Saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), Milorad Pupovac, prozvao je odgovorne institucije u Hrvatskoj da biračke spiskove "sređuju" na nacionalnoj osnovi:
"Dogodilo se, po svoj prilici a nećemo izvoditi konačan zaključak, da su ljude koji imaju principalnu domicilnost, kako se to zove još od rimskoga prava, brisalo iz evidencije o prebivalištu, a ljude čija principilna domicilnost je u nekoj drugoj državi se nije brisalo. Prema etničkim Srbima i drugim pripadnicima nacionalnih manjina se sređivalo popise o evidenciji i biračke popise, ali se to nije radilo prema svima drugima."
Po statistikama, kaže Pupovac, od 2002. do 2007. godine, u Hrvatsku je doselilo više od 100.000 hrvatskih državljana, mahom Hrvata iz Bosne i Hercegovine, a odselilo 50.000 hrvatskih državljana, uglavnom Srba. Pupovac vjeruje da je i u jednom i u drugom slučaju zapravo riječ o administrativnom useljavanju i iseljavanju:
"Mi nemamo tih saznanja da je iz područja Osječko-baranjske županije, Sisačko-moslavačke županije ili grada Zagreba, odakle se bilježi najviši postotak odseljavanja, odjavio toliki broj ljudi prebivalište i odselio se u Srbiju ili u Bosnu i Hercegovinu. Pretpostavljamo da je riječ o administrativnom sređivanju evidencije o prebivalištu. Pretpostavljamo da je netko, pošto je netko u Baranji prodao imovnu, rekao da se taj odselio pošto je prodao imovinu i idemo ga brisati iz evidencije o prebivalištu. Taj čin nadležnog organa je protuzakonit. Nije točno da se evidencija o prebivalištu nije sređivala, već suprotno. Ona se kontinuirano sređivala - i to na osnovi jasne filozofije, filozofije dopisivanja i filozofije otpisivanja."
Mogućnost dvojnog državljanstva vuče za sobom i mogućnost dvojnog prebivališta, ali građani se moraju opredijeliti koje im je prebivalište primarno, zbog čega saborski zastupnici SDSS-a traže da se osnuje istražno saborsko povjerenstvo koje bi utvrđivalo stvarno stanje biračkih popisa i evidencija, kako se ne bi događalo da Hrvatska ima 400.000 birača više nego li stanovnika:
"Ako netko stvarno nije u Hrvatskoj i nema namjeru živjeti u Hrvatskoj, bez obzira da li je riječ o državljaninu koji je izbjeglica srpske nacionalnosti, ili je riječ o državljaninu hrvatske nacionalnosti koji je u bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine, smatramo da je neophodno da država te ljude stavi pred izbor - možete imati samo jedno od ta dva prebivališta. Predlagali smo našim sugovornicima iz HDZ-a da, u suradnji sa predstavnicima MUP-a Srbije i Bosne i Hercegovine, damo ljudima rok od šest ili 12 mjeseci da se opredijele koje od ta dva prebivališta će za njih biti principalno, to jeste prvo. Na žalost, to nije prihvaćeno. Vidi se da se ustanovila praksa po kojoj je nadležno državno tijelo preuzelo ovlasti da to samo radi i krši zakon. Još se uz to stvara priča po modelu - Kuka na vuka, a lisice meso jedu."
Zbog nesređenih popisa birača i nevladina udruga za organizirano nadgledanje izbora GONG izrazila je već zabrinutost zbog mogućih manipulacija koje se kriju iza fiktivnih prebivališta. Dragan Zelić:
"Ostaje vrlo ozbiljna zabrinutost zbog tih birača koji su u popisu birača, a stvarno tamo ne žive, zbog mogućih manipulacija. Radili smo jednu simulaciju 2005. godine, koja nam je pokazala da je oko 400.000 birača viška u popisu birača. To je 400.000 ljudi koji stvarno ne prebivaju u Hrvatskoj. Naravno da se tu radi i o hrvatskim državljanima koji možda žive u Bosni i Hercegovini i hrvatskim državljanima koji žive u Srbiji. Mi se nadamo da će se pitanje dvostrukih prebivališta što prije riješiti kako bi smo imali realan broj birača i stanovnika."
"Dogodilo se, po svoj prilici a nećemo izvoditi konačan zaključak, da su ljude koji imaju principalnu domicilnost, kako se to zove još od rimskoga prava, brisalo iz evidencije o prebivalištu, a ljude čija principilna domicilnost je u nekoj drugoj državi se nije brisalo. Prema etničkim Srbima i drugim pripadnicima nacionalnih manjina se sređivalo popise o evidenciji i biračke popise, ali se to nije radilo prema svima drugima."
Po statistikama, kaže Pupovac, od 2002. do 2007. godine, u Hrvatsku je doselilo više od 100.000 hrvatskih državljana, mahom Hrvata iz Bosne i Hercegovine, a odselilo 50.000 hrvatskih državljana, uglavnom Srba. Pupovac vjeruje da je i u jednom i u drugom slučaju zapravo riječ o administrativnom useljavanju i iseljavanju:
Nije točno da se evidencija o prebivalištu nije sređivala, već suprotno. Ona se kontinuirano sređivala - i to na osnovi jasne filozofije, filozofije dopisivanja i filozofije otpisivanja.
Mogućnost dvojnog državljanstva vuče za sobom i mogućnost dvojnog prebivališta, ali građani se moraju opredijeliti koje im je prebivalište primarno, zbog čega saborski zastupnici SDSS-a traže da se osnuje istražno saborsko povjerenstvo koje bi utvrđivalo stvarno stanje biračkih popisa i evidencija, kako se ne bi događalo da Hrvatska ima 400.000 birača više nego li stanovnika:
"Ako netko stvarno nije u Hrvatskoj i nema namjeru živjeti u Hrvatskoj, bez obzira da li je riječ o državljaninu koji je izbjeglica srpske nacionalnosti, ili je riječ o državljaninu hrvatske nacionalnosti koji je u bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine, smatramo da je neophodno da država te ljude stavi pred izbor - možete imati samo jedno od ta dva prebivališta. Predlagali smo našim sugovornicima iz HDZ-a da, u suradnji sa predstavnicima MUP-a Srbije i Bosne i Hercegovine, damo ljudima rok od šest ili 12 mjeseci da se opredijele koje od ta dva prebivališta će za njih biti principalno, to jeste prvo. Na žalost, to nije prihvaćeno. Vidi se da se ustanovila praksa po kojoj je nadležno državno tijelo preuzelo ovlasti da to samo radi i krši zakon. Još se uz to stvara priča po modelu - Kuka na vuka, a lisice meso jedu."
Ostaje vrlo ozbiljna zabrinutost zbog tih birača koji su u popisu birača, a stvarno tamo ne žive, zbog mogućih manipulacija.
"Ostaje vrlo ozbiljna zabrinutost zbog tih birača koji su u popisu birača, a stvarno tamo ne žive, zbog mogućih manipulacija. Radili smo jednu simulaciju 2005. godine, koja nam je pokazala da je oko 400.000 birača viška u popisu birača. To je 400.000 ljudi koji stvarno ne prebivaju u Hrvatskoj. Naravno da se tu radi i o hrvatskim državljanima koji možda žive u Bosni i Hercegovini i hrvatskim državljanima koji žive u Srbiji. Mi se nadamo da će se pitanje dvostrukih prebivališta što prije riješiti kako bi smo imali realan broj birača i stanovnika."
