Između BiH i Hrvatske mnogo je otvorenih pitanja - pitanje granica, izgradnje mosta kopno-Pelješac, imovine, ali jedno od gorućih je na koji način riješiti problem izbjegavanja izvršenja sudskih presuda.
Uprkos zvaničnim posjetama na relaciji Sarajevo - Zagreb i obrnuto, činjenica je da se već duže vrijeme nisu sastajala međudržavna vijeća za saradnju koja su nadležna za rješavanje otvorenih pitanja između dvije zemlje. Tako se u okviru protokolarnih razgovora na najvišim nivoima konstatuju samo problemi, dok se u praksi stvari ne miču sa mrtve tačke.
Već dvije i po godine nije održana sjednica Međudržavnog vijeća za saradnju između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Do sada je održano 11 sjednica i na svakoj od njih samo su konstatovana otvorena pitanja, a želja da se ona ubrzano rješavaju ostala su mrtvo slovo na papiru. Stoga ne čudi da se pitanje granica, izgradnja mosta kopno - Pelješac, imovina, ali i brojni drugi ne rješavaju.
I član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović slaže se sa ocjenom kako su jedino verbalni kontakti između dvije države dobri:
„Realizacija zaključaka sa međudržavnih vijeća uopšte nije išla. Moramo doći u situaciju da održavamo međudržavna vijeća i da realizujemo ono što zaključimo.“
Jedino pitanje čije je rješavanje aktuelizovano u posljednje vrijeme je problem izbjegavanja izvršenja sudskih presuda. Uprkos prebjezima, primjerice Ante Jelavića, osuđenog u BiH zbog zloupotrebe položaja u radu Hercegovačke banke, Hrvatska je spremnost da riješi taj problem iskazala tek nakon što su neki njeni državljani, poput Branimira Glavaša ili Ognjena Šimića, prebjegli u BiH.
KOSI SE SA ZAKONIMA FIZIKE
Dvojna državljanstva, prema podacima Ministarstva pravde BiH, u posljednjih nekoliko godina je iskoristilo više od stotinu lica i na taj način pobjeglo od izdržavanja kazni nakon sudskog postupka. Govori zamjenik ministra Srđan Arnaut:
„Same evropske integracije ovo pitanje će staviti na dnevni red, što ne znači da BiH i Hrvatska ne bi trebale i prije da to pitanje razriješe na obostrano zadovoljstvo, a na štetu kriminala.“
Dvojna državljanstva koja omogućavaju prebjeg osuđenih za kriminal iz jedne u drugu državu gotovo svaki put aktuelizuje i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić prilikom dolaska u Bosnu i Hercegovinu. To pitanje, kako je rekao Mesić prilikom nezvanične posjete Sarajevu u maju ove godine, kosi se i sa zakonima fizike:
„Mi imamo nešto što u drugim zemljama ne postoji - da čovjek ima dva prebivališta, što se kosi ipak i sa zakonima fizike, da je teško da čovjek bude u isto vrijeme i na jednoj i na drugoj strani. To je razlog da se ta pitanja razriješe, da ga razriješe nadležna ministarstva ili vlade na jednoj i na drugoj strani i da otklonimo te nesporazume.“
SVJETLA TAČKA
Pored dvojnih državljanstava između BiH i Hrvatske, pitanje morske granice niz godina opterećuje odnose izmedju dvije zemlje. Nakon što je susjedna zemlja odlučila da poveže mostom poluostrvo Pelješac sa kopnom, područje unutrašnjih voda Neuma se zatvara. Zbog toga je BiH uložila protestnu notu Hrvatskoj i najavila da će, ukoliko se nastavi izgradnja mosta, to pitanje pokrenuti pred međunarodnim pravnim institucijama. Član državne Komisije za granice BiH Željko Obradović, ipak, misli da se taj problem može riješiti:
„Ja se nadam uz malo više političke volje da se i ta pitanja mogu riješiti. A ima raznoraznih načina da se ona riješe - od ratifikacija nespornog dijela ili do jednog aktivnog pristupa i rješavanja u cijelosti granične crte između BiH i Republike Hrvatske.“
Pored otvorenih medjudržavnih pitanja, aktuelizovana su i neka politička. Tako stranke sa hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini traže aktivnije učešće Hrvatske u butmirskom procesu o ustavnim promjenama u BiH s obzirom na činjenicu da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog sporazuma.
Na naše pitanje da li je Jadranka Kosor obećala aktivniju ulogu Hrvatske u pregovorima o bosanskohercegovačkim ustavnim rješenjima, portparol HDZ-a 1990 Veso Vegar kaže:
„Ona nije dala obećanja, ali njezino je čvrsto stajalište da Hrvatska čvrsto podupire demokratsku i suverenu BiH.“
Pomalo iznenađujuća najava danas je bila da će se Jadranka Kosor u Sarajevu, osim političara iz reda hrvatskog naroda, sastati i sa predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem. I sa njim je razgovarala o butmirskom procesu. O odnosu susjeda u butmirskom procesu, Tihić kaže:
„BiH jeste država i Hrvata i Srba i Bošnjaka, i mi treba to prvenstveno da radimo. A očekujemo od Hrvatske, očekujemo od Srbije, očekujemo od drugih da daju poticaj ka rješavanju problema.“
Osim političkih odnosa između dvije zemlje, treba istaći kako je Hrvatska prva na ljestvici najznačajnijih partnera BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Ipak, i u toj oblasti postoje problem s obzirom na činjenicu da je BiH u periodu od 2000. do 2006. godine u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti od 1,8 milijardi eura, a uvezla sedam milijardi eura. Svjetla tačka u odnosima između dvije države su ulaganja Hrvatske u obnovu hrvatskih sela i vjerskih objekata na području Bosanske Posavine.
