Hrvatska je u ponoć 31. decembra 2022. ušla u Schengen i uvela euro kao valutu.
Schengenski prostor obuhvata teritorije 26 evropskih zemalja i funkcioniše kao područje jedne države, sa tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutrašnjih graničnih kontrola.
Hrvatskoj su u ponoć ukinute granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prelazima, a od 26. marta bit će i na aerodromima.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da su ulazak Hrvatske u Schengensko područje i eurozonu simbol novih početaka.
"Vjerujem da nema drugog mjesta u Evropi gdje bi se mogao bolje obilježiti novi početak i novo poglavlje nego na hrvatsko-slovenačkoj granici", rekla je Von der Leyen na graničnom prelazu Bregana, gdje se sastala sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i slovenačkom predsjednicom Natašom Pirc Musar.
Plenković je istakao da je ovo historijski trenutak, da je Hrvatska ostvarila svoje strateške, državničke i političke ciljeve integracije u Schengenski prostor i eurozonu.
"Prva smo zemlja koja je to učinila na isti dan. Ostvarili smo ciljeve zasluženo s uvjerenjem da će Schengen i evropodručje biti korisni za hrvatske građane i hrvatsku privredu", dodao je on.
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar rekla je da je ovo poklon Evropi i slovenačkom susjedu, te čestitala državljanima Hrvatske ulazak u Schengen i početak korištenja eura.
Hrvatska je u ponoć 31. decembra 2022. postala 20. članica eurozone i uvela euro umjesto kune koja je više od 28 godina bila u upotrebi kao službeni novac.
Kuna će ostati ravnopravno sredstvo plaćanja do 14. januara.
Više od 500 miliona komada novčanica i oko 5.200 tona kovanica bit će otpremljeno u mašine za rezanje i taljenje.
Povlačenje viškova kune počelo je u septembru. Tada se obično nakon svake turističke sezone povlače viškovi u trezore. Povlačenje je ove godine povećano.
Kuna će se povlačiti postepeno i novčanice se mogu mijenjati neograničeno dugo, a kovanice tri godine.
Nakon prve godine, zamjena kovanica će se moći obaviti bez naknade isključivo u Hrvatskoj narodnog banci.
Zamijenjene novčanice se više ne spaljuju nego se usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra, a ta masa se koristi kao izolacija u javnim građevinskim radovima.
Kad se zamijeni euro, u opticaju će biti ista količina novca kao dok je cirkulisala kuna.
Broj novčanica od 100 kuna zamijenit će proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 eura.
Papirne novčanice eura imaju jedinstvene motive, a kovanice pored jedinstvene strane, na poleđini imaju nacionalne motive.
Na hrvatskim apoenima od jednog, dva i pet centi nalazi se napis HR na glagoljici, na 10, 20 i 50 centi je lik Nikole Tesle, a na dva eura mapa Hrvatske.
Lik Nikole Tesle predložen je na javnom savjetovanju i za njega je glasalo 11.000 građana.
Kuna ipak neće potpuno otići u historiju, jer će lik malog agresivnog predatora ostati otisnut na kovanici od jednog eura.
Kuna kao papini i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima manjim od jedne kune uvedeni su u upotrebu 30. maja 1994. godine.
