ne, ne može donijeti one konačne rezultate dok se ne promijene odnosi u sustavu zdravstva, koji moraju postati partnerski, gdje bi pacijent koji plaća cjelokupni sustav mogao suvereno sudjelovati u odlukama koje se tiču tog zdravstvenog sustava. Ako nešto plaćamo, moramo točno znati što je to."
Pobunjeni liječnici obiteljske medicine, na čelu s doktorom Mariom Malnarom, ne odustaju od svojih zahtijeva. Tvrde da jesu za reformu zdravstva, ali ne na ovakav način kojim se, prema Malnarovoj ocjeni, izravno narušavaju osnovna načela rada liječnika:
"Direktno se dovodi financijska egzistencija liječnika u odnos sa time koliko zakidate prava pacijenata. Ukoliko propišete previše recepata, po njihovim standardima koji su izuzetno niski, kaznit će vas sa 3.000 kuna. Ako izdate previše uputnica, opet u odnosu na njihove standarde, a ne na realnu potrebu, bit ćete kažnjeni. Jednaka stvar je za bolovanja. Koliko je meni poznato, u većini evropskih zemalja se za bolovanje kontrolira pacijent, a ne liječnik. Desi se da se kažnjavaju liječnici ako naprave kardinalnu pogrešku, ali kod nas se to skoro nikada ne događa."
U najjačoj hrvatskoj oporbenoj stranci, vladinu reformu u zdravstvu od početka nazivaju "kaubojskom", a takvu ocjenu i danas ponavlja SDP-ov saborski zastupnik, doktor Mirando Mrsić:
"Ministar zdravstva Milinović se ne ponaša kao ministar zdravstva, nego kao ministar financija, jer u cijeloj toj reformi nema nigdje pacijenta. Jedna od svijetlih točaka te reforme je dopunsko osiguranje i nekih 17 milijuna kuna participacije, koje su prikupljene do sada. A kada se pitamo - što nam te participacije donose, da li nam je bolji zdravstveni sustav, da li nam je dostupnija zdravstvena zaštita - moj odgovor je NE. Fale se da su liste čekanja manje za 50 posto. One su ostale iste, samo su ažurirane, pa su sa tih lista smaknuti pacijenti koji su se pribilježili na tri-četiri mjesta i maknuti su pacijenti koji su umrli čekajući pretragu. U zdravstvu se nije ništa desilo, nego je napravljena jedna financijsko-matematička operativna akcija, ništa drugo."
