U Rodinovom muzeju u Parizu upravo je otvorena izložba izabranih radova Ivana Meštrovića. To je prva u nizu od 60 manifestacija u okviru festivala „Croatie, la voici“ – Hrvatska, ovdje – na kojemu će se predstaviti hrvatska umjetnost, znanost, obrazovanje, gospodarstvo, turizam, sport. Potrajat će do konca godine. Projekt sufinancira francuska Vlada, a Hrvatska je prva od zemalja jugoistočne Evrope koja će na taj način biti predstavljena u svjetskoj kulturnoj metropoli i u još nekoliko francuskih gradova.
Predviđen je doista respektabilan presjek stvaralaštva u raznim oblastima, od baštine do suvremenih tendencija.
I dok traje tegobna svakodnevica i raste strah od neizvjesnoti zbog krize kojoj se ne vidi izlaz, a političari nastavljaju sa svojim praznim verbalnim ratovima, dobro se na trenutak zaustaviti pred ovim festivalom.
Pored Meštrovića, vjerojatno najatraktivniji dio manifestacije bit će izlaganje antičkog kipa Apoksiomena u Louvru, u središnjoj kupoli. Remek-djela srednjevjekovne sakralne umjetnosti bit će izložena u muzeju Cluny, a izložba o hrvatskoj glagoljici u palači Tau u Reimsu. Stotine tisuća ljudi imat će prigodu susresti se sa stvaralaštvom nastalim na tlu Hrvatske kroz stoljeća, kao i sa suvremenom Hrvatskom, mladim umjetnicima, književnicima, slikarima, ljudima od teatra, filma, glazbe, znanosti, privrede, sporta.
Za vrijeme trajanja ove manifestacije potpisat će se i ugovori o suradnji između spomen područja Jasenovac i Memorijalnog centra holokausta u Parizu, te između Hrvatskog audiovizualnog centra i francuskog Nacionalnog centra za audiovizualne umjetnosti.
Iz Ministarstva kulture najavljuju da pregovaraju o prenošenju dijela događanja u Veliku Britaniju i Njemačku.
U godini kada većina evropskih zemalja ratificira pristupni ugovor Hrvatske s EU, ovo je dobrodošlo predstavljanje Hrvatske, njezine baštine i potencijala.
Vjerojatno će se među izlošcima na izložbi u muzeju Cluny naći i neki od onih iz čuvene izložbe iz 1950. godine, kada je u palači Chaillot u Parizu predstavljeno srednjevjekovno stvaralaštvo s područja Jugoslavije, što je tada bila kulturna senzacija. Pokazalo se da „divlji Balkan“ korespondira sa svijetom. Ta je izložba kasnije preseljena u Zagreb, u Umjetnički paviljon. Njezino koncipiranje i osnovna ideja bio je temelj na kojemu je izrastao Leksikografski zavod. Krležin predgovor za katalog te izložbe, kao i za izložbu „Zlato i srebro Zadra“ (1951), s tezom o „trećoj jadranskoj komponenti - slavenskoj - koja se razvijala u vremenu i prostoru latinsko-bizantskih antagonizama“ presudno je utjecao na valorizaciju autentičnog srednjevjekovnog stvaralaštva na ovim prostorima.
Šezdesetak godina poslije, u listopadu 2012. godine, u Comedie Francaise čitat će se odlomci iz Krležinih Glembajevih. Tako će čovjek koji je najviše pridonio svjetskom vrednovanju hrvatske baštine (kao i srpske, makedonske, bosanske) simbolički biti prisutan i na ovom velikom predstavljanju Hrvatske.
Kultura je uvijek i kontinuitet, i razvoj, i razumijevanje.
U Parizu će se upriličiti posebni hommage slikaru, grafičaru i dizajneru Ivanu Picelju koji je, zajedno sa Srnecom i Rašicom, kao predstavnik grupe EXAT u tom gradu još 1952. predstavljao nove tendencije u likovnom stvaralaštvu. I svjedočio kako se na ovim prostorima socrealistička dogma rano napuštala. Svojim djelima na festivalu bit će prisutni i sadašnji evropski priznati likovni stvaraoci suvremenog izraza – Mladen Stilinović, Sanja Iveković, Siniša Labrović.
Sudjelovat će i hvaljeni i osporavani umjetnici i intelektualci, umjetničke grupe i performeri. Neki od njih u proteklim su razdobljima bili i na neobjavljenim crnim listama. Na festivalu će biti i glazbenih sastava i solista koji se mogu čuti samo u najvećim svjetskim dvoranama, a bit će i dalmatinskih ojkalica i klapa.
Ukratko, jedna raznovrsna Hrvatska ponudit će u iduća tri mjeseca svoje stvaralaštvo Parizu i Francuskoj.
Ova je manifestacija dogovorena još prije dvije godine, za vrijeme prethodne Vlade, sadašnja ju je dovršila. Sada se to nedovoljno javno ističe, a trebalo bi.
Riječ je o prezentaciji cijele zemlje. Kontinuitet politike ima smisla kada je riječ o dobrim idejama i pravim vrijednostima.
