U ponoć s petka na subotu započela je izborna šutnja pred pete predsjedničke izbore u Hrvatskoj. Nakon 10 godina vladavine Franje Tuđmana i 10 godina vladavine Stipe Mesića, hrvatski građani u nedjelju biraju novog stanovnika predsjedničkog ureda na zagrebačkom Pantovčaku.
Gotovo četiri i po milijuna građana s biračkim pravom birat će između 12 kandidata na gotovo 6900 biračkih mjesta u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Na tragu brojnih primjedbi prigodom svakih izbora kako zbog mnogo „mrtvih duša“na biračkim popisima izvan Hrvatske ima i mogućnosti manupulacije, pred ove izbore je u Bosni i Hercegovini je pročišćavanjem popisa izbrisano čak 20.000 osoba, za koje je utvrđeno da su umrli. Glasovi iz inozemstva igrat će izvjesnu ulogu – na izborima 2005. godine Stipe Mesić dobio je je u prvom krugu preko 50 posto glasova glasača u Hrvatskoj, ali kada su stigli glasovi iz Bosne i Hercegovine spao je na 48 posto, pa je HDZ-ovu kandidatkinju Jadranku Kosor, sadašnju predsjednicu Vlade, pobijedio tek u drugom krugu.
Najsnažniju kampanju u Bosni i Hercegovini imao je nezavisni kandidat Milan Bandić, koji je gotovo cijeli tjedan proveo među glasačima u susjednoj državi.
Birača izvan Hrvatske ima gotovo 10 posto od ukupnog broja od 4.495.005 birača, a od toga po najnovijim pročišćenim podacima 268.000 u Bosni i Hercegovini, dakle oko 5,9 posto od ukupnog broja birača. U Bosni in Hecegovini bit će otvorena 124 birališta - na području konzularnog odjela veleposlanstva u Sarajevu 37, na području generalnog konzulata Mostar 54, Banja Luka 16 i na području konzulata u Tuzli 17 birališta.
Hrvatski predsjednik u aktualnom tzv. parlamentarnom sustavu ima razmjerno slabe ovlasti – zajedno sa Vladom sukreator je vanjske i obrambene politike i dijeli sa Vladom ovlasti oko sigurnosnih službi. Zbog toga, kao i zbog profila vjerojatnih sudionika drugog kruga, sa novim predsjednikom u njegovom uredu na zagrebačkom Pantovčaku ne očekuje se neke bitne promjene u hrvatskoj unutarnjoj ili vanjskoj politici.
Sve ankete govore kako kandidat Socijaldemokratske partije Hrvatske Ivo Josipović jedini sigurno ulazi u drugi krug. Ankete mu daju sada između 20 i 30 posto glasova. Kao njegove potencijalne suparnike u drugom krugu obično se spominje nezavisnog kandidata i otpadnika od socijaldemokrata Milana Bandića i nezavisnog kandidata i otpadnika od HDZ-a Nadana Vidoševića, a neki ovdje dodaju i kandidata vladajućeg HDZ-a Andriju Hebranga, nezavisnog kandidata i također otpadnika od HDZ-a Dragana Primorca i kandidatkinju oporbene Hrvatske narodne stranke Vesnu Pusić. Za ostale kandidate - Damira Kajina, Miroslava Tuđmana, Borisa Mikšića, Vesnu Škare Ožbolt, Josipa Jurčevića i Slavka Vukšića - ankete niti ne spominju mogućnost ulaska u drugi krug.
Dva dana prije izbora oko 30 posto je neopredijeljenih u anketama, pa su moguća i manja iznenađenja. Najveće iznenađenje bilo bi da novi hrvatski predsjednik bude izabran u prvom krugu, dakle da dobije 50 posto plus 1 glas svih izišlih birača. Međutim, čak i najpopularniji kandidat u anketama – socijaldemokratski kandidat Ivo Josipović dobija u anketama ispod 30 posto. Dakle, odluka će pasti ne ove nedjelje, nego 10. siječnja sljedeće godine, kada će se održati drugi krug predsjedničkih izbora.
