Istraga smrti pedesetogodišnje čistačice u jednom trgovačkom lancu u Splitu, koja je 14. lipnja nešto prije ponoći stradala nakon što je upala pod prešu za prešanje kartonske ambalaže, još traje.
Istraga će pokazati kako je došlo do tragedije i tko je odgovoran, međutim statistika pokazuje da je u prošloj godini u Hrvatskoj bilo preko 16.000 nesreća na radu, a od toga njih čak 38 sa smrtnim posljedicama.
Osam posto svih nesreća na radu događa se u veleprodajnim i maloprodajnim objektima.
Sindikat trgovine upozorava na uvjete rada.
“Nismo zadovoljni postignutom razinom zaštite na radu, od toga da poslodavac jako često ne daje zaposlenima zaštitnu obuću i odjeću pa je moraju kupovati sami, do nedostatne educiranosti zaposlenih”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić.
Pogotovo je potrebno raditi procjenu i bodovanje radnih mjesta po Pravilniku o statodinamičkim i psihofiziološkim opterećenjima, naglašava predsjednica sindikata.
“Jer naši radnici u trgovini unatoč svim tim pomoćnim sredstvima izuzetno puno rade teško, jer to su fizički poslovi - preko ruke na tisuće kilograma dnevno prenose, jako puno hodaju – neke radnice su rekle da preko dana i 20.000 koraka naprave. Dakle, to je izuzetno težak fizički posao. Radnika je sve manje, neke trgovine rade do 23 ili 24 sata, što smatramo da je potpuno nepotrebno”, kaže Zlatica Štulić.
Sve to ostavlja posljedice.
“I naravno da je onda rizik za njihovo zdravlje i njihov život povećan i da dolazi do pogoršanja zdravlja i povreda na radnom mjestu”, poručuje predsjednica Sindikata trgovine.
U graditeljstvu u 2022. čak 21 poginuli
Iako nesreće u graditeljstvu čine tek nešto više od sedam posto svih nesreća na radu u prošloj godini, tamo je apsolutno najviše nesreća sa smrtnim posljedicama.
“U zadnjih desetak godina imali smo po deset mrtvih godišnje, a prošle godine 21. Mnogo više nego 2008. godine kada je opseg radova bio također jako velik, i sve je veći problem što raste broj nesreća i smrtnih slučajeva na radu”, upozorava u izjavi za RSE predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske Jasenka Vukšić.
Problem su, prema njenim riječima, manje tvrtke i obrti u kojima sindikat ne djeluje, i koje nemaju vlastitu službu zaštite na radu, nego se koriste uslugama vanjskih firmi koje se bave zaštitom na radu.
U tvrtkama koje imaju više od 20 zaposlenih obavezno postoji povjerenik za zaštitu na radu kojeg biraju sami zaposleni.
Alkohol kao uzrok nesreće na radu sve je rjeđi, kaže Vukšić.
Što su glavni problemi?
U sindikatu poručuju da država treba ekipirati inspektorat zaštite na radu i primjereno platiti inspektore.
Time bi se izbjeglo da primjerice u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje se izvode ogromni poslovi na izgradnji nakon potresa, već pola godine nema nijednog inspektora zaštite na radu.
“Prvo se moraju kapacitirati te inspekcije. Zatim, mora se poboljšati sustav praćenja obrtnika i malih i srednjih firmi, jer prema našim analizama ispada da su male firme imale prošle godine i ranije puno više nezgoda, a pogotovo puno više smrtnih slučajeva. Da bi se uštedilo, tamo su radnici ‘Katice za sve’”, naglašava Jasenka Vukšić.
Bivša dugogodišnja članica Upravljačkog odbora Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) Gordana Palajsa iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) upozorava da ozljede na radu više nisu neočekivane.
“Nama nijedna teška ozljeda na radu, pa ni one koje imaju smrtnu posljedicu nisu neočekivane, zbog toga što je ritam rada prestrašan a ljudi iscrpljeni do besvijesti”, kaže Palajsa.
Dodaje da ljude ponekad treba štititi i od njih samih, jer pristaju na taj ritam rada.
"Količina prekovremenog rada je prevelika, razne preraspodjele i neravnomjerni rasporedi radnog vremena, nemogućnost pomirenja osobnog i profesionalnog života je još uvijek prisutna, iako imamo europske dokumente koji kažu da to mora biti usklađeno”, kaže naša sugovornica.
“To je stanje koje nije dobro, koje nije održivo i ima svoje posljedice”, zaključuje Gordana Palajsa.
Što kaže statistika?
Prema Analizi ozljeda na radu za 2022. godinu Hrvatskog zavoda za zaštitu na radu, ukupno je prijavljeno 16.295 povreda na radu.
Unesrećeni su u 58,10 posto muškarci, a u 41,9 posto žene.
Od 13.678 povreda na mjestu rada velika većina su lakše – njih čak 90,89 posto.
Rad inspektora rada u 2022. godini
Na upit Radija Slobodna Europa iz Državnog inspektorata je odgovoreno kako su u području zaštite na radu, inspektori rada tijekom 2022. godine obavili i okončali 7.639 inspekcijskih poslova, od toga 5.832 inspekcijskih nadzora i 1.807 tehničkih pregleda i potvrda glavnog projekta.
Doneseno je ukupno 5.639 upravnih mjera, izrečeno je 944 novčanih kazni na mjestu počinjenja prekršaja i po toj osnovi u korist državnog proračuna naplaćeno 565.518,61 EUR-a.
Također, podneseno je 72 kaznenih prijava protiv 125 počinitelja.
Najviše upravnih mjera doneseno je u djelatnosti gradnje (1.758), proizvodnje (1.031), smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića (906) i trgovine (343).
Najviše novčanih kazni na mjestu počinjenja prekršaja, od ukupno 949 u 2022. godini, izrečeno je u djelatnosti gradnje (415) te u djelatnosti proizvodnje i djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića.
Inspektori rada za nadzor u području zaštite na radu obavili su u 2022. godini 720 inspekcijskih nadzora povodom ozljeda osoba na prostoru poslodavca.
Od toga je 65 nadzora povodom prijavljenih smrtnih događaja, 521 nadzor povodom ozljeda zbog kojih je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog kojih je osoba zadržana na liječenju u zdravstvenoj ustanovi i 134 nadzora ozlijeđenih osoba koje nisu zadržane na liječenju u zdravstvenoj ustanovi.
Čak 38 radnika je smrtno stradalo prilikom obavljanja poslova.
Najčešće nesreće na radu bile su u djelatnosti Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, i u djelatnosti Građevinarstvo, a najviše smrtno stradalih bilo je u djelatnosti Građevinarstvo - 21 smrtno stradali radnik, navodi se u odgovoru RSE.
Najčešći uzrok ozljeda osoba na prostorima poslodavaca bilo je izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, neprimjenjivanje posebnih pravila zaštite na radu i neispravnost sredstva rada, stoji u odgovoru Državnog inspektorata.