Ono ponajbolje od Hrvatske okupit će se u Parizu sljedećih mjeseci. Bilo bi dobro da se "Hrvatska, ovdje" dogodi i - ovdje, u Hrvatskoj.
Predviđen je doista respektabilan presjek stvaralaštva u raznim oblastima, od baštine do suvremenih tendencija.
I dok traje tegobna svakodnevica i raste strah od neizvjesnoti zbog krize kojoj se ne vidi izlaz, a političari nastavljaju sa svojim praznim verbalnim ratovima, dobro se na trenutak zaustaviti pred ovim festivalom.
Pored Meštrovića, vjerojatno najatraktivniji dio manifestacije bit će izlaganje antičkog kipa Apoksiomena u Louvru, u središnjoj kupoli. Remek-djela srednjevjekovne sakralne umjetnosti bit će izložena u muzeju Cluny, a izložba o hrvatskoj glagoljici u palači Tau u Reimsu. Stotine tisuća ljudi imat će prigodu susresti se sa stvaralaštvom nastalim na tlu Hrvatske kroz stoljeća, kao i sa suvremenom Hrvatskom, mladim umjetnicima, književnicima, slikarima, ljudima od teatra, filma, glazbe, znanosti, privrede, sporta.
Za vrijeme trajanja ove manifestacije potpisat će se i ugovori o suradnji između spomen područja Jasenovac i Memorijalnog centra holokausta u Parizu, te između Hrvatskog audiovizualnog centra i francuskog Nacionalnog centra za audiovizualne umjetnosti.
Iz Ministarstva kulture najavljuju da pregovaraju o prenošenju dijela događanja u Veliku Britaniju i Njemačku.
U godini kada većina evropskih zemalja ratificira pristupni ugovor Hrvatske s EU, ovo je dobrodošlo predstavljanje Hrvatske, njezine baštine i potencijala.
Vjerojatno će se među izlošcima na izložbi u muzeju Cluny naći i neki od onih iz čuvene izložbe iz 1950. godine, kada je u palači Chaillot u Parizu predstavljeno srednjevjekovno stvaralaštvo s područja Jugoslavije, što je tada bila kulturna senzacija. Pokazalo se da „divlji Balkan“ korespondira sa svijetom. Ta je izložba kasnije preseljena u Zagreb, u Umjetnički paviljon. Njezino koncipiranje i osnovna ideja bio je temelj na kojemu je izrastao Leksikografski zavod. Krležin predgovor za katalog te izložbe, kao i za izložbu „Zlato i srebro Zadra“ (1951), s tezom o „trećoj jadranskoj komponenti - slavenskoj - koja se razvijala u vremenu i prostoru latinsko-bizantskih antagonizama“ presudno je utjecao na valorizaciju autentičnog srednjevjekovnog stvaralaštva na ovim prostorima.
U godini kada većina evropskih zemalja ratificira pristupni ugovor Hrvatske s EU, ovo je dobrodošlo predstavljanje Hrvatske, njezine baštine i potencijala.
Šezdesetak godina poslije, u listopadu 2012. godine, u Comedie Francaise čitat će se odlomci iz Krležinih Glembajevih. Tako će čovjek koji je najviše pridonio svjetskom vrednovanju hrvatske baštine (kao i srpske, makedonske, bosanske) simbolički biti prisutan i na ovom velikom predstavljanju Hrvatske.
Kultura je uvijek i kontinuitet, i razvoj, i razumijevanje.
U Parizu će se upriličiti posebni hommage slikaru, grafičaru i dizajneru Ivanu Picelju koji je, zajedno sa Srnecom i Rašicom, kao predstavnik grupe EXAT u tom gradu još 1952. predstavljao nove tendencije u likovnom stvaralaštvu. I svjedočio kako se na ovim prostorima socrealistička dogma rano napuštala. Svojim djelima na festivalu bit će prisutni i sadašnji evropski priznati likovni stvaraoci suvremenog izraza – Mladen Stilinović, Sanja Iveković, Siniša Labrović.
Sudjelovat će i hvaljeni i osporavani umjetnici i intelektualci, umjetničke grupe i performeri. Neki od njih u proteklim su razdobljima bili i na neobjavljenim crnim listama. Na festivalu će biti i glazbenih sastava i solista koji se mogu čuti samo u najvećim svjetskim dvoranama, a bit će i dalmatinskih ojkalica i klapa.
Ukratko, jedna raznovrsna Hrvatska ponudit će u iduća tri mjeseca svoje stvaralaštvo Parizu i Francuskoj.
Ova je manifestacija dogovorena još prije dvije godine, za vrijeme prethodne Vlade, sadašnja ju je dovršila. Sada se to nedovoljno javno ističe, a trebalo bi.
Riječ je o prezentaciji cijele zemlje. Kontinuitet politike ima smisla kada je riječ o dobrim idejama i pravim vrijednostima.
Ono ponajbolje od Hrvatske okupit će se u Parizu sljedećih mjeseci. Bilo bi dobro da se "Hrvatska, ovdje" dogodi i - ovdje, u Hrvatskoj.
