Predsjednik i premijerka Hrvatske, Ivo Josipović i Jadranka Kosor potpisuju pristupni ugovor sa EU, 9 . prosinac 2011.
Hrvatska i EU: Obaveze, ali i pogodnosti
Potkraj prošle godine Hrvatska je potpisala pristupni ugovor s Europskom unijom.
U sljedećih 18 mjeseci do punopravnog članstva parlamenti država članica moraju ratificirati hrvatski ulazak u članstvo EU, Hrvatska mora nastaviti s reformama, ali već sada će ne samo hrvatski građani, već i građani susjednih država imati koristi od ovog hrvatskog uspjeha.
„Kao zemlja pristupnica Hrvatska sudjeluje u radu europskih institucija i – iako nema pravo glasa - ima priliku istupati, dogovorati i razgovarati s ostalima, što omogućuje da Hrvatska i sukreira europsku politiku, a ne samo da je mora provoditi,“ kaže za RSE ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Vesna Pusić
„Ja bih rekla da su za nas važne sve europske politike, ali naročito zajednička vanjska i sigurnosna politika jer ćemo barem neko vrijeme biti granična zemlja Europske unije, važna nam je zajednička poljoprivredna politika koja će se mijenjati i važno nam je sve vezano na fiskalnu odgovornost jer – bez obzira na članstvo – to je nešto što nam je ključno za gospodarski oporavak, tako da uvodimo neke modele europskog ponašanja bez obzira što oni za nas još nisu obaveza“, ocjenjuje Pusić.
Profesor europskih integracija na zagrebačkom Sveučilištu Damir Grubiša u izjavi za RSE podsjeća i na ekonomske pogodnosti novog statusa.
„Povjerenje u Hrvatsku kao u budućeg člana otvorit će vrata i novim poslovima i investicijama, tako da će hrvatski građani osjetiti jednu novu, bolju atmosferu prema sebi i prema Hrvatskoj i ta će atmosfera pripremiti teren za sve ono što će doći kada Hrvatska bude punopravni član EU“, kaže Grubiša.
Ministrica kaže kako je prvi zadatak u ovoj godini – referendum o prostupu u EU, o kojem među ostalim ovisi i struktura proračuna za 2013. godinu – jer kao članica Hrvatska dobija 180 milijuna eura za strukturne prilagodbe, plus do pola milijarde eura za projekte. Druga točka je provođenje vlastitih zakona, odnosno – monitoring.
„Prvi monitoring-izvještaj ćemo vjerojatno imati početkom travnja. Malo su nam pomakli rokove takop da svu potrebnu dokumentaciju treba poslati zaključno sa krajem veljače, ali nešto već i u siječnju, i to u 3 područja – Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje gdje se monitoring u prvom redu odnosi na brodogradnju i Pravda, sloboda i sigurnost gdje se monitoring u prvom redu odnosi na integrirano upravljanje granicama“, navela je ona.
Pusić: Želimo uključiti i susjede
Profesor Grubiša ističe da će tu najteži zadatak biti – nastavak borbe protiv korupcije.
„Problem je u tome što je korupcija u Hrvatskoj endemskog karaktera i još dugo će se morati iskorjenjivati da bismo se vratili na jednu pristojnu razinu kada je ona samo sporadična pojava“, smatra Grubiša.
Damir Grubiša
Status Hrvatske kao zemlje pristupnice, a potom zemlje članice donijet će susjedima dodatne pogodnosti, i to u tri dimenzije, naglašava ministrica. Prvo – geopolitički – Bosna i Hercegovina i Crna Gora dobit će na granicama Europsku uniju. Drugo – razvojno – bit će mnogo više sredstava za prekogranične projekte.
„Mi imamo nekoliko važnih energetskih, turističkih, poljoprivrednih i infrastrukturnih projekata koji su potencijalno prekogranični, a za koje će sada biti na raspolaganju puno ozbiljnija i značajnija sredstva iz europskih fondova nego ikada ranije“, kaže on.
Treće, politički-razvojno, zemlje regije mogu od hrvatskog iskustva u pregovorima imati zasigurno više nego od finskog, dodaje gospođa Pusić. Finska je došla dalje nego Hrvatska, ali je finska polazna pozicija i iskustvo zadnjih 10 godina malo teže primjenjivo na susjede nego ono hrvatsko.
„Hrvatsko iskustvo, koje je nešto godina naprijed, ali ne decenije naprijed i koje je pošlo iz dosta sličnih okolnosti je – po mom mišljenju – vrlo upotrebljivo za naše susjede, kao i različite vrste treninga koje ćemo mi provoditi i za svoje potencijalne i stvarne državne službenike za komunikaciju s europskim institucijama, u koje bez daljnjega želimo i moramo i hoćemo uključiti i ljude iz susjednih zemalja“, istaknula je Pusić.