Tko su kandidati, odnosno kandidatkinje za trećeg hrvatskog predsjednika pročitajte OVDJE
Gotovo četiri i po milijuna građana s biračkim pravom birat će između 12 kandidata na gotovo 6900 biračkih mjesta u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Na tragu brojnih primjedbi prigodom svakih izbora kako zbog mnogo „mrtvih duša“na biračkim popisima izvan Hrvatske ima i mogućnosti manupulacije, pred ove izbore je u Bosni i Hercegovini je pročišćavanjem popisa izbrisano čak 20.000 osoba, za koje je utvrđeno da su umrli. Glasovi iz inozemstva igrat će izvjesnu ulogu – na izborima 2005. godine Stipe Mesić dobio je je u prvom krugu preko 50 posto glasova glasača u Hrvatskoj, ali kada su stigli glasovi iz Bosne i Hercegovine spao je na 48 posto, pa je HDZ-ovu kandidatkinju Jadranku Kosor, sadašnju predsjednicu Vlade, pobijedio tek u drugom krugu.
Najsnažniju kampanju u Bosni i Hercegovini imao je nezavisni kandidat Milan Bandić, koji je gotovo cijeli tjedan proveo među glasačima u susjednoj državi.
Birača izvan Hrvatske ima gotovo 10 posto od ukupnog broja od 4.495.005 birača, a od toga po najnovijim pročišćenim podacima 268.000 u Bosni i Hercegovini, dakle oko 5,9 posto od ukupnog broja birača. U Bosni in Hecegovini bit će otvorena 124 birališta - na području konzularnog odjela veleposlanstva u Sarajevu 37, na području generalnog konzulata Mostar 54, Banja Luka 16 i na području konzulata u Tuzli 17 birališta.
Hrvatski predsjednik u aktualnom tzv. parlamentarnom sustavu ima razmjerno slabe ovlasti – zajedno sa Vladom sukreator je vanjske i obrambene politike i dijeli sa Vladom ovlasti oko sigurnosnih službi. Zbog toga, kao i zbog profila vjerojatnih sudionika drugog kruga, sa novim predsjednikom u njegovom uredu na zagrebačkom Pantovčaku ne očekuje se neke bitne promjene u hrvatskoj unutarnjoj ili vanjskoj politici.
Sve ankete govore kako kandidat Socijaldemokratske partije Hrvatske Ivo Josipović jedini sigurno ulazi u drugi krug. Ankete mu daju sada između 20 i 30 posto glasova. Kao njegove potencijalne suparnike u drugom krugu obično se spominje nezavisnog kandidata i otpadnika od socijaldemokrata Milana Bandića i nezavisnog kandidata i otpadnika od HDZ-a Nadana Vidoševića, a neki ovdje dodaju i kandidata vladajućeg HDZ-a Andriju Hebranga, nezavisnog kandidata i također otpadnika od HDZ-a Dragana Primorca i kandidatkinju oporbene Hrvatske narodne stranke Vesnu Pusić. Za ostale kandidate - Damira Kajina, Miroslava Tuđmana, Borisa Mikšića, Vesnu Škare Ožbolt, Josipa Jurčevića i Slavka Vukšića - ankete niti ne spominju mogućnost ulaska u drugi krug.
Dva dana prije izbora oko 30 posto je neopredijeljenih u anketama, pa su moguća i manja iznenađenja. Najveće iznenađenje bilo bi da novi hrvatski predsjednik bude izabran u prvom krugu, dakle da dobije 50 posto plus 1 glas svih izišlih birača. Međutim, čak i najpopularniji kandidat u anketama – socijaldemokratski kandidat Ivo Josipović dobija u anketama ispod 30 posto. Dakle, odluka će pasti ne ove nedjelje, nego 10. siječnja sljedeće godine, kada će se održati drugi krug predsjedničkih izbora.
Tko su kandidati, odnosno kandidatkinje za trećeg hrvatskog predsjednika pročitajte OVDJE