Uprkos zvaničnim posjetama na relaciji Sarajevo - Zagreb i obrnuto, činjenica je da se već duže vrijeme nisu sastajala međudržavna vijeća za saradnju koja su nadležna za rješavanje otvorenih pitanja između dvije zemlje. Tako se u okviru protokolarnih razgovora na najvišim nivoima konstatuju samo problemi, dok se u praksi stvari ne miču sa mrtve tačke.
Već dvije i po godine nije održana sjednica Međudržavnog vijeća za saradnju između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Do sada je održano 11 sjednica i na svakoj od njih samo su konstatovana otvorena pitanja, a želja da se ona ubrzano rješavaju ostala su mrtvo slovo na papiru. Stoga ne čudi da se pitanje granica, izgradnja mosta kopno - Pelješac, imovina, ali i brojni drugi ne rješavaju.
I član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović slaže se sa ocjenom kako su jedino verbalni kontakti između dvije države dobri:
„Realizacija zaključaka sa međudržavnih vijeća uopšte nije išla. Moramo doći u situaciju da održavamo međudržavna vijeća i da realizujemo ono što zaključimo.“
Jedino pitanje čije je rješavanje aktuelizovano u posljednje vrijeme je problem izbjegavanja izvršenja sudskih presuda. Uprkos prebjezima, primjerice Ante Jelavića, osuđenog u BiH zbog zloupotrebe položaja u radu Hercegovačke banke, Hrvatska je spremnost da riješi taj problem iskazala tek nakon što su neki njeni državljani, poput Branimira Glavaša ili Ognjena Šimića, prebjegli u BiH.
KOSI SE SA ZAKONIMA FIZIKE
Dvojna državljanstva, prema podacima Ministarstva pravde BiH, u posljednjih nekoliko godina je iskoristilo više od stotinu lica i na taj način pobjeglo od izdržavanja kazni nakon sudskog postupka. Govori zamjenik ministra Srđan Arnaut:
„Same evropske integracije ovo pitanje će staviti na dnevni red, što ne znači da BiH i Hrvatska ne bi trebale i prije da to pitanje razriješe na obostrano zadovoljstvo, a na štetu kriminala.“
Dvojna državljanstva koja omogućavaju prebjeg osuđenih za kriminal iz jedne u drugu državu gotovo svaki put aktuelizuje i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić prilikom dolaska u Bosnu i Hercegovinu. To pitanje, kako je rekao Mesić prilikom nezvanične posjete Sarajevu u maju ove godine, kosi se i sa zakonima fizike:
„Mi imamo nešto što u drugim zemljama ne postoji - da čovjek ima dva prebivališta, što se kosi ipak i sa zakonima fizike, da je teško da čovjek bude u isto vrijeme i na jednoj i na drugoj strani. To je razlog da se ta pitanja razriješe, da ga razriješe nadležna ministarstva ili vlade na jednoj i na drugoj strani i da otklonimo te nesporazume.“
SVJETLA TAČKA
Pored dvojnih državljanstava između BiH i Hrvatske, pitanje morske granice niz godina opterećuje odnose izmedju dvije zemlje. Nakon što je susjedna zemlja odlučila da poveže mostom poluostrvo Pelješac sa kopnom, područje unutrašnjih voda Neuma se zatvara. Zbog toga je BiH uložila protestnu notu Hrvatskoj i najavila da će, ukoliko se nastavi izgradnja mosta, to pitanje pokrenuti pred međunarodnim pravnim institucijama. Član državne Komisije za granice BiH Željko Obradović, ipak, misli da se taj problem može riješiti:
„Ja se nadam uz malo više političke volje da se i ta pitanja mogu riješiti. A ima raznoraznih načina da se ona riješe - od ratifikacija nespornog dijela ili do jednog aktivnog pristupa i rješavanja u cijelosti granične crte između BiH i Republike Hrvatske.“
Pored otvorenih medjudržavnih pitanja, aktuelizovana su i neka politička. Tako stranke sa hrvatskim predznakom u Bosni i Hercegovini traže aktivnije učešće Hrvatske u butmirskom procesu o ustavnim promjenama u BiH s obzirom na činjenicu da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog sporazuma.
Na naše pitanje da li je Jadranka Kosor obećala aktivniju ulogu Hrvatske u pregovorima o bosanskohercegovačkim ustavnim rješenjima, portparol HDZ-a 1990 Veso Vegar kaže:
„Ona nije dala obećanja, ali njezino je čvrsto stajalište da Hrvatska čvrsto podupire demokratsku i suverenu BiH.“
Pomalo iznenađujuća najava danas je bila da će se Jadranka Kosor u Sarajevu, osim političara iz reda hrvatskog naroda, sastati i sa predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem. I sa njim je razgovarala o butmirskom procesu. O odnosu susjeda u butmirskom procesu, Tihić kaže:
„BiH jeste država i Hrvata i Srba i Bošnjaka, i mi treba to prvenstveno da radimo. A očekujemo od Hrvatske, očekujemo od Srbije, očekujemo od drugih da daju poticaj ka rješavanju problema.“
Osim političkih odnosa između dvije zemlje, treba istaći kako je Hrvatska prva na ljestvici najznačajnijih partnera BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Ipak, i u toj oblasti postoje problem s obzirom na činjenicu da je BiH u periodu od 2000. do 2006. godine u Hrvatsku izvezla robe u vrijednosti od 1,8 milijardi eura, a uvezla sedam milijardi eura. Svjetla tačka u odnosima između dvije države su ulaganja Hrvatske u obnovu hrvatskih sela i vjerskih objekata na području Bosanske Posavine.
