Hrvatski sabor je odlučio – referendum o unošenju definicije braka kao životne zajednice žene i muškarca održat će se 1. prosinca. Kako je veća stranka vladajuće koalicije – socijaldemokrati – odbila prijedlog da se referendumsko pitanje uputi Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti, zastupnici manje stranke vladajuće koalicije – narodnjaka – glasali su protiv referenduma ili bili suzdržani.
Hrvatski sabor je velikom većinom glasova raspisao referendum o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene.
„Utvrđujem da je većinom glasova – sa 104 glasa 'za', 13 glasova 'protiv' i 5 suzdržanih donesena odluka o raspisivanju državnog referenduma zajedno s prihvaćenim amandmanima", kazao je predsjednik Sabora Josip Leko.
Na referendumu raspisanom za 1. prosinca bit će na poticaj građanske inicijative „U ime obitelji“ bliske Katoličkoj crkvi koja je tim povodom sakupila 700.000 potpisa građana postavljeno pitanje: „Jeste li da se u Ustavu brak definira kao zajednica muškarca i žene?“
Po općoj ocjeni, oni na taj način žele spriječiti da se heteroseksualna i homoseksualna zajednica u hrvatskom zakonodavstvu izjednače u pravima i u nazivu „brak“.
Po mnogima, to je - ustavnopravno govoreći – kucanje na otvorena vrata, jer vladajući socijaldemokrati ne žele to izjednačavanje, već predlažu posebni Zakon o registriranom partnerstvu, koji bi homoseksualnim parovima dao sva prava osim posvajanja djece i naziva „brak“.
Ova je odluka usvojena nakon što je vladajući SDP prihvatio tri HDZ-ova amandmana na odluku o raspisivanju referenduma koji su onemogućili namjeru vladajućih da još jednom u Saboru raspravljaju i odlučuju o izmjeni Ustava, na što su ih upozorili Ustavni sud i svi šefovi katedri Ustavnog prava u zemlji.
Također, iako su i hrvatski predsjednik Ivo Josipović i socijaldemokratski predsjednik Sabora Josip Leko preporučivali da se referendumsko pitanje pošalje na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu, vladajuća socijaldemokratska većina odbila je amandman bivše premijerke, a sada nezavisne zastupnice Jadranke Kosor, koji je to tražio. I zbog toga je manja stranka vladajuće koalicije – narodnjaci – odlučila ne podržati referendum.
„Postoje ozbiljne sumnje u ustavnost tog pitanja, jer se tim pitanjem narušava pravbo jedne manjine u hrvatskom društvu. Mi smo davali paušalne ocjene s jedne i sa druge strane, a da nismo kompetentni ocijeniti je li ta odluka ustavna. De facto mi sada odlučujemo o ustavnosti tog pitanja, i Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke tu odgovornost neće preuzeti", kazao je Narodnjak Jozo Radoš.
Koje su pouke današnje odluke? Osim imperativa da se u hrvatskom zakonodavstvu konačno definira da se ljudska i manjinska prava i porezi ne smiju referendumski propitivati, izvršni direktor nevladine udruge GONG Dragan Zelić u izjavi za naš radio upozorava kako aktualnim zakonskim rješenjem u Obiteljskom zakonu koje još od vremena socijalizma brak definira kao zajednicu muškarca i žene većina nije ugrožena.
„I stoga je totalno nerazumljivo zašto se to želi staviti u Ustav. Očito – ja bih rekao – iz određene zločestoće, kako bi se ograničila prava jedne manjine", konstatira Zelić.
Ako je danas na redu jedna manjina, sutra može biti druga, i svatko od nas može u nekom trenutku biti manjina, upozorava Zelić:
„I upravo zato razvijene demokracije imaju mehanizme zaštite. Bez obzira što imamo rupu u Ustavu vezano za ovu problematiku oko referenduma, ipak imamo određeni osigurač, a to je Ustavni sud i institut ocjene ustavnosti ovog pitanja, i potpuno je nejasno zašto vladajući socijaldemokrati nisu uputili ovo pitanje na ocjenu ustavnosti.“
Mišljenja građana su oko referenduma – podijeljena – neki će glasati za unošenje ovakve definicije braka u Ustav, a neki protiv toga.
