Dostupni linkovi

Poljoprivrednici u Hrvatskoj traže pomoć države zbog šteta


Kukuruzište nakon olujnog nevremena (ilustrativna fotografija)
Kukuruzište nakon olujnog nevremena (ilustrativna fotografija)

Suncokreta ima 70-ak hektara i štete su totalne, kaže Vlado Rušnov iz Berka, sela u istočnoslavonskoj općini Tompojevci. Vlado je jedan od tisuća hrvatskih poljoprivrednika čijim su poljoprivrednim kulturama oluje i tuče nanijele velike štete.

"Kukuruza ima stotinjak hektara i štete su manje, nekih 50-ak posto za sada. Prekrasno je kukuruz izgledao, obećavajuća godina, vrhunska godina je bila", ispričao je Rušnov novinarima.

Štete se još zbrajaju.

"Procjeniteljska povjerenstva u općinama još nisu dovršila posao pa da se može iskazati ukupna šteta, ali prve informacije govore da se radi o desecima milijuna eura štete", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Mladen Jakopović.

Prema riječima Jakopovića, štete nisu samo na kulturama, nego i na "prostorijama za spremanje žita i hrane, stajama, prostorijama za držanje poljoprivredne mehanizacije, silosima, obiteljskim kućama, na svemu živome".

"Nikada nisu bile ovakve godine i mislim da ćemo morati najozbiljnije shvatiti klimatske promjene i mijenjati poljoprivredu u skladu s njima", kaže Jakopović.

Pomoći jače i ciljano

Prema ocjeni Jakopovića, pomoć države poljoprivrednicima pogođenim ovim nepogodama i dalje nije dovoljna, jer su štete izuzetno velike.

On u ime Komore traži da se bar na godinu dana zamrzne otplata onih kredita koji su išli preko državnih banaka i agencija te da se višestruko poveća pomoć preko mjere 71.2 "Obnova poljoprivrednog potencijala", putem koje su do sada bila predviđena dva milijuna eura pomoći.

Jakopović: Pomoć države i dalje nije dovoljna
Jakopović: Pomoć države i dalje nije dovoljna

"Tu mjeru treba pod hitno podebljati i pojačati i vidjeti gdje uzeti alokacije za ta sredstva, što je moguće iz nacionalnih sredstava, a ne samo iz europskih mjera. Treba spasiti dio uroda u vinogradarstvu i voćarstvu gdje su polomljeni stupovi. Vidimo da iz dana u dan opet idu nove oluje i to treba čim hitnije popraviti i priznati račune unazad", sugerira Jakopović.

Da će država iz proračuna pomoći poljoprivrednicima, najavila je i resorna ministrica Marija Vučković.

"Donijeli smo zaključke i programe prošli tjedan na Vladi vezano za pomoć. Bude li trebalo osigurati dodatna sredstva kako bi svi imali jednak tretman mi ćemo to i napraviti", poručila je ministrica.

Na Vladi je 20. srpnja odobreno dodatnih četiri milijuna eura potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda.

Do nestašica 'neće doći'

Građani se – kako prenose neki mediji u Hrvatskoj – zbog ovih nevremena pribojavaju nestašica i viših cijena hrane.

Jakopović ističe kako se valja pomiriti s time da cijene hrane više nikada neće biti kao što su bile do pred 3-4 godine, ali da do nestašica neće doći.

"Mislim da ne, ne treba raditi strku oko toga. Mi smo dio zajedničkog europskog tržišta. Strka bi bila da se ista stvar dogodi u cijeloj Europi, međutim, uvijek je negdje malo više, a negdje malo manje i mislim da tu ne treba strahovati od nekakve nestašice", uvjeren je Jakopović.

Šteta na šumama – više od 1,2 milijuna kubika

Osim u agraru, olujna nevremena nanijela su i ogromne štete šumama.

Prema prvim procjenama Javnog poduzeća Hrvatske šume, štete na šumskim sastojinama na nevremenom pogođenom području su ogromne, a sanacija će trajati godinama.

Prema prvim procjenama štete (izlomljena, izvaljena i oštećena stabla) u Upravi šuma podružnica Vinkovci, Nova Gradiška, Bjelovar, Zagreb i Požega, šteta je načinjena na ukupno više od 1,2 milijuna kubičnih metara.

Hrvatske šume u priopćenju kažu kako će sanacija trajati godinama.

[Video: U nevremenu koje je 19. srpnja pogodilo Zagreb poginula su dva muškarca, a više osoba je ozlijeđeno.]

Dvije osobe poginule u nevremenu u Zagrebu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:39 0:00

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG