Hrvatska najavljuje mogućnost da bi zbog skandala oko slovenskog lobiranja u vezi arbitraže oko granice u Piranskom zaljevu mogla izići iz arbitraže. Slovenski član Arbitražnog suda ulovljen da dogovara lobiranje poslao je predsjedniku tog suda ostavku, a ostavku je slovenskom premijeru ponudila i slovenska zastupnica na tom sudu, također do grla umiješana u skandal sa lobiranjem.
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala je u četvrtak kako ne isključuje izlazak Hrvatske iz arbitraže sa Slovenijom oko granice, nakon što su objavljeni audio-zapisi koji pokazuju kako slovenski član Arbitražnog suda i slovenska zastupnica u tom postupku dogovaraju strategiju lobiranja.
„Upućujemo danas pismo Europskoj komisiji koja je na neki način posredovala u ovom arbitražnom sporazumu i samoj arbitraži u kojem ih upozoravamo na novonastalu situaciju. U konzultacijama smo s našim pravnim savjetnicima. Razmatramo sve mogućnosti, uključujući i mogućnost izlaska iz arbitraže“, navela je Pusić.
Ministrica Pusić kazala je kako je u srijedu objavljeno priopćenje neimenovanog dužnosnika Europske komisije u kojem on odriče bilo kakvu odgovornost komisije oko arbitraže, staro tri mjeseca, odnosno da datira iz vremena kada se slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec prvi puta hvalio pobjedom oko Piranskog zaljeva, a Hrvatska tada zabrinuto pitala o čemu se radi.
„Europska komisija ima s ovom arbitražom itekako veze“, kaže bivša premijerka Jadranka Kosor, u čijem mandatu je dogovorena arbitraža kao jedini način da se skine dugotrajnu slovensku blokadu hrvatskih pristupnih pregovora sa Europskom unijom.
„Predsjednik Europske komisije i povjerenik za proširenje predlagali su listu sudaca. Znači, oni su jednako tako odgovorni za vjerodostojnost ovih sudaca, dapače – prvi među odgovornima – a oni su zapravo bili i pokrovitelji! Europska komisija je bila pokrovitelj potpisivanja arbitražnog sporazuma“, konstatira Kosor.
Ostavku na mjesto člana Arbitražnog suda dao je slovenski član suda Jernej Sekolec, a ostavku je slovenskom premijeru Miri Ceraru ponudila i zastupnica slovenske Vlade u toj arbitraži Simona Drenik.
Slovenski mediji to već zovu „aferom prisluškivanja“. Naime, slovenska je pozicija kako nije toliki problem što su ovo dvoje kršili pravila Arbitražnog suda i utjecali na moguću presudu, većda je mnogo veći problem što ih je netko u tome- ulovio!
Premijer Miro Cerar kaže kako ni on osobno ni slovenska Vlada nisu ništa znali o razgovorima što su ih vodili slovenski sudac i Drenikova, koja je inače zaposlenica slovenskog Ministarstva vanjskih poslova.
„Očekujem da će oboje za svoje postupke preuzeti odgovornost. Bude li trebalo, zamijenit ćemo ovog suca novim, i očekujem da Arbitražni sud nastavisvoj rad i zaključi ga presudom koja će biti zadovoljavajuća za obje strane. Očito da netko povezan sa hrvatskom stranom koristi špijunske metode kako bi utjecao na tok arbitraže i na samu presudu, i to ocjenjujem neprimjerenim“, kazao je Cerar.
Ovakva reakcija iznenadila je ministricu Pusić.
„To me naročito iznenađuje, moram reći, zato što sam očekivala da će prva slovenska reakcija biti decidirana tvrdnja da to nije istina! Jer, samo o tome se radi – je li istina ili nije“, prokomentirala je Pusić.
I slovenski predsjednik Borut Pahor, koji je u ime Slovenije pred gotovo šest godina potpisao arbitražu, ponaša se kao da se ništa nije dogodilo.
„Ja očekujem da Arbitražni sud završi svoj rad i do tada ne želim ništa komentirati. Ja želim da se na taj način riješi problem koji je 18 godina manje ili više bespotrebno opterećivao odnose dviju država“, naveo je Pahor.
To je dakle slovenska pozicija – idemo dalje kao da se ništa nije desilo. U Hrvatskoj ministrica Pusić kaže da se razmatraju sve opcije, bivši predsjednik Josipović predlaže da se prekine postupak arbitraže, a oporbeni HDZ traži da se sporazum sa Slovenijom o arbitraži stavi izvan snage.
Politički analitičar Davor Gjenero za naš program podsjeća da je Simona Drenik svojim postupcima kompromitirala slovensku Vladu, a da je Sekolec vrlo teško kompromitirao samo arbitražno sudište.
„Dakle, dva su vrlo kompromitirana elementa i zbog toga će Hrvatska sasvim sigurno inzistirati ili na tome da se postupak arbitraže započne ispočetka, a ako ne, da se prekine ovaj postupak i započne postupak pred nekim od redovitih sudova – bilo pred Međunarodnim sudom u Hagu (ICJ), bilo pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu“, ocjenjuje Gjenero.