Hrvatski sabor je velikom većinom glasova raspisao referendum o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene.
„Utvrđujem da je većinom glasova – sa 104 glasa 'za', 13 glasova 'protiv' i 5 suzdržanih donesena odluka o raspisivanju državnog referenduma zajedno s prihvaćenim amandmanima", kazao je predsjednik Sabora Josip Leko.
Na referendumu raspisanom za 1. prosinca bit će na poticaj građanske inicijative „U ime obitelji“ bliske Katoličkoj crkvi koja je tim povodom sakupila 700.000 potpisa građana postavljeno pitanje: „Jeste li da se u Ustavu brak definira kao zajednica muškarca i žene?“
Po općoj ocjeni, oni na taj način žele spriječiti da se heteroseksualna i homoseksualna zajednica u hrvatskom zakonodavstvu izjednače u pravima i u nazivu „brak“.
Po mnogima, to je - ustavnopravno govoreći – kucanje na otvorena vrata, jer vladajući socijaldemokrati ne žele to izjednačavanje, već predlažu posebni Zakon o registriranom partnerstvu, koji bi homoseksualnim parovima dao sva prava osim posvajanja djece i naziva „brak“.
Ova je odluka usvojena nakon što je vladajući SDP prihvatio tri HDZ-ova amandmana na odluku o raspisivanju referenduma koji su onemogućili namjeru vladajućih da još jednom u Saboru raspravljaju i odlučuju o izmjeni Ustava, na što su ih upozorili Ustavni sud i svi šefovi katedri Ustavnog prava u zemlji.
Također, iako su i hrvatski predsjednik Ivo Josipović i socijaldemokratski predsjednik Sabora Josip Leko preporučivali da se referendumsko pitanje pošalje na ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu, vladajuća socijaldemokratska većina odbila je amandman bivše premijerke, a sada nezavisne zastupnice Jadranke Kosor, koji je to tražio. I zbog toga je manja stranka vladajuće koalicije – narodnjaci – odlučila ne podržati referendum.
„Postoje ozbiljne sumnje u ustavnost tog pitanja, jer se tim pitanjem narušava pravbo jedne manjine u hrvatskom društvu. Mi smo davali paušalne ocjene s jedne i sa druge strane, a da nismo kompetentni ocijeniti je li ta odluka ustavna. De facto mi sada odlučujemo o ustavnosti tog pitanja, i Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke tu odgovornost neće preuzeti", kazao je Narodnjak Jozo Radoš.
Koje su pouke današnje odluke? Osim imperativa da se u hrvatskom zakonodavstvu konačno definira da se ljudska i manjinska prava i porezi ne smiju referendumski propitivati, izvršni direktor nevladine udruge GONG Dragan Zelić u izjavi za naš radio upozorava kako aktualnim zakonskim rješenjem u Obiteljskom zakonu koje još od vremena socijalizma brak definira kao zajednicu muškarca i žene većina nije ugrožena.
„I stoga je totalno nerazumljivo zašto se to želi staviti u Ustav. Očito – ja bih rekao – iz određene zločestoće, kako bi se ograničila prava jedne manjine", konstatira Zelić.
Ako je danas na redu jedna manjina, sutra može biti druga, i svatko od nas može u nekom trenutku biti manjina, upozorava Zelić:
„I upravo zato razvijene demokracije imaju mehanizme zaštite. Bez obzira što imamo rupu u Ustavu vezano za ovu problematiku oko referenduma, ipak imamo određeni osigurač, a to je Ustavni sud i institut ocjene ustavnosti ovog pitanja, i potpuno je nejasno zašto vladajući socijaldemokrati nisu uputili ovo pitanje na ocjenu ustavnosti.“
Mišljenja građana su oko referenduma – podijeljena – neki će glasati za unošenje ovakve definicije braka u Ustav, a neki protiv toga.
