Hrvatsku su zapljusnule crne gospodarske prognoze - od daljnjeg pada domaćeg brutto proizvoda do 2, a možda i više posto do kraja godine, na što Vladu upozoravaju domaći ekonomisti i sam guverner Hrvatske narodne banke, pa do najnovije ljestvice ugledne londonske konzultanske tvrtke CMA na kojoj se Hrvatska, po vjerojatnosti bankrota u idućih pet godina, nalazi među 20 najugroženijih država na svijetu .
Vjerojatnost da Hrvatska bankrotira u idućih pet godina i da ne bude više u stanju vraćati svoje dugove iznosi 20,5 posto, prema najnovijem izvješću londonske CMA grupe.
Na prvom mjestu te ljestvice nalazi se Venezuela s 58,4 posto izgleda, na drugom je Grčka s 53 posto, a treća Argentina s 48 posto izgleda za takav crni scenarij. Hrvatska je na 16. mjestu.
„Krajnje je vrijeme da nešto uradimo. Ako tone uradimo sada, a morat ćemo stvari mijenjati, kasnije će biti još bolnije i teže", upozorio je u srijedu u Hrvatskom Saboru guverner Narodne banke Željko Rohatinski.
Željko Rohatinski, foto: zoomzgHrvatski javni dug dosegao je polovicu domaćeg bruto proizvoda, a na koljena je baca i golemi vanjski dug od oko 45 milijardi eura, koji će se prema guvernerovim procjenama do kraja godine povećati s 95 na 100 posto BDP-a, u posljednjih je šest godina rastao je skoro duplo brže od domaćeg brutto proizvoda.
Pada joj i kreditni rejting, a na europskom tržištu novca na jesen, upozorava Rohatinski, i neće biti puno slobodnog novca (zbog Španjolske, Italije, Grčke), a bit će i skup.
"Pa, evo sada je i guverner postao 'katastrofičar'. Njegova je ocjena vrlo zabrinjavajuća, ona ukazuje zapravo što se to sve akumuliralo u Hrvatskoj godinama, i sada stvari treba rješavati, a mogućnosti za socijalno odgovorno rješenje svakim su danom sve manje i stvari postaju vrlo, vrlo ozbiljne“, kaže dr Guste Santini, ekonomst kojeg često nazivaju 'katastrofičarem'.
Potrebni kirurški rezovi
Dr Santini ocjenjuje da je situacija još gora od one koju je guverner iznio pred saborskim zastupnicima. Isto procjenjuje i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu,dr Ljubo Jurčić.
„Zaključke donosim na temelju vladinih mjera. Nije rješenje u smanjivanju potrošnje, što je na prvi pogled dobro, nego u stimuliranju korisne potrošnje, jer smanjivanje potrošnje i javne potrošnje znači da netko odmah za taj iznos izgubi posao. Budući da mi nemamo mjere za stimuliranje korisne potrošnje, a dohodak građana pada, znači da će i potrošnja građana nastaviti padati, potrošnja države će nastaviti padati, a zbog toga će padati i investicijska aktivnost i to su sve elementi koji će nas još jedno određeno vrijeme gurati prema nižoj proizvodnji, tako da bih ja bio sretan da Hrvatska 2010. godinu završi s padom od 2 posto“, kaže Jurčić.
„Guverner nije katastrofičar, on je samo realan i tako govore svi ljudi koji žele reći istinu o hrvatskojh ekonomiji. Uz sve ograde koje ja imam prema guverneru jer je i on, kao monetarna vlast, sudionik ne baš sjajne gospodarske situacije", ocjenjuje ekonomist Dragan Kovačević.
Ali guvernera, smatra Kovačević, treba pohvaliti jer je sve ove godine ipak uspio osigurati finacijsku stabilnost zemlje.
Svi od Vlade traže hitne kirurške rezove.
Krešimir Sever, foto: Enis Zebić„Predlažem tri 'reza', da se ozbiljno preispita rashodna strana,da se napravi reforma poreznog sustava i treća stvar je pitanje redefiniranja države, a to znači brzo preispitivanje odnosa lokalne i centralne vlasti i preispitivanje organizacije lokalne i centralne vlasti“, kaže dr Santini.
Iako je hrvatska premijerka nedavno izjavila kako Hrvatsku čeka teška, ali ne i crna jesen sindikatima i građanima je već odavno 'crno' – ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. On smatra da Vlada nije smjela dopustiti poskupljenje struje od 8-10 posto kako je upravo najavljeno jer time, tvrdi Sever, neće puno dobiti, osim još veće proračunske rupe.
„To će se doista slomiti na krhkoj privredi i leđima građana, a država već sada subvencionira dio troška za struju onim kućanstvima koja nisu u mogućnosti to sama podmiriti, a novim poskupljenjem morat će povećati i te subvencije i to je 'krug' ,novi pritisak na proračun“, Krešimir Sever.
Većina građana kaže da nema više snage komentirati, a ni slušati crne prognoze i prijetnje o gospodarskom slomu, svega im je kažu, dosta, barem po ovom suncu, a što se tiče poskupljenja struje, što se može,osim – platit.
