Nekadašnja direktorica financija jednog od najpoznatijih i najoptuživanijih hrvatskih tajkuna Miroslava Kutle, Milena Šenator, javno je u ponedjeljak, u emisiji 'Latinica' Hrvatske televizije, potvrdila da je Kutle sredinom 90-tih za sređeni kredit kod Hypo banke isplatio bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu 800.000 maraka.
Što u borbi protiv korupcije znači taj iskaz, je li konačno strelica odapeta u samu glavu 'korupcijske hobotnice' u Hrvatskoj ili će posljedice, kao i do sada, uglavnom snositi onaj tko je na korupciju ukazao?
Najnovija 'Latinica' urednika Denisa Latina bavila se aferom Hypo banke, a najšokantnije je bilo upravo svjedočenje nekadašnje šefice financija Kutline Globus grupe, 50-godišnje Milene Šenator, koja je ponovila da je još prije 10 godina predala hrvatskom Državnom odvjetništvu gotovo svu dokumentaciju koja potvrdjuje njezin iskaz o velikim gotovinskim isplatama političarima i drugim javnim osobama koje je izvršavao kontroverzni poduzetnik Miroslav Kutle.
Na Latinov upit o 800.000 njemačkih maraka bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu Šenator je potvrdno odgovorila. Na naredni upit, 'koliko je ukupno Miroslav Kutle isplatio novca iz te 'crne blagajne' različitim osobama u tom razdoblju od 1995 -1997.godine, za različite usluge?', Šenator je odgovorila 'oko 20 milijuna maraka, ukupno'.
I što sada? Što nakon takvog javnog iskaza i činjenice da sva dokumentacija, dijelom i zagubljena, već 10 godina stoji u ladicama državnog odvjetnika?
„Prije svega glavni državni odvjetnik Mladen Bajić morao bi pozvati svoje suradnike da ga izvjeste kako je moguće da se već 10 godina ne ide u istragu na tako jasno naznačenim pobočnim tragovima prema osobama koje su primale novac na ruke, radi ko zna kojih usluga?! Druga stvar, koja bi doista bila važna, jest da se rasprava o tome nastavi, ne samo jednom emisijom već i istražnim povjerenstvom u hrvatskom Saboru, da se nastavi argumentirano s iznošenjem podataka i pozovu svi važni svjedoci da daju svoje iskaze“, kaže sveučilišni profesor i stručnjak za korupciju dr Josip Kregar.
Hiperproblem
Bivša ministrica pravosuđa i SDP-ova saborska zastupnica Ingrid Antičević - Marinović smatra da bi se bivši hrvatski premijer Ivo Sanader morao o tim tvrdnjama očitovati i dati svoj iskaz, jer 'afera Hypo je, prema njezinim riječima, hrvatski -hiperproblem:
„Mislim da bi trebalo razjasniti i izjavu koju je bivši šef austrijske Hypo banke Wofgang Kulterer, ničim izazvan, dao 2005., kada je Hrvatska otvorila pregovore s Europom, 'prvi sam čestitao premijeru Sanaderu, svom velikom prijatelju, s kojim sam zaključio prvi veliki posao u Hrvatskoj prije 10 godina' Dakle, to je bilo 2005. godine, svi hrvatski mediji su tu rečenicu prenijeli i Sanader bi morao objasniti što se dogodilo deset godina prije“, kaže Antičević - Marinović.
No, ističe profesor Kregar, u Hrvatskoj se krenulo obrnuto i na djelu je svojevrsni pokušaj manipuliranja s dosegnutim podacima u aferi Hypo.
„Sad se počinje govoriti da to Austrijanci rade iz svog interesa, a naši ljudi su, eto, tu samo tu marginalno važni ili su 'samo ' popustili na njihov pritisak. A istina je upravo suprotna (iako je točno da je to važno i Austrijancima), ali u ovoj aferi je vidljivo da su upravo hrvatski vodeći ljudi bili pomagači i podstrekači cijele te priče i da su namjerno ojačali i razvili jednu banku u susjednoj zemlji da bi se obogatili“, tvrdi profesor Kregar.
