Hrvatska je među 27 država svijeta koje su priznale Gladomor (Holodomor) kao genocid.
Jednoglasnom odlukom Sabora od srijede, 28. lipnja, uz Sjedinjene Države, Njemačku, Francusku, Mađarsku, Češku, Slovačku, i Poljsku, ali i susjednu Sloveniju, Hrvatska je među onima koje su službeno priznale da je na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, tokom 1932. i 1933 kampanjom izglađivanja izvršen genocid nad ukrajinskim narodom.
"Hrvatski sabor priznaje Gladomor (Holodomor), prisilno izazvanu glad koju je smišljeno i organizirano proveo komunistički, staljinistički, sovjetski režim u Ukrajini 1932. do 1933., kao zločin genocida nad ukrajinskim narodom", piše u Deklaraciji koju je usvojio Sabor.
Ovim dokumentom se osuđuju genocidna djela sovjetskog režima koja su dovela do smrti više milijuna Ukrajinaca, i "svaka manipulacija povjesnog pamćenja i revizionizam vezan za Gladomor (Holodomor)".
Deklaracija je usvojena na prijedlog klubova stranaka vladajuće koalicije, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i još pet manjinskih zastupnika i drugih.
Ubrzo po usvajanju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se u poruci preko Twittera zahvalio: "Svijet se ne smije pomiriti sa zločinima Kremlja, ni povijesnim ni trenutnim", napisao je.
Šta se mijenja?
"Gladomor (Holodomor) se zaista dogodio. Procjene su da je zbog njega umrlo više milijuna ljudi. Međutim, kao i kod svakog genocida i u nekim drugim situacijama, ovo se nije moglo lako priznati kao genocid, dok nisu očito sazrele neke okolnosti. A glavna okolnost je da je stav Europe prema prostoru bivšeg Sovjetskog saveza i Rusije uvijek bio rusocentričan", kaže Siniša Kuko, politikolog i ekspert za Ukrajinu, u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE).
Kuko pojašnjava da to znači da se ranije na povijest i na političke odnose u tom dijelu svijeta gledalo uvijek kroz logiku da tamo postoji jedan referentni centar, a to je – Moskva.
"I onda su interpretacije koje su stizale iz Moskve bile ključne za priznavanje ili nepriznavanje nečega, da se ne iritira Moskvu i u tom smislu", dodaje ekspert za Ukrajinu.
"Izglasavanje Deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) genocidom nad ukrajinskim narodom u skladu je sa politikom hrvatske Vlade gdje se prepoznaje Ukrajinu kao žrtvu u ovom sukobu, i onda se prepoznaju stvari koje se ranije nisu mogle tako lako prepoznati, sa navodnicima ili bez njih", navodi Kuko.
"Danas je očigledno da konačno popušta ta usmjerenost samo na Moskvu i na njene interpretacije, pa i na interpretacije povijesti. Pitanje Gladomora (Holodomora) nije jedino, ali je svakako jedno od važnijih", zaključuje Kuko.
Gladomor u hrvatskim udžbenicima
Nije bilo jasne kvalifikacije Gladomora u hrvatskim udžbenicima povijesti, kaže Kuko, koji je radio kao profesor u gimnaziji i na visokoj školi.
"Gdje god sam predavao, nigdje to nije bilo jasno rečeno. U socijalističko doba naravno da to nije bilo spominjano, a ni sada nisam našao da se to spominje. Mislim da je općenito slaba svijest o tome što je bilo u Ukrajini, kakva je sudbina te nacije, koliko je ona bila negirana i u jednom polukolonijalnom ili kako da to već nazovemo statusu", ocijenio je sugovornik RSE.
Kronologija prepoznavanja Gladomora kao genocida
Vrhovna Rada Ukrajine je 15. svibnja 2003. izglasala Rezoluciju kojom se Gladomor, smrt izgladnjivanjem, potvrđuje kao zločin genocida protiv ukrajinskog naroda.
Europski parlament je 2008. godine donio Rezoluciju o obilježavanju Gladomora, umjetno izazvane gladi u Ukrajini tridesetih godina, a prosinca 2022. Rezoluciju: "90 godina nakon Gladomora, priznavanje masovnih ubojstava izgladnjivanjem kao genocida".
U toj se Rezoluciji među ostalim poziva ruske vlasti da se službeno i javno ispričaju za zločine koje je počinio sovjetski režim.
Hrvatska i Ukrajina
Hrvatska od početka ruske agresije na Ukrajinu pomaže toj zemlji politički, diplomatski, financijski vojno i tehnički.
Kada je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022. godine, Hrvatski sabor je taj čin agresije odmah osudio posebnom deklaracijom .
U Hrvatskoj je u listopadu prošle godine održan i parlamentarni samit Krimske platforme, međutim sredinom prosinca prošle godine u Saboru nije prošao prijedlog hrvatske Vlade da i Hrvatska sudjeluje u programu obuke ukrajinskih vojnika, jer nije prikupljena potrebna dvotrećinska većina glasova.
U Hrvatskoj se nalazi i nešto preko 20.000 ukrajinskih građana, pretežno žena i djece, koji su izbjegli od ratnih operacija u svojoj zemlji.
