U Hrvatskoj se u četvrtak obilježava dan sjećanja na Vukovar, u koji su nakon tromjesečnog otpora na današnji dan pred 19 godina ušle snage JNA i paravojnih postrojbi. Poruke upućene u četvrtak iz Vukovara su – sjećanje na žrtve, oprost i gospodarska prespektiva grada.
Preko 15 tisuća ljudi – ratnih stradalnika, članova obitelji nestalih i poginulih, političara, Vukovaraca i građana iz ostalih dijelova Hrvatske prošlo je u četvrtak kolonom sjećanja od vukovarske Gradske bolnice do Spomen područja Ovčara, gdje su – nakon sloma hrvatske obrane Vukovara – vršene masovne egzekucije hrvatskih ranjenika, branitelja i civila. U koloni sjećanja bio je kompletan državni vrh, a predsjednik Ivo Josipović poručio je:
„Vukovar je bio velik u svojoj žrtvi, velik je u sposobnosti da oprosti. Hrvatska se okreće budućnosti, okreće se Europskoj uniji, i poruke mira koje odavde odlaze zasigurno su poruke za europsku Hrvatsku.“
Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor izjavila je istom prigodom, hodajući u Koloni sjećanja, kako se Hrvatska na današnji dan prisjeća i odaje počast poginulim braniteljima i civlima palim u opsadi grada.
„Ta uspomena nas obvezuje da se ta žrtva ne zaboravi, da svakodnevno svako od nas pita prije svega sebe, a onda i sve druge – što smo učinili za ovaj grad?“
Predsjednik Sabora Luka Bebić kazao je pak kako Vukovaru ne treba socijala, već radna mjesta.
Djela kao potvrda iskrenosti
Različite su ocjene jesu li riječi izrečene prigodom posjete srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Vukovaru i masovnoj grobnici na Ovčari već počele imati efekta.
VIDEO: Predsjednik Srbije Boris Tadić odao počast žrtvama na Ovčari, 4. studenog 2010
(Pripremila Iva Martinović)
Kako god bilo, najbolja potvrda iskrenosti izjava dvojice predsjednika bit će djela, kaže za naš radio politički analitičar Žarko Puhovski.
„Prije svega, potpuna razmjena dokumentacije koju jedna i druga strana ima, prije svega u ovom pogledu srpska. To bi ujedno značilo da sadašnja srpska vlast kontrolira tajne službe i arhive, što nisam siguran da je doista slučaj. Drugo, jasno reagiranje vrhova vlasti – predsjednika država i vlada – na slučajeve nacionalističke propagande koja interpretira događaje iz 1991. godine da bi danas potpirivala sukobe tako da kolektivno optužuje jednu ili drugu stranu“, ocjenjuje Puhovski.
Također, Puhovski sugerira ustanovljenje zajedničke grupe stručnjaka koja bi počela raditi na interpretaciji događaja od devedesete naovamo koja bi bila prihvatljiva za obje strane.
U srijedu uveče je u Vukovaru premijeno prikazan film iskusne novinarke i haške izvjestiteljice Višnje Starešine „Siniša – zaustavljeni glas“, o sudbini novinara Hrvatskog radija Vukovar Siniše Glavaševića, koji je nakon ulaska JNA također ubijen na Ovčari, a o filmu autorica za naš radio kaže:
„Dakle, to je neizbježno dokumentarni film o otporu, o ratu u Vukovaru i o zločinu na Ovčari. Mislim da ovaj film nudi jedan nov pogled na zločin – da se radilo o zločinu režima, o jednoj strukturiranoj likvidaciji koja je bila provedena kroz obavještajno-sigurnosne strukture JNA. Dakle – da poticaj na zločin i motiv zločina na Ovčari nije bila mržnja, nego plan, planirana likvidacija.“
U obrani Vukovara ubijena su ili poginula 1624 hrvatska branitelja i civila te ranjeno njih 1219, a trajala je od početka kombiniranog tenkovsko-pješadijskog napada JNA i srpskih paravojnih postrojbi na grad 25. kolovoza 1991, pa do raspada obrane 18. studenog.
Vukovar je branilo oko 1800 hrvatskih vojnika, policajaca i dobrovoljaca, a grad je napadalo 50.000 dobro naoružanih vojnika.
