Milan Bandić u BiH uživa status takozvanog zavičajnog momka što je, prema političkom anlitičaru Zoranu Tomiću, ovom nezavisnom predsjedničkom kandidatu i donijelo duplo više glasova u odnosu na Andriju Hebranga, kandidata HDZ-a. Hercegovci dodaje Tomić, ovaj put nisu dozvolili rasipanje glasova:
„Milan Bandić uživa imidž zavičajnog momka, dakle čovjeka koji je vezan za svoj zavičaj. Na njega se nekako gledalo i kroz funkciju gradonačelnika Zagreba kao Hercegovca, i često ga se tuklo kao Hercegovca - tuklo u smislu medijskom, od strane njegovih neprijatelja. Milan Bandić je izgradio ovih godina populističkom politikom jedan imidž Hercegovca u Zagrebu.“
Iako je financijski pomagao svoj rodni kraj, selo Donji Mamiće u općini Grude, za Bandićevo ime ne vežu se kapitalni projekti kao što je to, recimo, u slučaju Andrije Hebranga, kandidata HDZ-a, koji je u svojstvu ministra zdravstva u Vladi Republike Hrvatske kumovao obnovi bolnice u srednjoj Bosni, te projektu izgradnje Kliničke bolnice Mostar. Bandiću je, dodaje Zoran Tomić, pomogla i samodeklarativna podrška koju su dva HDZ-a u BiH pružili Andriji Hebrangu kao predsjedničkom kandidatu sestrinske stranke:
„Dva HDZ-a nisu pokušala, čini mi se ni uspjela disciplinirati svoje biračko tijelo, što je, budimo realni, vrlo, vrlo teško s obzirom da imamo ovakvog jednog Milana Bandića u kandidaturi, koji im je puno bliži nego što je Andrija Hebrang.“
Zvonko Jurišić, predsjednik Hrvatske stranke prava u BiH koji je pozvao hrvatske državljane da glasaju za Bandića, dodaje i kako je Hebrang imao male šanse u 11. izbornoj jedinici, koju većim dijelom čini BiH. Jurišić, naime, tvrdi da su unatoč zvaničnoj podršci Hebrangu, oba HDZ-a radila u interesu Milana Bandića.
„Jer su oni dali deklarativnu potporu Andriji Hebrangu, predsjednici stranaka jednog i drugog HDZ-a su ga primili, a oni su sve napravili da Hebrang ne bude, nego su iz HDZa-, pogotovu HDZ-a BiH, bili u stožerima Milana Bandića - i oni su, znači, napravili veleizdaju prema Andriji Hebrangu i HDZ-u Republike Hrvatske“, smatra Jurišić.
SLAB UTICAJ ZA PROBLEME U BiH
U HDZ-u BiH danas su ostali nedostupni za naša pitanja. Veso Vegar, portparol HDZ-a 1990, navode Jurišića nije želio komentirati. Zvanično, podršku Bandiću za drugi krug glasanja ova stranka neće dati.
„Kako će se birači, pojedini članovi HDZ-a, ponašati u drugome krugu, to će biti njihova samostalna odluka“, kaže on.
Što se može očekivati od Josipovića kao budućeg predsjednika u odnosu na BiH, odnosno Bandića, Vegar dodaje da niko zapravo ne zna što nudi Bandić jer su mu izjave u odnosu na grad u kojem je boravio u BiH bile kontradiktorne. Za Josipovića, s druge strane, mišljenja je da će nastaviti politiku Stjepana Mesića.
Zoran Tomić, politički analitičar, s duge strane, dodaje:
„Kampanja je jedno. Ja ne sumnjam da će i jedan i drugi predsjednik imati osjećaj za ustavno-pravnu poziciju. Međutim, kad je u pitanju konačno uređenje BiH - tri, četri, pet entiteta, bez entiteta, dva entiteta - objektivno mislim da hrvatski predsjednik nema veliki utjecaj na to. S obzirom da BiH živi svoj politički život takav kakav je, sa dominantnim utjecajem međunarodne zajednice, mislim da hrvatski predsjednik ima više psihološku ulogu nego što ima onu materijalno-političku ulogu da bi mogao utjecati na konačno uređenje.“
Iako je izlazak birača u BiH manji u odnosu na prošle izbore za oko pet posto, svi naši sagovornici slažu se da da će u drugom krugu glasati veći broj birača u 11. izbornoj jedinici.
