Hrvatska jeste u najnovijem izvješću Reportera bez granica napredovala za pet mjesta, ali problemi hrvatskih novinara ostali su isti, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković, a pred Svjetski dan slobode medija.
"Stanje sa medijima isto je kao i prošle godine i u tome jest problem", kaže za Saša Leković.
Ništa ne mijenja na stvari što je Hrvatska u najnovijem izvješću Reportera bez granica napredovala za pet mjesta, sa 74. na 69. mjesto. Jer, kaže naš sugovornik, dobrim dijelom radi se o dojmu, a dobrim dijelom takva su izvješća poruka državama, pa im se nešto honorira i tolerira, a nekim drugima ne.
Glavni argument za toliki "skok" Hrvatske je poboljšani rad policije i pravosuđa u slučajevima prijetnji i napada na novinare, međutim, Leković kaže kako su riješeni samo slučajevi u kojima je počinitelj bio poznat, a ne anoniman. I samo izvješće navodi da problemi hrvatskog novinarstva ostaju konstanta.
"Od velikog utjecaja politike na javni servis Hrvatske radio-televizije, do toga da novinari nisu zaštićeni ni kada su u pitanju njihove plaće. Kao što znamo, osim u javnim medijskim servisima u drugim hrvatskim medijima ne postoje kolektivni ugovori. Također, vlasnička struktura medija redovita je primjedba međunarodnih promatrača, jer u Hrvatskoj nemamo potpuno transparentnu situaciju kada je u pitanju vlasništvo u medijima", podsjeća Leković.
Leković ističe i problem za koji kaže da nije toliko važan međunarodnim promatračima koliko hrvatskim građanima i hrvatskim novinarima, a to je podvojenost u hrvatskom društvu koja se generira i kroz neke medije.
"To je problematično. Imamo mnogo netolerantnog govora, imamo mnogo neistinitih informacija, huškanja u nekim medijima. Nažalost, ti mediji nisu primjereno kažnjeni i sankcionirani, a neki od njih dobivaju i financijske potpore od države, dok neki novinari iz tih medija postaju popularni, a obrazac ponašanja kakav oni promiču ispada da je nešto što je pozitivno za dio hrvatskog društva", ocjenjuje Leković.
Pravomoćna sudska presuda povjesničaru Ivi Goldsteinu da mora platiti gotovo 10.000 eura kazne i sudskih troškova režiseru Antonu Vrdoljaku zbog oštre kritike Vrdoljakove dokumentarne serije o Titu objavljene pred 8 godina u jednom tjedniku - koju presudu je Hrvatsko novinarsko društvo oštro osudilo - aktualizirala je pitanje sudskih tužbi protiv novinara i medija.
"Tek svaka sedma ili osma tužba završi osuđujućom presudom protiv novinara, što znači da je većina tužbi zapravo zastrašivanje i tjeranje novinara u autocenzuru. A u onim slučajevima koji su završili osuđujućim presudama po novinare dio presuda i obrazloženja tih presuda je nešto što i pravni stručnjaci mahom kao nešto potpuno nevjerojatno. A jedna od njih je i ova pravomoćna presuda po tužbi Antuna Vrdoljaka protiv Ive Goldsteina", konstatira Leković.
Neriješeni položaj neprofitnih medija kao da je pomalo zaboravljen. Nakon opće povike kada je bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović ukinuo kakav -takav sustav državne potpore neprofitnim medijima, novo rješenje se stalno odgađa. Sredstva bi trebala biti osigurana iz fondova Europskog socijalnog fonda, ali tu nije raspisan još ni natječaj. Leković je skeptičan.
"Međutim, tek kada se raspiše natječaj i sredstva budu dijeljena vidjet ćemo što će se dogoditi, pošto ja nisam siguran da je Ministarstvo kulture zapravo odustalo od one svoje prvobitne ideje, samo što je nije moglo realizirati na način na koji je željelo", kaže Leković.
Facebook Forum