U logore u Srbiji odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Još 310 osoba s vukovarskog područja vodi se kao nestale iz 1991. godine.
Preko 15 tisuća ljudi – ratnih stradalnika, članova obitelji nestalih i poginulih, političara, Vukovaraca i građana iz ostalih dijelova Hrvatske prošlo je u četvrtak kolonom sjećanja od vukovarske Gradske bolnice do Spomen područja Ovčara, gdje su – nakon sloma hrvatske obrane Vukovara – vršene masovne egzekucije hrvatskih ranjenika, branitelja i civila. U koloni sjećanja bio je kompletan državni vrh, a predsjednik Ivo Josipović poručio je:
„Vukovar je bio velik u svojoj žrtvi, velik je u sposobnosti da oprosti. Hrvatska se okreće budućnosti, okreće se Europskoj uniji, i poruke mira koje odavde odlaze zasigurno su poruke za europsku Hrvatsku.“
Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor izjavila je istom prigodom, hodajući u Koloni sjećanja, kako se Hrvatska na današnji dan prisjeća i odaje počast poginulim braniteljima i civlima palim u opsadi grada.
„Ta uspomena nas obvezuje da se ta žrtva ne zaboravi, da svakodnevno svako od nas pita prije svega sebe, a onda i sve druge – što smo učinili za ovaj grad?“
Predsjednik Sabora Luka Bebić kazao je pak kako Vukovaru ne treba socijala, već radna mjesta.
Djela kao potvrda iskrenosti
Različite su ocjene jesu li riječi izrečene prigodom posjete srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Vukovaru i masovnoj grobnici na Ovčari već počele imati efekta.
VIDEO: Predsjednik Srbije Boris Tadić odao počast žrtvama na Ovčari, 4. studenog 2010
(Pripremila Iva Martinović)
Kako god bilo, najbolja potvrda iskrenosti izjava dvojice predsjednika bit će djela, kaže za naš radio politički analitičar Žarko Puhovski.
„Prije svega, potpuna razmjena dokumentacije koju jedna i druga strana ima, prije svega u ovom pogledu srpska. To bi ujedno značilo da sadašnja srpska vlast kontrolira tajne službe i arhive, što nisam siguran da je doista slučaj. Drugo, jasno reagiranje vrhova vlasti – predsjednika država i vlada – na slučajeve nacionalističke propagande koja interpretira događaje iz 1991. godine da bi danas potpirivala sukobe tako da kolektivno optužuje jednu ili drugu stranu“, ocjenjuje Puhovski.
Također, Puhovski sugerira ustanovljenje zajedničke grupe stručnjaka koja bi počela raditi na interpretaciji događaja od devedesete naovamo koja bi bila prihvatljiva za obje strane.
U obrani Vukovara ubijena su ili poginula 1624 hrvatska branitelja i civila te ranjeno njih 1219.
U srijedu uveče je u Vukovaru premijeno prikazan film iskusne novinarke i haške izvjestiteljice Višnje Starešine „Siniša – zaustavljeni glas“, o sudbini novinara Hrvatskog radija Vukovar Siniše Glavaševića, koji je nakon ulaska JNA također ubijen na Ovčari, a o filmu autorica za naš radio kaže:
„Dakle, to je neizbježno dokumentarni film o otporu, o ratu u Vukovaru i o zločinu na Ovčari. Mislim da ovaj film nudi jedan nov pogled na zločin – da se radilo o zločinu režima, o jednoj strukturiranoj likvidaciji koja je bila provedena kroz obavještajno-sigurnosne strukture JNA. Dakle – da poticaj na zločin i motiv zločina na Ovčari nije bila mržnja, nego plan, planirana likvidacija.“
U obrani Vukovara ubijena su ili poginula 1624 hrvatska branitelja i civila te ranjeno njih 1219, a trajala je od početka kombiniranog tenkovsko-pješadijskog napada JNA i srpskih paravojnih postrojbi na grad 25. kolovoza 1991, pa do raspada obrane 18. studenog.
Vukovar je branilo oko 1800 hrvatskih vojnika, policajaca i dobrovoljaca, a grad je napadalo 50.000 dobro naoružanih vojnika.
U logore u Srbiji odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Još 310 osoba s vukovarskog područja vodi se kao nestale iz 1991. godine.