Saborska zastupnica Antičević kaže kako se ne bi se čudila da se, umjesto pravog raščišćavanja stvari, pokuša kompromitirati i ušutkati samu Milenu Šenator, koja je 'kukuriknula' i koja već 10 godina, kao svojevremeno i Ankica Lepej i slični hrabri ljudi, prolazi životni pakao.
„Neće to sustav direktno ušutkavati već će to činiti kroz podzemlje, a ono radi na način da uglavnom pošalje jednu 'medijsku potjernicu' i ljude koji se ohrabre progovoriti difamira u očima javnosti na razne načine. Dakle, mogli bismo reći da su se krakovi korupcijske hobotnice u Hrvatskoj, pod pritiskom Europe, počeli deblje rezati, ali glava ostaje i dalje nedodirljiva“, ocjenjuje Antičević - Marinović.
Novinar Globusa Gordan Malić izdanje Europa press holdinga čiji se vlasnik Ninoslav Pavić također spominje u iskazu Milene Šenator vezano uz Kutline transkacije iz 'crne kase', Šenatorin iskaz vidi kao 'rendgenski snimak' korupcije u Hrvatskoj i glavno mu je pitanje zašto Državno odvjetništvo taj 'snimak' deset godina drži u ladici.
Malića sve podsjeća na 2000., kad se se od nove Račanove vlasti također očekivalo temeljito raščišćavanje:
"Sve su te afere otvorene u medijima i javnosti, još za živog i zdravog Tuđmana, a zatvorene, da isto tako kažem, za živog i zdravog Račana, 2000,. Čemu su poslužile? Samo da oni dođu na vlast, i došli su, ali to im je bilo dovoljno, a ne i obračun s korupcijom. E, sad postoji ista tendencija. Otvaraju se bezbrojne korupcijske afere iz mandata bivšeg premijera Sanadera. Sretna je okolnost da aktualna premijerka to ne koči. Ali, ne otvara ih SDP (najjača oporbena stranka), otvaraju ih sami HDZ-ovci ili neki novinari i mediji, a SDP stoji po strani i – komentira, zapravo, čeka da im vlast 'padne u krilo', kao što im je pala i 2000. I, bojim se da će se ta 2000-ta upravo ponoviti, i u slučaju Milene Šenator“, zaključuje Malić.
Što u borbi protiv korupcije znači taj iskaz, je li konačno strelica odapeta u samu glavu 'korupcijske hobotnice' u Hrvatskoj ili će posljedice, kao i do sada, uglavnom snositi onaj tko je na korupciju ukazao?
Najnovija 'Latinica' urednika Denisa Latina bavila se aferom Hypo banke, a najšokantnije je bilo upravo svjedočenje nekadašnje šefice financija Kutline Globus grupe, 50-godišnje Milene Šenator, koja je ponovila da je još prije 10 godina predala hrvatskom Državnom odvjetništvu gotovo svu dokumentaciju koja potvrdjuje njezin iskaz o velikim gotovinskim isplatama političarima i drugim javnim osobama koje je izvršavao kontroverzni poduzetnik Miroslav Kutle.
Na Latinov upit o 800.000 njemačkih maraka bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu Šenator je potvrdno odgovorila. Na naredni upit, 'koliko je ukupno Miroslav Kutle isplatio novca iz te 'crne blagajne' različitim osobama u tom razdoblju od 1995 -1997.godine, za različite usluge?', Šenator je odgovorila 'oko 20 milijuna maraka, ukupno'.
I što sada? Što nakon takvog javnog iskaza i činjenice da sva dokumentacija, dijelom i zagubljena, već 10 godina stoji u ladicama državnog odvjetnika?
„Prije svega glavni državni odvjetnik Mladen Bajić morao bi pozvati svoje suradnike da ga izvjeste kako je moguće da se već 10 godina ne ide u istragu na tako jasno naznačenim pobočnim tragovima prema osobama koje su primale novac na ruke, radi ko zna kojih usluga?! Druga stvar, koja bi doista bila važna, jest da se rasprava o tome nastavi, ne samo jednom emisijom već i istražnim povjerenstvom u hrvatskom Saboru, da se nastavi argumentirano s iznošenjem podataka i pozovu svi važni svjedoci da daju svoje iskaze“, kaže sveučilišni profesor i stručnjak za korupciju dr Josip Kregar.
