Nakon devet godina od podizanja kolektivne tužbe konačno imamo presudu koja je konačna, definitivna i neporeciva, i koju ne može pobiti nijedan hrvatski sud, kazao je u četvrtak (4. veljače) Goran Aleksić, prvi čovjek Udruge “Franak” koja okuplja korisnike nekadašnjih kredita u švicarskim francima i sa promjenljivom valutnom klauzulom.
Radi se o kreditima koje su komercijalne banke u Hrvatskoj, ali i u drugim većinom tranzicijskim zemljama plasirale građanima sa deviznom klauzulom u švicarskim francima, čija je vrijednost naglo porasla, što je dovodilo do povećanja mase kredita, kamata i iznosa pojedinačne rate. Korisnici takvih kredita zapadali su zbog toga u velike finansijske probleme.
Ustavni sud Hrvatske u srijedu (3. veljače) je odbio ustavne tužbe sedam komercijalnih banaka protiv odluke zagrebačkog Trgovačkog suda – da su takvi krediti bili nepošteni. Tu je odluku u reviziji potvrdio i Vrhovni sud Hrvatske.
„Time je slučaj 'franak' što se kolektivne tužbe tiče završen i zaključen“, kazao je Aleksić na konferenciji za novinare pred zgradom Vrhovnog suda Hrvatske u središtu Zagreba.
Povrat 50 do 80 posto realiziranih kredita
Oko 125.000 ljudi u Hrvatskoj koji su uzeli ove kredite sada imaju pravo na povrat previše uplaćenog novca. Za onih 55.000 koji su već konvertirali kredite Aleksić sugerira da pričekaju odluku Europskog suda o kreditima u švicarcima, koju on očekuje do kraja godine, i da onda krenu sa tužbama.
“Druga grupacija ljudi koja je puno veća i kojih ima 70.000, koji nisu konvertirali kredite u švicarskim francima, oni imaju stopostotno pravo dobiti sve preplaćene anuitete i sve pripadajuće zatezne kamate. Na temelju ništetnih odredaba imaju pravo dobiti između 50 i 80 posto realiziranog kredita. Ako su digli milijun kuna, banka im je dužna između 500.000 i 800.000. Nije malo, jel’ tako”, retorički je pitao Aleksić.
On je kazao kako pokrenuo i zahtjev za provođenje istrage protiv ovih sedam banaka, ali i odgovornih osoba u njima, dakle protiv ukupno 88 pravnih i fizičkih osoba zbog plasiranja ovakvih kredita. Detalje je iznio njegov odvjetnik Branko Šerić.
“Zahtjev je podnesen zbog niza kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti, lihvarskog ugovaranja i dovođenja u nezavidan položaj svih korisnika kredita do te mjere da su banke, pa čak i ove fizičke osobe kao odgovorne osobe u bankama ostvarile toliku imovinsku korist da su obespravile korisnike kredita i dovele ih u ropski položaj, zbog čega su neki počinili čak i samoubojstvo”, pojasnio je Šerić.
Samoubojstva, prodaja nekretina..
Aleksić je za Radio Slobodna Europa (RSE) pojasnio kako je Udruga zabilježila nekoliko samoubojstava korisnika ovih kredita, smrt nekoliko mlađih osoba od stresa, prodaju nekretnina da bi vratili kredit, odlazak u treće zemlje da bi zaradili za otplatu kredita...
“To su situacije gdje je trošak narastao i do sto posto! Na primjer, ja osobno nisam imao velik kredit, ali je moja rata sa 1.800 narasla na 3.300 franaka u najgorem vremenu. To su jako teške situacije. Dolazilo je i do raspada brakova. Kada ljudi nemaju novca za svoje životne potrebe drugačije međusobno raspravljaju nego kada imaju novca, znači osiguranje egzistencije je najvažnije za jedan miran život”, kaže Aleksić.
Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović kazao je novinarima kako odluka Ustavnog suda nije proizvela nikakvo dodatno pravo za korisnike ovih kredita, a da očekuje da će komercijalne banke svoja prava štititi na europskim institucijama.
“Sud Europske unije je već u tijeku sa svime, jer su Vrhovni sud i još neke instance išle prema njemu s nekim pitanjima, i on će se sasvim sigurno o tome izjasniti u idućih godinu – godinu i po”, očekuje Adrović.
Udruga Franak je listopada 2011. godine tužila sedam najvećih hrvatskih banaka – sve redom u stranom vlasništvu - Zagrebačku banku, Privrednu banku Zagreb, Erste & Steieremärkische Bank, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-bank, OTP, Splitsku banku i Volksbank (koju je poslije preuzela Sberbanka) zbog nepoštene primjene valutne klauzule i samovoljnog mijenjanja kamatnih stopa.
Dvije godine kasnije uslijedila je prva presuda zagrebačkog Trgovačkog suda koji je zaključio da su valutne klauzule i promjenjive kamatne stope ništetne. Nakon toga je, do ove odluke Ustavnog suda, uslijedio niz postupaka i različitih odluka na više sudskih grana.
Facebook Forum