Srbija će zbog otimanja hrvatske kulturne baštine snositi posljedice u pristupnim pregovorima s Europskom unijom (EU), izjavio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Žestoke kritike hrvatskih dužnosnika i kulturnih ustanova izazvao je srpski zakon o kulturnom nasljeđu po kojoj izdanja dubrovačke književnosti pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi.
"Otimanje hrvatske kulturne baštine nije niti u skladu s europskim vrijednostima i s perspektivom za koju se Srbija opredijelila i zasigurno će imati određene konsekvence kada se budu otvorila određena poglavlja koja su s time u vezi ključna, poput obrazovanja", izjavio je Grlić Radman novinarima u Puli 21. siječnja.
Dodao je da je zbog toga hrvatski veleposlanik u Beogradu prosvjedovao kod srpske vlasti. Prema ministrovim riječima, prisvajanje tuđe kulturne baštine je skandalozno, ali se očito uklapa u hegemonističku politiku širenja tzv. "srpskog sveta".
"To je nama u 21. stoljeću nerazumljivo i neprihvatljivo i to vrlo oštro osuđujemo", istaknuo je Grlić Radman.
Srbiji je 23. prosinca izglasan zakon u kojim su u staru i rijetku bibliotečnu građu svrstana i izdanja dubrovačke književnosti koja pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno s 1867. godinom.
Srbijansko Ministarstvo kulture i informisanja 20. siječnja je, pak, navelo da takva formulacija ne znači da Srbija spori da je stara dubrovačka književnost dio i kulturnog nasljeđa Hrvata.
"U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, Beogradskom univerzitetu, Matici srpskoj i drugim naučnim institucijama utvrđeno je da je stara dubrovačka književnost jedinstvena pojava kod južnih Slovena koja ima svoje osobenosti i predstavlja veliko zajedničko dobro. Na osnovu jezika na kome je napisana može istovremeno da bude i srpska i hrvatska", kaže se u odgovoru Ministarstva.
Spor o pripadanju dubrovačke književnosti počeo je još u 19. stoljeću i sa različitim intenzitetom traje do današnjeg dana.
Sličan mu je i podjednako dugotrajan spor između Hrvatske i Srbije o Bunjevcima u Vojvodini – jesu li oni odvjetak hrvatskog nacionalnog korpusa, kako tvrde hrvatska znanost i politika, ili su zasebna etnička skupina sa vlastitim jezikom, kako tvrdi politika i dio znanosti u Srbiji.
Prijepori oko pripadanja vode se i oko svjetski poznatih imena iz znanosti i umjetnosti, poput Srbina iz Hrvatske, briljantnog izumitelja Nikole Tesle, gdje njegovo ime nose i beogradski aerodrom i zagrebački Tehnički muzej, ili Hrvata iz Bosne i Hercegovine, dobitnika Nobelove nagrade za književnost Ive Andrića, čije djelo i svjetsku slavu svojataju tri kulture - bosansko-hercegovačka, hrvatska i srpska.