Tomić zaključuje i kako veliki broj glasova Milana Bandića posebno u Hercegovini, unatoč svemu, znači demokratizaciju političke scene u kojoj se do sada po automatizmu glasalo za kandidata HDZ-a, što bi se moglo odraziti i na izbore u BiH.
„Milan Bandić uživa imidž zavičajnog momka, dakle čovjeka koji je vezan za svoj zavičaj. Na njega se nekako gledalo i kroz funkciju gradonačelnika Zagreba kao Hercegovca, i često ga se tuklo kao Hercegovca - tuklo u smislu medijskom, od strane njegovih neprijatelja. Milan Bandić je izgradio ovih godina populističkom politikom jedan imidž Hercegovca u Zagrebu.“
Iako je financijski pomagao svoj rodni kraj, selo Donji Mamiće u općini Grude, za Bandićevo ime ne vežu se kapitalni projekti kao što je to, recimo, u slučaju Andrije Hebranga, kandidata HDZ-a, koji je u svojstvu ministra zdravstva u Vladi Republike Hrvatske kumovao obnovi bolnice u srednjoj Bosni, te projektu izgradnje Kliničke bolnice Mostar. Bandiću je, dodaje Zoran Tomić, pomogla i samodeklarativna podrška koju su dva HDZ-a u BiH pružili Andriji Hebrangu kao predsjedničkom kandidatu sestrinske stranke:
„Dva HDZ-a nisu pokušala, čini mi se ni uspjela disciplinirati svoje biračko tijelo, što je, budimo realni, vrlo, vrlo teško s obzirom da imamo ovakvog jednog Milana Bandića u kandidaturi, koji im je puno bliži nego što je Andrija Hebrang.“
Zvonko Jurišić, predsjednik Hrvatske stranke prava u BiH koji je pozvao hrvatske državljane da glasaju za Bandića, dodaje i kako je Hebrang imao male šanse u 11. izbornoj jedinici, koju većim dijelom čini BiH. Jurišić, naime, tvrdi da su unatoč zvaničnoj podršci Hebrangu, oba HDZ-a radila u interesu Milana Bandića.
„Jer su oni dali deklarativnu potporu Andriji Hebrangu, predsjednici stranaka jednog i drugog HDZ-a su ga primili, a oni su sve napravili da Hebrang ne bude, nego su iz HDZa-, pogotovu HDZ-a BiH, bili u stožerima Milana Bandića - i oni su, znači, napravili veleizdaju prema Andriji Hebrangu i HDZ-u Republike Hrvatske“, smatra Jurišić.
SLAB UTICAJ ZA PROBLEME U BiH
U HDZ-u BiH danas su ostali nedostupni za naša pitanja. Veso Vegar, portparol HDZ-a 1990, navode Jurišića nije želio komentirati. Zvanično, podršku Bandiću za drugi krug glasanja ova stranka neće dati.
„Kako će se birači, pojedini članovi HDZ-a, ponašati u drugome krugu, to će biti njihova samostalna odluka“, kaže on.
Što se može očekivati od Josipovića kao budućeg predsjednika u odnosu na BiH, odnosno Bandića, Vegar dodaje da niko zapravo ne zna što nudi Bandić jer su mu izjave u odnosu na grad u kojem je boravio u BiH bile kontradiktorne. Za Josipovića, s druge strane, mišljenja je da će nastaviti politiku Stjepana Mesića.
Zoran Tomić, politički analitičar, s duge strane, dodaje:
„Kampanja je jedno. Ja ne sumnjam da će i jedan i drugi predsjednik imati osjećaj za ustavno-pravnu poziciju. Međutim, kad je u pitanju konačno uređenje BiH - tri, četri, pet entiteta, bez entiteta, dva entiteta - objektivno mislim da hrvatski predsjednik nema veliki utjecaj na to. S obzirom da BiH živi svoj politički život takav kakav je, sa dominantnim utjecajem međunarodne zajednice, mislim da hrvatski predsjednik ima više psihološku ulogu nego što ima onu materijalno-političku ulogu da bi mogao utjecati na konačno uređenje.“
Iako je izlazak birača u BiH manji u odnosu na prošle izbore za oko pet posto, svi naši sagovornici slažu se da da će u drugom krugu glasati veći broj birača u 11. izbornoj jedinici.
Tomić zaključuje i kako veliki broj glasova Milana Bandića posebno u Hercegovini, unatoč svemu, znači demokratizaciju političke scene u kojoj se do sada po automatizmu glasalo za kandidata HDZ-a, što bi se moglo odraziti i na izbore u BiH.