"Platit ću,ako se neću na petrolejku svesti,zaboga, kad su nas na te grane doveli."
"Bez srama su i više ne znaju na koji način bi nas još mogli pljačkat."
"Ja ,jednostavno, zatvaram televizor."
"Znate zašto,mi ne možemo promijeniti ništa i taj osjećaj nemoći nas je doveo u situaciju da se mirimo s tim.To je strašno,al sveli smo se na to da ne želimo više ni slušati vijesti ,pusti me samo da udišem ovo Sunce,ono je još besplatno i da vidim kakvo je vrijeme .... jel' puše vjetar il' ne puše.'"
Vjerojatnost da Hrvatska bankrotira u idućih pet godina i da ne bude više u stanju vraćati svoje dugove iznosi 20,5 posto, prema najnovijem izvješću londonske CMA grupe.
Na prvom mjestu te ljestvice nalazi se Venezuela s 58,4 posto izgleda, na drugom je Grčka s 53 posto, a treća Argentina s 48 posto izgleda za takav crni scenarij. Hrvatska je na 16. mjestu.
„Krajnje je vrijeme da nešto uradimo. Ako tone uradimo sada, a morat ćemo stvari mijenjati, kasnije će biti još bolnije i teže", upozorio je u srijedu u Hrvatskom Saboru guverner Narodne banke Željko Rohatinski.
Pada joj i kreditni rejting, a na europskom tržištu novca na jesen, upozorava Rohatinski, i neće biti puno slobodnog novca (zbog Španjolske, Italije, Grčke), a bit će i skup.
"Pa, evo sada je i guverner postao 'katastrofičar'. Njegova je ocjena vrlo zabrinjavajuća, ona ukazuje zapravo što se to sve akumuliralo u Hrvatskoj godinama, i sada stvari treba rješavati, a mogućnosti za socijalno odgovorno rješenje svakim su danom sve manje i stvari postaju vrlo, vrlo ozbiljne“, kaže dr Guste Santini, ekonomst kojeg često nazivaju 'katastrofičarem'.
Potrebni kirurški rezovi
Dr Santini ocjenjuje da je situacija još gora od one koju je guverner iznio pred saborskim zastupnicima. Isto procjenjuje i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu,dr Ljubo Jurčić.
„Zaključke donosim na temelju vladinih mjera. Nije rješenje u smanjivanju potrošnje, što je na prvi pogled dobro, nego u stimuliranju korisne potrošnje, jer smanjivanje potrošnje i javne potrošnje znači da netko odmah za taj iznos izgubi posao. Budući da mi nemamo mjere za stimuliranje korisne potrošnje, a dohodak građana pada, znači da će i potrošnja građana nastaviti padati, potrošnja države će nastaviti padati, a zbog toga će padati i investicijska aktivnost i to su sve elementi koji će nas još jedno određeno vrijeme gurati prema nižoj proizvodnji, tako da bih ja bio sretan da Hrvatska 2010. godinu završi s padom od 2 posto“, kaže Jurčić.
„Guverner nije katastrofičar, on je samo realan i tako govore svi ljudi koji žele reći istinu o hrvatskojh ekonomiji. Uz sve ograde koje ja imam prema guverneru jer je i on, kao monetarna vlast, sudionik ne baš sjajne gospodarske situacije", ocjenjuje ekonomist Dragan Kovačević.
Ali guvernera, smatra Kovačević, treba pohvaliti jer je sve ove godine ipak uspio osigurati finacijsku stabilnost zemlje.
Svi od Vlade traže hitne kirurške rezove.
Iako je hrvatska premijerka nedavno izjavila kako Hrvatsku čeka teška, ali ne i crna jesen sindikatima i građanima je već odavno 'crno' – ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. On smatra da Vlada nije smjela dopustiti poskupljenje struje od 8-10 posto kako je upravo najavljeno jer time, tvrdi Sever, neće puno dobiti, osim još veće proračunske rupe.
„To će se doista slomiti na krhkoj privredi i leđima građana, a država već sada subvencionira dio troška za struju onim kućanstvima koja nisu u mogućnosti to sama podmiriti, a novim poskupljenjem morat će povećati i te subvencije i to je 'krug' ,novi pritisak na proračun“, Krešimir Sever.
Većina građana kaže da nema više snage komentirati, a ni slušati crne prognoze i prijetnje o gospodarskom slomu, svega im je kažu, dosta, barem po ovom suncu, a što se tiče poskupljenja struje, što se može,osim – platit.
"Platit ću,ako se neću na petrolejku svesti,zaboga, kad su nas na te grane doveli."
"Bez srama su i više ne znaju na koji način bi nas još mogli pljačkat."
"Ja ,jednostavno, zatvaram televizor."
"Znate zašto,mi ne možemo promijeniti ništa i taj osjećaj nemoći nas je doveo u situaciju da se mirimo s tim.To je strašno,al sveli smo se na to da ne želimo više ni slušati vijesti ,pusti me samo da udišem ovo Sunce,ono je još besplatno i da vidim kakvo je vrijeme .... jel' puše vjetar il' ne puše.'"