Hiperproblem
Bivša ministrica pravosuđa i SDP-ova saborska zastupnica Ingrid Antičević - Marinović smatra da bi se bivši hrvatski premijer Ivo Sanader morao o tim tvrdnjama očitovati i dati svoj iskaz, jer 'afera Hypo je, prema njezinim riječima, hrvatski -hiperproblem:
„Mislim da bi trebalo razjasniti i izjavu koju je bivši šef austrijske Hypo banke Wofgang Kulterer, ničim izazvan, dao 2005., kada je Hrvatska otvorila pregovore s Europom, 'prvi sam čestitao premijeru Sanaderu, svom velikom prijatelju, s kojim sam zaključio prvi veliki posao u Hrvatskoj prije 10 godina' Dakle, to je bilo 2005. godine, svi hrvatski mediji su tu rečenicu prenijeli i Sanader bi morao objasniti što se dogodilo deset godina prije“, kaže Antičević - Marinović.
No, ističe profesor Kregar, u Hrvatskoj se krenulo obrnuto i na djelu je svojevrsni pokušaj manipuliranja s dosegnutim podacima u aferi Hypo.
„Sad se počinje govoriti da to Austrijanci rade iz svog interesa, a naši ljudi su, eto, tu samo tu marginalno važni ili su 'samo ' popustili na njihov pritisak. A istina je upravo suprotna (iako je točno da je to važno i Austrijancima), ali u ovoj aferi je vidljivo da su upravo hrvatski vodeći ljudi bili pomagači i podstrekači cijele te priče i da su namjerno ojačali i razvili jednu banku u susjednoj zemlji da bi se obogatili“, tvrdi profesor Kregar.
Saborska zastupnica Antičević kaže kako se ne bi se čudila da se, umjesto pravog raščišćavanja stvari, pokuša kompromitirati i ušutkati samu Milenu Šenator, koja je 'kukuriknula' i koja već 10 godina, kao svojevremeno i Ankica Lepej i slični hrabri ljudi, prolazi životni pakao.
„Neće to sustav direktno ušutkavati već će to činiti kroz podzemlje, a ono radi na način da uglavnom pošalje jednu 'medijsku potjernicu' i ljude koji se ohrabre progovoriti difamira u očima javnosti na razne načine. Dakle, mogli bismo reći da su se krakovi korupcijske hobotnice u Hrvatskoj, pod pritiskom Europe, počeli deblje rezati, ali glava ostaje i dalje nedodirljiva“, ocjenjuje Antičević - Marinović.
Novinar Globusa Gordan Malić izdanje Europa press holdinga čiji se vlasnik Ninoslav Pavić također spominje u iskazu Milene Šenator vezano uz Kutline transkacije iz 'crne kase', Šenatorin iskaz vidi kao 'rendgenski snimak' korupcije u Hrvatskoj i glavno mu je pitanje zašto Državno odvjetništvo taj 'snimak' deset godina drži u ladici.
Malića sve podsjeća na 2000., kad se se od nove Račanove vlasti također očekivalo temeljito raščišćavanje:
"Sve su te afere otvorene u medijima i javnosti, još za živog i zdravog Tuđmana, a zatvorene, da isto tako kažem, za živog i zdravog Račana, 2000,. Čemu su poslužile? Samo da oni dođu na vlast, i došli su, ali to im je bilo dovoljno, a ne i obračun s korupcijom. E, sad postoji ista tendencija. Otvaraju se bezbrojne korupcijske afere iz mandata bivšeg premijera Sanadera. Sretna je okolnost da aktualna premijerka to ne koči. Ali, ne otvara ih SDP (najjača oporbena stranka), otvaraju ih sami HDZ-ovci ili neki novinari i mediji, a SDP stoji po strani i – komentira, zapravo, čeka da im vlast 'padne u krilo', kao što im je pala i 2000. I, bojim se da će se ta 2000-ta upravo ponoviti, i u slučaju Milene Šenator“, zaključuje Malić.
