Hrvatska bez cjelovitog rješenja za najam stanova za mlade

Vlada Hrvatske najavljuje da će, zbog sve viših cijena najma stanova, financijski pomoći studentima subvencioniranjem dijela stanarina.

Prve kritike kažu da mjera neće imati svrhe i da će taj novac na kraju završiti kod stanodavaca. Vlada ima načina da regulira cijene najma stanova, ali to ne čini, kažu u nevladinom sektoru, a najbolji lijek bila bi izgradnja javnih stanova za najam.

U situaciji kada su kvadrati stana sve skuplji, i kada mladi nemaju uvjeta za dobivanje stambenih kredita, najam stana je jedina opcija. Zbog skoka cijena, država je odlučila pomoći dijelu te generacije – redovitim studentima koji su ispunili uvjete za mjesto u domu, ali u domovima više nema slobodnih mjesta.

Subvencionirat će im smještaj kod privatnih stanodavaca sa 250 eura – jednokratno, izvijestili su za Radio Slobodna Europa (RSE) iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Za subvencije za 2.206 redovnih studenata predviđeno je 548.941,54 eura, a sredstva su namijenjena studentima koji studiraju u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Puli, Varaždinu, Čakovcu, Koprivnici i Bjelovaru.

Koliko košta najam stana?

A kakva je situacija sa studentima kod privatnih stanodavaca ilustrirala je u izjavi novinarima predsjednica Hrvatskog studentskog zbora Bruna Bandula.

"Imamo primjere studenata koji su suočeni s tim da stanodavac dođe i kaže: Cijena raste za 100 eura, i ti sada prihvati taj iznos ili odi tražiti drugi smještaj. Tržište je takvo da će stanodavac naći nekog drugog koji će prihvatiti isti stan po novoj cijeni, i studenti su na taj način stavljeni u izuzetno neugodan položaj", požalila se Bruna Bandula.

Garsonjera od 25 kvadrata u Zagrebu iznajmljuje se za 450 eura, dvosobni stan od pedesetak kvadrata na periferiji 550 do 600 eura, a bliže centru i do 750 eura mjesečno. Uz te cijene za devet mjeseci boravka u mjestu studiranja jednokratnih 250 eura biti će tek kap u moru.

• Gordana Ćosić

Glavni grad Turkmenistana Ašhabat, najskuplji je grad za strance, prate ga Hong Kong, Beirut, Tokio i Cirih, objavila američka kompanija Mercer. Lista od 209 gradova napravljena je na osnovu troškova života, koji uključuju izdatke za stanovanje, prevoz, hranu i zabavu. Od gradova Zapadnog Balkana najskuplji za strance je Zagreb (140), slede ga Tirana (152), Beograd (163), Sarajevo (168) i Skoplje (192).

Pomoć najmodavcima, a ne najmoprimcima

U nevladinoj udruzi "Pravo na grad" nisu zadovoljni ovom mjerom.

"Ovom najavljenom mjerom dodatni transfer javnih sredstava išao bi vlasnicima stanova, pa će mnogo veću korist imati vlasnici, a ne najmoprimci koji bi trebali biti targetirani ovom mjerom. On će i dalje biti izloženi tržištu, koje im već sada ne pruža dovoljnu sigurnost", kaže za RSE Mauro Sirotnjak iz te udruge.

Krovni Zakon o najmu pruža mogućnosti zaštite zajmoprimaca. Međutim, dok se u turističkom sektoru najam kontrolira sa krajnjom pedantnošću, kod najma stambenog prostora to nije slučaj.

"Ne postoji volja da se to radi i u stambenom sektoru, gdje imamo substandardne prostore, gdje imamo nepostojanje ugovora ili loše ugovore koji se onda ne ovjeravaju. Dakle, imamo i poreznu evaziju u tom smislu. Praktički, najmoprimcima se ne omogućuje zaštita", upozorava Sirotnjak.

Pročitajte i ovo:

Mladi u BiH bez kredita teško do stana

Kako izmijeniti stanje na tržištu

U "Pravu na grad" imaju i konkretne prijedloge – prvo, iskoristiti postojeće mehanizme koje daje zakon kako bi se zaštitilo kako najmoprimca, tako i najmodavca. Drugo, napraviti cjelovitu sliku tko, od koga i za koje iznose unajmljuje stanove, kako bi se na temelju tih podataka kreiralo kvalitetne javne politike.

Treće bi bilo – povećati javni stambeni fond otkupom ili izgradnjom novih stanova, i četvrto – alternativno zadružno stanovanje.

"Ključan problem je u tome što država ne koristi moguće mehanizme. Recimo, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u kojem Hrvatska do 2026. godine od Evropske unije dobiva 6,3 milijarde eura bespovratno i 3,6 milijardi eura s povoljnim kamatama, nije omogućio neke nove modele", upozorava Sirotnjak.

Podjednako tako, niti krediti Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), kao banke koja ima mogućnost plasirati jeftine kredite, uopće se ne koriste u tom smjeru, zaključuje naš sugovornik.

"Pravo na grad" otvorilo je posebnu stranicu na Facebooku "Podstanari za podstanare" s ciljem informiranja podstanara o njihovim pravima, kao i međusobnog savjetovanja svih koji su se našli u teškoj situaciji i prijeti im moguća deložacija, a izdali su online i Priručnik za podstanare.

Vlada najavljuje daljnje mjere

Iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade izvijestili su i da su upravo 16. veljače 2023. potpisani ugovori na temelju Javnog poziva za utvrđivanje prava na potporu smještaja studenata u privatnom smještaju na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije za akademsku godinu 2022./2023. u suradnji sa Studentskim centrom u Zagrebu.

Kažu i kako je ove godine planirana i objava javnog poziva usmjerenog jedinicama lokalne samouprave za subvencioniranje troškova najma stanova mladih i mladih obitelji na njihovom području. Priprema javnog poziva za jedinice lokalne samouprave je u tijeku kao i razrada samih kriterija poziva i iznosa subvencije.

Pročitajte i ovo:

'Beograd kao Moskva' sa cenama kirija